Na papiru, dobojska regija gotovo šest godina nije imala nijedan slučaj visoke korupcije.
Nijednog visokog funkcionera, rukovodioca javne ustanove ili drugog nosioca institucionalne moći čiji bi postupci bili evidentirani i istraživani u predmetu sa oznakom KTKV. Nijednog slučaja sa velikom imovinskom koristi ili štetom. Nijednog predmeta čija bi složenost i društvena opasnost opravdale klasifikaciju visoke korupcije.
Takav rezultat mogao bi se smatrati dobrim samo kada bi Doboj bio sredina sa snažnim institucijama, otvorenim budžetom, efikasnom kontrolom javnih nabavki i političkim sistemom u kojem se vlast redovno mijenja, a odgovornost funkcionera podrazumijeva.
Činjenice, međutim, pokazuju drugačije okruženje.
Doboj je grad u kojem su izbori 2020. godine poništeni na 89 redovnih biračkih mjesta zbog brojnih nepravilnosti. Grad u kojem je nekadašnji vodeći blok SDS-a gotovo u cjelini prešao na stranu SNSD-a, a lokalna vlast nastavila da funkcioniše sa velikom političkom većinom. Grad čije su poslovanje revizori ponovo povezali sa kršenjem propisa o zapošljavanju, javnim nabavkama, imenovanjima i dodjeli grantova.
U takvoj sredini nula predmeta visoke korupcije nije potvrda da visoke korupcije nema. To je podatak koji zahtijeva objašnjenje.
Korupcija u BiH nije incident, nego način upravljanja
Bosna i Hercegovina je društvo duboko prožeto korupcijom u javnom sektoru. To nije paušalna novinarska ocjena.
Prema Indeksu percepcije korupcije za 2025. godinu, BiH je sa 34 od mogućih 100 bodova zauzela 109. mjesto među 182 države. U Evropi su lošije bile rangirane samo Srbija, Bjelorusija i Rusija. Transparency International BiH među ključnim problemima navodi politički uticaj na pravosuđe, slabe rezultate procesuiranja korupcije i blokiranje reformskih zakona od ključnih nosilaca političke moći. (Transparency International BiH)
Još je direktnija Evropska komisija. U izvještaju za 2025. godinu navodi da političke vlasti nisu preduzele djelotvorne korake protiv široko rasprostranjene korupcije, da su aktivno opstruisale napredak i da su u zemlji sve vidljiviji znaci zarobljavanja države. Komisija je ocijenila da su institucionalni i krivičnopravni mehanizmi uglavnom neefikasni, da policijske agencije nisu dovoljno proaktivne, da su finansijske istrage rijetke, a kazne nedovoljno odvraćajuće. (Evropska komisija – Izvještaj o BiH za 2025. godinu)
Sistemska korupcija nije zbir sitnih usluga i mita na šalterima. Ona nastaje tamo gdje se odlučuje o imenovanjima, javnim preduzećima, tenderima, budžetima, koncesijama, zapošljavanju i radu policijskih i pravosudnih institucija.
Takav sistem ne mogu uspostaviti niti održavati sitni službenici. Njegovo središte nalazi se u političkom i institucionalnom vrhu, među ljudima koji raspolažu javnim novcem i imaju mogućnost da postavljaju rukovodioce, utiču na kontrolne mehanizme i nagrađuju lojalnost.
To ne znači da je svaki političar ili funkcioner korumpiran. Znači da bez djelovanja ili zaštite iz centara moći dugotrajna, organizovana i nekažnjena korupcija ne bi bila moguća.
Zašto je Doboj „grad slučaj“
U Doboju se povjerenje u lokalne institucije ne može posmatrati bez iskustva lokalnih izbora iz 2020. godine.
Centralna izborna komisija BiH poništila je izbore na 89 redovnih biračkih mjesta u Doboju. Glasanje je ponovljeno u februaru 2021. godine. Bio je to jedan od najvećih slučajeva poništavanja izbora u poslijeratnoj BiH.
Do juna 2025. godine OJT Doboj je zbog izbornih prevara podigao 67 optužnica protiv 350 osoba, a sve su bile potvrđene. Međutim, sudski epilog nije dao odgovor na najvažnije pitanje: ko je osmislio i politički organizovao sistem u kojem su nepravilnosti bile toliko rasprostranjene da su izbori morali biti ponovljeni gotovo u cijelom gradu? (Koalicija „Pod lupom“)
Izborne prevare nisu automatski predmeti visoke korupcije. One, međutim, govore o stanju institucija, snazi političkih mreža i spremnosti velikog broja ljudi da učestvuje u nezakonitostima ili ih prećuti.
Doboj je istovremeno primjer gotovo neprekinutog kontinuiteta lokalne političke moći. Boris Jerinić naslijedio je Obrena Petrovića na mjestu gradonačelnika nakon što je nekadašnje rukovodstvo dobojskog SDS-a napustilo stranku i približilo se SNSD-u. Petrović je potom postao predsjednik dobojskog SNSD-a, dok je Jerinić danas u trećem gradonačelničkom mandatu. (Centar za istraživačko novinarstvo)
SNSD je nakon lokalnih izbora 2024. osvojio 17 odborničkih mandata i samostalnu skupštinsku većinu, dok gradonačelnik dolazi iz iste stranke. (RTRS)
Koncentracija vlasti sama po sebi nije dokaz korupcije. Ali kada ista politička struktura kontroliše izvršnu vlast i skupštinsku većinu, prostor za stvarnu međusobnu kontrolu postaje uži, a odgovornost opozicije, medija, revizora, policije i tužilaštva utoliko veća.
U Doboju je posebno zanimljivo što promjena partijskog dresa nije dovela do smjene lokalne strukture moći. Veći dio nekadašnjeg rukovodstva SDS-a prešao je na stranu entitetske vlasti, pa je postojeća lokalna mreža praktično uklopljena u SNSD-ov sistem, umjesto da bude politički poražena i zamijenjena.
Zbog toga je Doboj više od grada kojim dugo upravlja ista politička grupacija. On je primjer prilagodljivosti lokalne moći: stranke se mogu promijeniti, ali centri odlučivanja i načini upravljanja ostaju.
Revizori godinama upozoravaju, ali ko utvrđuje odgovornost?
Glavna služba za reviziju javnog sektora Republike Srpske utvrdila je u poslovanju Grada Doboja za 2024. godinu nepravilnosti u javnim nabavkama, zapošljavanju, imenovanju vršilaca dužnosti i dodjeli grantova.
Od 122 planirana postupka javnih nabavki završena su 103, sa ugovorenom vrijednošću od 9,63 miliona maraka. Revizori su u uzorku vrijednom 4,76 miliona utvrdili i nabavke usluga koje nisu provedene odgovarajućim postupkom.
Utvrđeno je i da su pojedini ugovori o radu na određeno vrijeme trajali duže od zakonski dozvoljenog perioda, da su vršioci dužnosti u javnim ustanovama postavljani bez konkursa te da su grantovi dijeljeni bez dovoljno preciznih kriterijuma i potpune dokumentacije.
Od 14 preporuka iz prethodne revizije, šest je bilo potpuno provedeno, pet djelimično, dok tri nisu bile provedene. (Dobojski info)
Važna razlika: Revizorski nalazi nisu dokaz krivičnog djela. Ali njihova svrha nije da godinama ostaju administrativne fusnote. Kada revizori utvrde kršenje zakona i ponavljanje ranijih nepravilnosti, policija i tužilaštvo trebalo bi da procijene postoji li osnov sumnje da je neko zloupotrijebio položaj, pogodovao određenim ponuđačima ili javni novac trošio protivno propisima.
Dodatno pitanje transparentnosti otvorio je CIN, koji je objavio da gradonačelnik Boris Jerinić u imovinskom kartonu iz novembra 2024. nije naveo dvoetažni stan, poslovni prostor i dvije garaže u vlasništvu supruge. Jerinić je rekao da je vjerovatno riječ o propustu, da ništa nije želio sakriti i da je imovina stečena legalno, kreditima, prihodima i prodajom ranijih nekretnina. Problem je i to što CIK prema važećim propisima ne provjerava tačnost imovinskih kartona niti može izreći sankciju zbog nepotpunih podataka. (CIN)
Ni to samo po sebi ne dokazuje korupciju. Pokazuje, međutim, koliko su slabi mehanizmi provjere imovine izabranih funkcionera.
Upravo u takvoj sredini institucije bi morale biti posebno budne.
Nula predmeta visoke korupcije u evidenciji OJT Doboj
Uprkos svim navedenim indikatorima, Okružno javno tužilaštvo u Doboju od 1. januara 2021. do 31. jula 2026. godine nije evidentiralo nijedan predmet visoke korupcije.
To pokazuju zvanični podaci koje je Tužilaštvo dostavilo portalu Dobojski info u odgovoru broj IT-116/26 od 2. septembra 2026. godine.
Podaci se ne odnose samo na grad Doboj. OJT postupa pred Okružnim sudom u Doboju i osnovnim sudovima u Doboju, Derventi, Modriči i Tesliću, zbog čega njegova teritorijalna nadležnost obuhvata znatno šire područje.
Za svaku godinu od 2021. do 2025, kao i za prvih sedam mjeseci 2026. godine, Tužilaštvo je navelo da nije imalo u radu nijedan predmet sa oznakom KTKV.
Prema objašnjenju Visokog sudskog i tužilačkog savjeta BiH, KTK i KTKV su klasifikacione oznake u sistemu za upravljanje tužilačkim predmetima. KTK označava predmete korupcije, dok se KTKV koristi za predmete visoke korupcije.
Prema kriterijumima VSTS-a, u visoku korupciju mogu biti svrstani predmeti protiv visokih izabranih i imenovanih funkcionera, rukovodilaca javnih institucija, viših državnih službenika i nosilaca pravosudnih funkcija. U obzir se uzimaju i vrijednost pribavljene koristi ili pričinjene štete, šteta po javno povjerenje, složenost predmeta i sistemski karakter nezakonitosti.
VSTS istovremeno upozorava da se ove oznake ne mogu automatski izjednačiti sa svim krivičnim djelima protiv službene dužnosti.
Drugim riječima, nula KTKV predmeta ne dokazuje da na ovom području nije bilo krivičnih djela koja se u javnosti doživljavaju kao korupcija. Dokazuje da nijedan predmet u evidenciji OJT Doboj nije prešao prag službene klasifikacije visoke korupcije.
Od 125 prijava do samo 25 istraga
OJT Doboj je od početka 2021. do kraja jula 2026. zaprimio 125 prijava i izvještaja označenih kao predmeti korupcije. Njima je bilo obuhvaćeno ukupno 305 osoba.
Naredba o sprovođenju istrage donesena je u samo 25 predmeta, protiv 65 osoba.
Istovremeno su donesene 73 naredbe o nesprovođenju istrage, kojima su bile obuhvaćene 183 osobe.
| Godina | Zaprimljeni predmeti | Otvorene istrage | Nesprovođenje istrage | Podignute optužnice | Potvrđene optužnice |
|---|---|---|---|---|---|
| 2021. | 39 | 7 | 22 | 1 | 1 |
| 2022. | 20 | 7 | 11 | 7 | 5 |
| 2023. | 20 | 4 | 14 | 2 | 2 |
| 2024. | 18 | 6 | 9 | 8 | 7 |
| 2025. | 22 | 0 | 13 | 2 | 3 |
| 2026. do 31. jula | 6 | 1 | 4 | 1 | 2 |
| Ukupno | 125 | 25 | 73 | 21 | 20 |
Izvor: Okružno javno tužilaštvo u Doboju, odgovor broj IT-116/26 od 2. septembra 2026. godine.
Napomena o podacima: Brojevi iz pojedinih godina ne predstavljaju povezanu putanju istih predmeta. Optužnica podignuta ili potvrđena tokom jedne godine mogla je proisteći iz istrage otvorene ranije. Zato se ne može tvrditi da je tačno 21 od navedenih 125 prijava završila optužnicom.
