Doboju je održana dvodnevna stručna radionica „Primitivni refleksi – procjena i reintegracija kroz pokret“, tokom koje su stručnjaci razgovarali o značaju ranog motoričkog razvoja djece, prepoznavanju neintegrisanih primitivnih refleksa i njihovom mogućem uticaju na svakodnevno funkcionisanje.
Radionica je održana u Centru za specijalističke socijalne usluge „Logoped plus“ u Doboju, a predavač je bila Aleksandra Bukovica, defektolog iz Beogradskog razvojnog centra.
Bukovica je objasnila da su primitivni refleksi nevoljni pokreti koji omogućavaju bebi da preživi i imaju značajnu ulogu u njenom kasnijem kognitivnom, motoričkom i socijalno-emocionalnom razvoju.
„Prvi udah, prvi plač je zahvaljujući primitivnim refleksima i oni se onda kroz pokret polagano gube, mi kažemo integrišu, ali su i dalje prisutni kao zaštitni odbrambeni mehanizam kada se nađemo u opasnosti“, izjavila je Bukovica.
Prema njenim riječima, savremeni način odrastanja, u kojem djeca nemaju dovoljno prilika za razvijanje osnovnih obrazaca kretanja, može nepovoljno uticati na proces integracije primitivnih refleksa.
Pozivajući se na istraživanja, Bukovica je navela da se neintegrisani primitivni refleksi dovode u vezu sa određenim teškoćama u razvoju i svakodnevnom funkcionisanju, ne samo kod djece sa razvojnim smetnjama nego i kod djece tipičnog razvoja, kao i kod odraslih.
Posebno je naglasila značaj ranog podsticanja pokreta, upozoravajući da se na moguće razvojne teškoće često reaguje tek kada postanu vidljive.
Kao primjere navela je situacije u kojima beba i u devetom mjesecu drži zatvorenu šaku, određene nepravilnosti u sjedenju, kao i ponašanja djece tokom pisanja ili čitanja, poput grickanja usne ili kose.
Bukovica je ukazala i na to da se određene teškoće povezane sa motoričkim obrascima mogu uočiti u odraslom dobu, navodeći primjer osobe koja prilikom ulaska automobilom u krivinu okreće cijelo tijelo.
Defektolog iz Doboja Nikolina Glišić istakla je da se u svakodnevnom radu susreće sa djecom kod koje primitivni refleksi nisu u potpunosti integrisani.
Prema njenim riječima, najčešće je riječ o djeci školskog uzrasta, kod koje su već primjetne teškoće u održavanju pravilnog položaja tijela tokom pisanja, mirnom sjedenju i usmjeravanju pažnje na aktivnosti.
Kada se uoče takve teškoće, dijete se upućuje stručnjaku radi procjene i izrade individualnog plana rada. Glišić je pojasnila da se potom pristupa aktivnostima usmjerenim na integraciju refleksa, koje mogu trajati nekoliko mjeseci.
Defektolog iz Tuzle Fata Zilić upozorila je da se posljedice neintegrisanih primitivnih refleksa, prema njenom iskustvu, mogu ispoljavati i u odraslom dobu.
Navela je da se one mogu povezivati sa motoričkom nespretnošću i određenim govornim teškoćama, uključujući mucanje.
Mira Cvijanović, predstavnica dobojskog Centra za specijalističke socijalne usluge „Logoped plus“, istakla je da se u ovoj ustanovi već nekoliko godina bave integracijom primitivnih refleksa.
Izrazila je zadovoljstvo što je stručna radionica okupila učesnike iz različitih sredina, među kojima su bile i kolege iz Slovenije.
Radionica je bila prilika za razmjenu stručnih iskustava i upoznavanje sa pristupima procjeni i radu sa djecom kod kojih se uočavaju teškoće u motoričkom i psihomotornom razvoju.
***
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.
Čitaoci reporteri
Podjelite sa ostalim našim čitaocima ono što svakodnevno vidite, sa čime se susrećete, vaše utiske sa putovanja, neobične sutuacije kojima ste prisustvovali i zabilježili ih svojim foto-aparatom tokom ljetovanja, zimovanja, izleta... Pišite nam na našu email adresu:
