VELIKA ANALIZA: Koliko glasova vrijedi mandat u Izbornoj jedinici 5 i šta mijenjaju skeneri

Za direktan mandat iz dobojske regije nije dovoljno preći izborni cenzus. Analiza potvrđenih rezultata posljednja dva ciklusa pokazuje da je posljednji dobitni količnik iznosio 5.363 u 2018, odnosno 4.548 u 2022. godini. Pri izlaznosti od 55 odsto, istorijski ekvivalent te granice za 2026. bio bi približno 4.900–5.080 glasova. Međutim, konačan prag zavisiće od rasporeda podrške među listama, dok nove tehnologije otvaraju posebno pitanje: koliko će objavljeni rezultati vjernije odražavati stvarno glasanje birača?

Izborna jedinica 5 obuhvata Doboj, Teslić, Stanare i Petrovo i daje šest direktnih mandata za Narodnu skupštinu Republike Srpske. Upravo mali broj mandata čini razliku između zakonskog cenzusa i stvarne granice za poslaničko mjesto posebno važnom. Lista može osvojiti znatno više od tri odsto glasova, a ipak ostati bez direktnog predstavnika.

Dobojski info analizirao je potvrđene rezultate Centralne izborne komisije BiH za 2018. i 2022. godinu, ponovio raspodjelu mandata i izračunao scenarije za izlaznost od 45, 55 i 65 odsto. Posebno su razmotreni mogući efekti biometrijske identifikacije i skeniranja listića, uz jasno razdvajanje dokumentovanih nepravilnosti od pretpostavki.

Tri odsto omogućava učešće, šest količnika određuje mandate

Direktni mandati raspodjeljuju se Sainte-Laguëovim metodom. Broj glasova svake kvalifikovane političke liste dijeli se neparnim brojevima: 1, 3, 5, 7, 9, 11 i dalje. Dobijene vrijednosti nazivaju se količnici.

U raspodjeli učestvuju liste koje osvoje više od tri odsto ukupnih važećih glasova u izbornoj jedinici. Svi njihovi količnici zatim se poredaju zajedno, od najvećeg prema najmanjem. U IJ 5 prvih šest mjesta u tom nizu donosi mandate. Ako su odlučujući količnici jednaki, primjenjuje se žrijeb.

Računaju se glasovi političke liste za NSRS. Lični glasovi kandidata na istoj listi ne sabiraju se da bi se dobio broj glasova stranke, jer birač može označiti više kandidata iste liste. Raspodjela mandata listama i određivanje kandidata koji ulaze u skupštinu predstavljaju povezane, ali različite korake.

Izvori: CIK BiH – Uputstvo o dodjeli i prestanku mandata za 2026.; Izborni zakon BiH, član 9.5.

Između dva ciklusa: 8.542 listića manje

U zbirnom prikazu CIK-a za NSRS u IJ 5 evidentirano je 70.930 obrađenih listića 2018, a 62.388 u 2022. godini. Broj je smanjen za 8.542 listića, odnosno 12,04 odsto. Udio prema registrovanim biračima pao je sa 57,87 na 51,34 odsto.

Izvori: CIK – potvrđeni rezultati 2018. i CIK – potvrđeni rezultati 2022. Podaci obuhvataju različite načine glasanja za NSRS.

Pad od 6,53 procentna poena dogodio se prije opšte primjene novih tehnologija. Zato eventualno smanjenje izlaznosti 2026. ne može automatski u cijelosti biti pripisano sprečavanju izbornih zloupotreba. Na stvarni odziv utiču i motivacija birača, migracije, ponuda kandidata i stranačka mobilizacija.

Napomena o izlaznosti: zbirni pokazatelj za NSRS, koji uključuje različite načine glasanja, nije isto što i izlaznost objavljena do 19 časova samo na redovnim biračkim mjestima. Te podatke ne treba neposredno porediti bez provjere njihovog obuhvata.

U zbirnom prikazu CIK-a za NSRS u IJ 5 izlaznost je pala sa 57,87% u 2018. na 51,34% u 2022. godini. Izvor: CIK BiH; obrada: Dobojski info.

Izbori 2018: po dva mandata SDS-u i SNSD-u

Najviše glasova u IJ 5 osvojila je lista SDS–SRS RS–SRS: 17.117, odnosno 25,42 odsto. SNSD je imao 16.089 glasova i 23,89 odsto. Obje liste osvojile su po dva direktna mandata, dok je po jedan pripao Socijalističkoj partiji i DNS-u.

Izvor: CIK BiH – potvrđeni rezultati 2018, NSRS, IJ 5. Procenti su zaokruženi.

Posljednji mandat pripao je SNSD-u, na osnovu njegovog drugog količnika:

Prvi ispod crte bio je Zajedno za BiH sa 5.051 glasom. Uz nepromijenjene glasove drugih lista, toj listi trebalo bi 5.364 glasa, odnosno još 313, da pređe SNSD-ov količnik bez žrijeba.

Dvije različite mjere: najmanji stvarni rezultat liste koja je osvojila jedan mandat imao je DNS – 6.372 glasa i 9,46%. Posljednji dobitni količnik, međutim, iznosio je 5.363, odnosno 7,96% svih važećih glasova. SNSD je dva mandata osvojio sa ukupno 16.089 glasova, a ne sa 5.363.

Izbori 2022: posljednji mandat sa 4.548 glasova

Četiri godine kasnije SNSD je osvojio 22.817 glasova, odnosno 38,56 odsto, što mu je donijelo tri direktna mandata. Po jedan mandat dobili su SDS, Pokret za državu i koalicija SP–NDP–SNP.

Izvor: CIK BiH – potvrđeni rezultati 2022, NSRS, IJ 5. Procenti su zaokruženi.

Provjera službene baze otkriva i grešku u pojedinim medijskim objašnjenjima izborne matematike: rezultat SP-ove koalicije iznosi 4.548 glasova, a ne 4.458. Taj rezultat donio joj je šesti direktni mandat.

Kako je izgledao redoslijed dodjele?

Izvor podataka: CIK BiH, potvrđeni rezultati 2018. i 2022. Proračun i poređenje: Dobojski info.

DEMOS-u bi, uz iste glasove ostalih lista, trebalo još 333 glasa da pređe SP-ov količnik. Jednaka vrijednost otvorila bi pitanje žrijeba. Istovremeno, ni SPS sa 6,80 odsto nije osvojio direktan mandat.

Razlika od 15,4 između posljednjih dobitnih količnika SNSD-a i SP-ove koalicije ne znači da je treći mandat SNSD-a bio udaljen samo 16 glasova od gubitka. Oba količnika bila su iznad crte; prvi konkurent ispod nje bio je DEMOS sa 4.216.

Projekcija za 2026: koliko glasova pri izlaznosti od 45, 55 i 65 odsto?

Za osnovu projekcije uzeto je 122.037 birača, koliko CIK navodi za IJ 5 sa stanjem 6. maja 2026. To je provjerena referentna osnova ove analize, a ne tvrdnja da je riječ o konačnom broju birača na dan izbora.

Pretpostavljeno je da će pet odsto listića biti nevažeće, približno iskustvu prethodna dva ciklusa. Izlaznost u modelu obuhvata sve načine glasanja.

Osnova: CIK – birački spisak sa stanjem 6. maja 2026, strana 3. Proračun: Dobojski info. *Cenzus je izračunat prema prikazanom zaokruženom broju važećih glasova.

Donja granica posljednje kolone dobijena je primjenom odnosa 4.548 prema 59.176 iz 2022, a gornja primjenom odnosa 5.363 prema 67.345 iz 2018. godine. Drugim riječima, prethodne granice prenesene su na pretpostavljeni broj važećih glasova u 2026.

Ovo nisu garantovani pragovi. Raspon predstavlja dva istorijska odnosa, a ne statistički interval pouzdanosti ili prognozu rejtinga. Promjena podrške drugim listama može podići ili spustiti granicu. Za prelazak konkurentskog količnika bez žrijeba rezultat mora biti strogo veći.

Koliko u glasovima vrijedi određeni procenat podrške?

Model: 122.037 birača i 5% nevažećih listića. Vrijednosti su zaokružene na cijele glasove. Proračun: Dobojski info.

Ni osam ni deset odsto nisu univerzalna garancija jednog mandata. Ilustrativno, ako sedam lista osvoji 20%, 17%, 16%, 15%, 12%, 11% i 9%, svih šest mandata dobijaju prvih šest lista. Lista sa devet odsto ostaje bez mandata. To je matematički primjer, a ne prognoza podrške stvarnim strankama.

Ako se glasovi svih lista proporcionalno povećaju ili smanje, raspodjela mandata ostaje ista. Uz nepromijenjene udjele iz 2022, pri sve tri izlaznosti rezultat bi ostao SNSD tri mandata, a SDS, Pokret za državu i SP-ova koalicija po jedan. Uz strukturu iz 2018. ostalo bi po dva mandata SDS-u i SNSD-u, te po jedan SP-u i DNS-u.

Zato izlaznost sama nije dovoljna za prognozu novog sastava skupštine. Potrebni su i podaci o podršci aktuelnim listama, koje 2026. ne moraju imati isti sastav kao u prethodnim ciklusima.

Istorijski ekvivalenti granice za mandat pri izlaznosti od 45%, 55% i 65%. Računica pretpostavlja 122.037 birača i 5% nevažećih listića. Prikazane vrijednosti nisu garantovani pragovi. Proračun: Dobojski info.

Šta biometrija može promijeniti, a šta ne može sama riješiti?

CIK je početkom avgusta 2026. potvrdio dolazak prvog kontingenta uređaja za biometrijsku identifikaciju birača i skenera glasačkih listića. Objavljen je i priručnik za korištenje specifičnih izbornih tehnologija. Njihova svrha je povećanje provjerljivosti izbornog procesa, ali sama nabavka opreme nije dokaz da će svaka zloupotreba biti onemogućena.

Izvori: CIK – isporuka opreme; CIK – priručnik za korištenje izbornih tehnologija.

Analitičko objašnjenje na osnovu CIK-ovog izvještaja o pilot-projektima i studije izvodljivosti. Tabela nije potvrda uspješne primjene svake kontrole na svakom biračkom mjestu 2026.

Pilot-projekat u Brčkom 2024. pokazuje zašto su važni i postupci za tehničke izuzetke. CIK je naveo 38.177 evidentiranih birača, a kod 2.207 identifikacija nije mogla biti izvršena pa je glasanje omogućeno uz odobrenje predsjednika biračkog odbora. To je 5,78 odsto evidentiranih birača. Neuspješna biometrijska provjera nije sama po sebi dokaz prevare.

Umrli na spisku i fiktivno glasanje nisu isti matematički problem

Tvrdnja da će nove tehnologije smanjiti izlaznost zato što „više neće glasati umrli i odsutni“ zahtijeva preciznije objašnjenje. Biometrija provjerava identitet prisutne osobe. Brisanje umrlih sa biračkog spiska zavisi od ažuriranja evidencija.

Ako se broj registrovanih birača smanji, a broj stvarnih glasača ostane isti, procenat izlaznosti raste. Ako se, uz isti birački spisak, spriječi dodavanje fiktivnih izlazaka, evidentirana izlaznost pada. Ova dva efekta ne treba poistovjećivati.

Ni odsustvo iz mjesta prebivališta nije dokaz nezakonitog glasanja. Građanin koji živi u inostranstvu može zakonito glasati na propisan način. CIK je za izbore 2026. potvrdio ukupno 48.078 registrovanih birača izvan BiH na nivou države.

Izvor: CIK – aktivnosti na provođenju izbora, 19. avgust 2026.

Doboj ima dokumentovane nepravilnosti

ODIHR-ov završni izvještaj o prijevremenim predsjedničkim izborima 2025. bilježi poništavanje izbora na 136 biračkih mjesta, među kojima 31 u Doboju i jedno u Stanarima. Navodi falsifikovane potpise, glasanje bez važećih dokumenata i nepravilnu obradu glasova.

Za ukupno obuhvaćena mjesta, a ne samo Doboj, izvještaj navodi 908 birača bez važećeg identifikacionog dokumenta i 731 nepravilno obrađen glas. To daje konkretnu osnovu za pisanje o nepravilnostima, ali ne određuje koliko će fiktivnih izlazaka biti spriječeno 2026.

Navedene kategorije ne mogu se jednostavno sabrati i proglasiti brojem nepostojećih birača. Pogrešna obrada stvarno predatog listića nije isto što i fiktivno glasanje, a nalazi iz 2025. ne određuju broj nepravilnih glasova za NSRS u 2022.

Izvor: ODIHR – završni izvještaj o izborima 2025, štampane strane 25–26.

Koliko bi izlaznost mogla pasti: računica „ako–onda“

Za početni model uzeto je 62.388 listića iz 2022. godine. Na referentnom spisku od 122.037 birača to bi predstavljalo izlaznost od 51,12 odsto. Zatim je izračunato šta bi značila različita hipotetička smanjenja evidentiranih izlazaka, uz nepromijenjen broj stvarnih glasača.

Formula: (62.388 − pretpostavljeno smanjenje) ÷ 122.037 × 100. Oznaka „p. p.“ znači procentni poeni. Proračun: Dobojski info.

Ova tabela nije procjena obima izborne krađe. Brojevi od 2.000 do 8.000 predstavljaju ilustrativne vrijednosti za analizu osjetljivosti. Nije utvrđeno da je toliko fiktivnih izlazaka postojalo. Tabela pokazuje samo šta bi njihovo hipotetičko sprečavanje matematički značilo.

Hipotetički uticaj sprečavanja fiktivnog glasanja na evidentiranu izlaznost, uz nepromijenjen broj stvarnih glasača. Vrijednosti služe za analizu osjetljivosti i nisu procjena obima ranijih zloupotreba. Proračun: Dobojski info.

Svakih 1.000 manje evidentiranih izlazaka smanjuje izlaznost za približno 0,82 procentna poena na ovoj osnovici. Međutim, veće povjerenje u izbore i dodatna mobilizacija stvarnih birača mogu taj pad ublažiti ili potpuno nadoknaditi.

Ako bi izlaznost pala sa 55 na 45 odsto, razlika bi iznosila približno 12.204 izlaska, odnosno 18,18 odsto početnog broja izlazaka. Pripisati cijelu razliku sprečavanju krađe značilo bi iznijeti veliku tvrdnju za koju trenutno nema dovoljno dokaza.

Istorijski oslonac je oko 51 odsto, a ne unaprijed poznat pad

Najodgovornije je 45 odsto tretirati kao scenario niže izlaznosti, 55 odsto kao srednji scenario ove analize, a 65 odsto kao scenario snažne mobilizacije. Srednji scenario nije izmjerena niti najvjerovatnija prognoza. Istorijski oslonac iz 2022. bliži je izlaznosti od približno 51 odsto.

Ne postoji pouzdana osnova da se samo zbog uvođenja tehnologije unaprijed proglasi obavezan pad od pet, deset ili petnaest procentnih poena. Potrebno je odvojeno posmatrati stvarni odziv, promjene biračkog spiska i nepravilnosti koje kontrole otkrivaju ili sprečavaju.