Ipak, ukupni odnos pokazuje koliko mali dio prijavljenih slučajeva stigne do istrage. Broj naredbi o nesprovođenju istrage odgovara približno 58 odsto ukupnog broja prijava zaprimljenih u posmatranom periodu.
Takav rezultat nije samo problem Doboja. Prema analizi Transparency Internationala BiH, tokom 2025. godine na nivou BiH svega pet od 144 podignute optužnice za korupciju odnosilo se na visoku korupciju. U tužilačkom sistemu Republike Srpske u radu je bilo samo sedam KTKV prijava. (Monitoring procesuiranja korupcije za 2025. godinu)
Doboj je, dakle, ekstreman lokalni primjer znatno šireg institucionalnog problema.
Godina bez ijedne otvorene istrage
Posebno se izdvaja 2025. godina.
OJT Doboj je tada zaprimio 22 KTK predmeta protiv 58 osoba, ali nije donio nijednu naredbu o sprovođenju istrage.
Istovremeno je doneseno 13 naredbi o nesprovođenju istrage protiv 28 osoba i jedna naredba o obustavi istrage koja se odnosila na tri osobe.
Dvije optužnice protiv četiri osobe podignute su tokom 2025, dok su tri optužnice protiv pet osoba potvrđene. One su mogle proisteći iz istraga otvorenih prethodnih godina.
U prvih sedam mjeseci 2026. zaprimljeno je šest predmeta. Otvorena je jedna istraga, a za četiri predmeta donesena je naredba o nesprovođenju istrage.
PU Doboj cijelu 2025. nije dostavila nijedan izvještaj
Ni rezultati policijskog rada ne ukazuju na ozbiljan i sistematičan pristup otkrivanju korupcije.
Prema podacima Tužilaštva, Policijska uprava Doboj je od početka 2021. do kraja jula 2026. dostavila ukupno 14 izvještaja o počinjenim krivičnim djelima iz oblasti korupcije. Druge policijske agencije dostavile su deset izvještaja.
PU Doboj je 2021. dostavila šest izvještaja, tokom 2022. i 2023. po dva, a 2024. tri izvještaja.
Tokom cijele 2025. godine nije dostavila nijedan. U prvih sedam mjeseci 2026. dostavljen je jedan izvještaj.
To je posebno teško objasniti u sredini sa velikim gradskim budžetom, brojnim javnim ustanovama i preduzećima, infrastrukturnim projektima, javnim nabavkama i revizorski utvrđenim nepravilnostima.
Dobojski info je podatke o rezultatima policijskog rada zatražio i direktno od Policijske uprave Doboj, ali odgovor do zaključenja teksta nije dostavljen.
U pojedinim godinama radila samo dva tužioca
Važan dio objašnjenja može biti kadrovska situacija u Odjeljenju za privredni kriminal OJT Doboj. Ovo odjeljenje, osim korupcije, radi i druge složene predmete.
Tokom 2021. bila su raspoređena četiri tužioca, ali su aktivno radila tri, jer je jedan tužilac bio na bolovanju jedanaest i po mjeseci.
Četiri tužioca bila su aktivna 2022. godine, dok su tokom 2023. radila samo dva. U 2024. radila su tri, a tokom 2025. ponovo samo dva tužioca.
U 2026. raspoređena su tri tužioca, od kojih su aktivno radila dva, dok se jedan od aprila nalazio na bolovanju.
Ekonomski savjetnik bio je na raspolaganju tokom 2022. i 2023, osam mjeseci tokom 2024. te do kraja juna 2025. godine. U odgovoru za 2026. ekonomski savjetnik se ne pominje.
To jeste ozbiljan problem. Složene korupcijske istrage zahtijevaju finansijske analize, vještačenja, pregled obimne dokumentacije i kontinuiranu saradnju tužilaca i policijskih istražilaca.
Ali nedostatak kadra može biti objašnjenje za slab rezultat, ne i opravdanje da se takvo stanje godinama prihvata. Ako institucija nema dovoljno tužilaca i stručnih saradnika da istražuje korupciju, onda je pitanje ko je dozvolio da tako važno odjeljenje ostane bez potrebnih ljudi.
Tužilaštvo kaže da analizira presude, ali ne pokazuje rezultate
OJT Doboj navodi da na sjednicama Odjeljenja za privredni kriminal i kolegiju tužilaca redovno prati sudsku praksu i presude koje mu se dostavljaju.
Prema odgovoru Tužilaštva, analiziraju se razlozi sudskih odluka i utvrđuju mjere za poboljšanje kvaliteta istraga i optužnica. Na sastancima sa policijom dogovaraju se radnje potrebne za pribavljanje kvalitetnih dokaza i finansijska vještačenja.
Tužilaštvo, međutim, nije dostavilo konkretne rezultate tih analiza niti najčešće razloge zbog kojih optužnice završavaju oslobađajućim presudama.
U posmatranom periodu evidentirano je 20 pravosnažnih osuđujućih odluka u KTK predmetima, šest pravosnažnih oslobađajućih i jedna pravosnažna odluka kojom je optužba odbijena.
OJT navodi da nije bilo odbijenih optužnica, ali ne vodi posebnu evidenciju o optužnicama vraćenim na ispravku.
Šta nula KTKV predmeta znači, a šta ne znači
Važno je napraviti pravnu i institucionalnu ogradu.
Posebno odjeljenje Republičkog javnog tužilaštva Republike Srpske ima nadležnost na cijeloj teritoriji Republike Srpske za određene oblike organizovanog kriminala, korupcije i druga krivična djela propisana posebnim zakonom. Zbog toga pojedini predmeti povezani sa Dobojem mogu biti vođeni izvan OJT Doboj.
Dobojski info je podatke zatražio i od Posebnog odjeljenja, ali odgovor do zaključenja teksta nije dostavljen.
Bez tog odgovora nije moguće odgovorno tvrditi da u cijeloj dobojskoj regiji pred svim nadležnim tužilaštvima nije bilo nijednog predmeta visoke korupcije.
Moguće je, međutim, tvrditi ono što zvanični podaci nedvosmisleno pokazuju: OJT Doboj za gotovo šest godina nije evidentirao nijedan KTKV predmet.
U tome i jeste suština dobojskog apsurda.
U zemlji koju međunarodne i domaće organizacije opisuju kao duboko korumpiranu i sve više zarobljenu političkim interesima, u gradu poništenih izbora, izrazite koncentracije vlasti, revizorskih nepravilnosti i slabih mehanizama kontrole imovine funkcionera, lokalno tužilaštvo nije prepoznalo nijedan predmet koji bi svrstalo u visoku korupciju.
Ne tvrdimo da je svaka revizorska nepravilnost krivično djelo. Ne tvrdimo da je svaka nepotpuna imovinska prijava dokaz nezakonitog bogaćenja. Ne tvrdimo ni da se svaka politička koncentracija moći završava korupcijom.
Pitanje je drugačije: kako je moguće da iz svih tih rizika, prijava, revizorskih nalaza, javnih nabavki, političkih sukoba interesa i procesa odlučivanja za gotovo šest godina nije proizašao nijedan predmet koji je OJT Doboj označio kao visoku korupciju?
Ako su takvi predmeti preuzeti na republičkom nivou, institucije treba da saopšte koliko ih je i kakav je njihov ishod.
Ako su prijave bile neosnovane, javnost zaslužuje podatke i obrazloženja.
Ako policija nije otkrivala složene slučajeve, mora se postaviti pitanje njene odgovornosti i prioriteta.
Ako tužilaštvo nema dovoljno ljudi, onda pravosudne vlasti moraju objasniti zašto su dozvolile da odjeljenje koje treba da istražuje korupciju godinama radi sa dva aktivna tužioca.
Izostanak predmeta nije dokaz izostanka korupcije.
Ponekad je samo pokazatelj koliko visoko sistem smije da pogleda.
***
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.
Čitaoci reporteri
Podjelite sa ostalim našim čitaocima ono što svakodnevno vidite, sa čime se susrećete, vaše utiske sa putovanja, neobične sutuacije kojima ste prisustvovali i zabilježili ih svojim foto-aparatom tokom ljetovanja, zimovanja, izleta... Pišite nam na našu email adresu:
