U sjedištu Vlade Republike Srpske u Banjoj Luci juče je, uz kamere i izjave zvaničnika, predstavljen još jedan „veliki investicioni uspjeh“. Građanima je poručeno da je obezbijeđen grant od 16,75 miliona evra za vodovodnu i kanalizacionu infrastrukturu u 15 lokalnih zajednica, među kojima je i Doboj.
Međutim, kada se političke poruke sklone u stranu, ostaje znatno drugačija slika: projekat nije nastao juče, kredit je potpisan još 2019. godine, grant je sa Evropskom investicionom bankom potpisan u januaru ove godine, a Doboj još ne zna koliko će bespovratnog novca stvarno dobiti.
Istovremeno, poznato je nešto drugo – Grad Doboj je za projekte vodovodne i kanalizacione infrastrukture prihvatio kreditna zaduženja do ukupno 10,37 miliona KM.
Drugim riječima, građanima je pred izbore predstavljen zbirni uspjeh za 15 gradova i opština, dok najvažniji odgovori za Doboj nisu saopšteni: koliko novca pripada Doboju, šta će tačno biti izgrađeno, kada će radovi biti završeni i koliki će račun ostati gradskom budžetu.
Šta je juče zaista potpisano?
Ministarka finansija Republike Srpske Zora Vidović i ministar finansija i trezora u Savjetu ministara BiH Srđan Amidžić potpisali su 24. avgusta, u 14 časova, u sjedištu Vlade Republike Srpske u Banjoj Luci, supsidijarni sporazum za sprovođenje Sporazuma o grantu između BiH i Evropske investicione banke.
Potpisivanju je prisustvovao predsjednik Vlade Republike Srpske Savo Minić, kao i predstavnici lokalnih zajednica obuhvaćenih projektom. Mjesto i vrijeme događaja navedeni su u zvaničnom protokolu predsjednika Vlade Republike Srpske.
To, međutim, nije bilo potpisivanje potpuno novog projekta niti je grant obezbijeđen juče.
Prema podacima Evropske investicione banke, kredit od 30 miliona evra potpisan je još 20. decembra 2019. godine, dok je investicioni grant od 16,755 miliona evra potpisan 29. januara 2026. godine.
Juče je, dakle, potpisan unutrašnji sporazum između nivoa BiH i Republike Srpske kojim se uređuje sprovođenje i prenos sredstava. To jeste potreban administrativni korak, ali nije isto što i obezbjeđivanje potpuno novog novca.
Upravo se ta razlika izgubila u političkim porukama pred kamerama.
Od višegodišnjeg projekta napravljena jednodnevna pobjeda
Premijer Savo Minić poručio je da će realizacijom projekta 165.000 građana dobiti kvalitetnije vodosnabdijevanje i bolje uslove za život.
Ministar Srđan Amidžić govorio je o kapacitetu Republike Srpske da „povuče ozbiljnija sredstva“, dok je Zora Vidović izrazila očekivanje da će biti još sličnih projekata.
Sve to zvuči dobro. Problem nastaje kada se provjere datumi.
Ovaj projekat nije rezultat jučerašnjeg rada niti odluke donesene uoči izbora. Pripreman je godinama, kreditni ugovor postoji od 2019, a još 2020. godine najavljivano je da će realizacija trajati od 2020. do 2024. godine.
Sada je 2026. godina, projekat još traje, a jedan proceduralni potpis predstavljen je kao dokaz novog investicionog zamaha.
Za građane nije najvažnije koliko je ministara stalo pred kamere. Važno je koliko je kilometara mreže završeno, koliko domaćinstava je priključeno, jesu li smanjeni gubici vode i plavljenje ulica, koliko je novca potrošeno i koliko će građani vraćati kroz gradski budžet.
Na ta pitanja juče nisu ponuđeni odgovori.
Doboj pomenut, ali bez iznosa i spiska radova
Doboj se nalazi među 15 lokalnih zajednica u kojima je najavljeno ukupno 29 investicija i izgradnja ili sanacija oko 255 kilometara vodovodne, kanalizacione i oborinske infrastrukture.
Ali za Doboj nije objavljeno:
-
► koliko od 16,755 miliona evra granta pripada gradu;
-
► koji će radovi biti plaćeni grantom, a koji kreditom;
-
► koliko kilometara mreže će biti izgrađeno u Doboju;
-
► koliko domaćinstava će biti priključeno;
-
► koliko građana Doboja ulazi u zbir od 165.000 korisnika;
-
► kada počinju i završavaju pojedinačni radovi;
-
► koliki su troškovi koje mora pokriti gradski budžet.
Doboj je, za sada, dobio mjesto na spisku i političko obećanje. Nije dobio javno objavljenu finansijsku karticu svog dijela projekta.
Ono što se zna: Doboj je prihvatio 10,37 miliona KM kredita
Dok iznos bespovratnog novca namijenjenog Doboju nije objavljen, iznos kreditnog zaduženja jeste poznat.
Skupština grada Doboja je 2024. godine prihvatila zaduženje kod Evropske investicione banke do 8,973 miliona KM za sanaciju i proširenje vodovodnog i kanalizacionog sistema.
Rok otplate je 25 godina, uključujući šest godina počeka, a kredit će se vraćati iz redovnih prihoda gradskog budžeta.
Kreditom se ne mogu finansirati PDV, porezi, eksproprijacija zemljišta, dozvole, održavanje i dio pratećih troškova. Ti izdaci ostaju Gradu i lokalnom komunalnom preduzeću.
Grad je prihvatio i zasebno zaduženje kod Međunarodne banke za obnovu i razvoj od 1,4 miliona KM za rekonstrukciju pumpne stanice za otpadne i oborinske vode.
Ukupno je, dakle, riječ o mogućem zaduženju od 10,373 miliona KM.
To ne znači da infrastrukturna ulaganja nisu potrebna. Naprotiv, Doboju su vodovod, kanalizacija, kolektori i zaštita od plavljenja neophodni. Ali kredit koji građani vraćaju ne može se predstavljati kao poklon vlasti.
Dva ugovora već premašila procijenjene vrijednosti
U okviru dobojskih vodnih projekata već su poznata najmanje dva postupka čije su ugovorene cijene premašile ranije procjene.
Za izgradnju rasteretnog kišnog kolektora KK1 početna procijenjena vrijednost bila je 765.000 KM bez PDV-a. Ugovor je dodijeljen za 1.040.347,89 KM bez PDV-a, odnosno za više od 1,21 milion KM sa PDV-om.
Ugovorena cijena bila je oko 36 odsto viša od procjene.
Za prvu fazu hidrogeoloških istraživanja na lokalitetu Osječani–Kožuhe procijenjena vrijednost bila je 95.000 KM bez PDV-a. Posao je ugovoren za 142.604 KM bez PDV-a, odnosno približno 50 odsto iznad procjene. U tom postupku pristigla je samo jedna ponuda.
Prekoračenje procijenjene vrijednosti nije samo po sebi dokaz nepravilnosti. Jeste, međutim, dovoljan razlog da Grad objasni šta je dovelo do povećanja, da li su mijenjani obim i uslovi posla i ko plaća razliku.
Javnosti ta objašnjenja nisu ponuđena tokom jučerašnjeg predstavljanja „velikog uspjeha“.
Nestalo najmanje 51.000 najavljenih korisnika
Još jedna činjenica traži objašnjenje.
Kada je projekat ranije predstavljan, govorilo se da će njime biti obuhvaćeno približno 216.000 stanovnika. Taj broj je naveden 2020. i ponovljen prilikom predstavljanja projekta 2022. godine.
Sada se govori o 165.000 korisnika.
Razlika iznosi najmanje 51.000 ljudi, odnosno približno 24 odsto ranije najavljenog broja. Nije objašnjeno jesu li pojedine lokalne zajednice ili projekti ispali iz programa, jesu li procjene promijenjene ili se sada koristi drugačija metodologija.
Vlast ne može očekivati da građani zapamte samo novu konferenciju za novinare, a zaborave prethodna obećanja i rokove.
Grant nije zasluga jedne stranke niti poklon Vlade
Grant od 16,755 miliona evra predstavlja bespovratna evropska sredstva obezbijeđena kroz Investicioni okvir za Zapadni Balkan – WBIF, uz Evropsku investicionu banku kao vodeću finansijsku instituciju.
To nisu stranačka sredstva niti novac koji funkcioneri daju građanima iz vlastitog džepa. To je međunarodno finansiranje javne infrastrukture, do kojeg se dolazi kroz institucije, prijavljene projekte i preuzete obaveze.
Još je problematičnija tvrdnja iz prvobitnog saopštenja Vlade Republike Srpske da je sporazum o grantu „finansiran sredstvima zajma Međunarodne banke za obnovu i razvoj“.
Zvanični podaci EIB-a pokazuju da je riječ o projektu koji čine kredit Evropske investicione banke i investicioni grant WBIF-a. Međunarodna banka za obnovu i razvoj finansira drugi projekat, u okviru kojeg Doboj ima zasebno kreditno zaduženje za pumpnu stanicu.
Miješanje granta, EIB kredita i IBRD kredita građanima dodatno zamagljuje osnovno pitanje: šta je poklon, šta je dug i ko će šta vraćati?
Voda se ne dobija saopštenjem
Najava ulaganja u vodovod i kanalizaciju svakako je dobra vijest – kada iza nje postoje precizni iznosi, ugovoreni rokovi i završeni radovi.
Ali mjesto Doboja na zajedničkom spisku nije dovoljno da bi se proglasio uspjeh.
Uspjeh će biti kada vlast objavi koliko tačno novca dobija Doboj, šta će biti izgrađeno, koliko će ljudi imati korist, kada će radovi biti završeni i koliko će sve to koštati građane.
Do tada ostaje slika koja je vlasti pred izbore politički mnogo korisnija od objavljivanja kompletne dokumentacije: ministri za stolom, kamere, veliki zbirni iznos i poruka da se „rješavaju konkretni problemi građana“.
Činjenice su manje svečane.
Projekat traje godinama, raniji rokovi su probijeni, broj najavljenih korisnika je smanjen, iznos granta za Doboj nije objavljen, a gradsko kreditno zaduženje od 10,37 miliona KM jeste poznato.
Građani zato ne treba da glasaju na osnovu jučerašnje fotografije i obećanja šta će tek biti urađeno. Treba da pitaju šta je do danas završeno, koliko je plaćeno i ko će vraćati dugove.
Jer poslije izbora računi, rate kredita, kvarovi, poplavljene ulice i problemi sa vodom neće nestati zajedno sa predizbornim parolama.
Pitanja na koja Doboj mora dobiti odgovore
-
► Koliki dio granta od 16,755 miliona evra tačno pripada Doboju?
-
► Koji su dobojski radovi grantovski, a koji kreditni?
-
► Koliko kilometara mreže i koliko novih priključaka Doboj dobija?
-
► Koliko građana Doboja obuhvata projekat?
-
► Zašto nije objavljena pojedinačna raspodjela granta?
-
► Zašto je broj korisnika cijelog projekta smanjen sa oko 216.000 na 165.000?
-
► Da li je kolektor KK1 završen i kada je obavljen tehnički prijem?
-
► Zašto su poznati dobojski ugovori zaključeni 36, odnosno 50 odsto iznad procijenjenih vrijednosti?
-
► Ko plaća PDV, dodatne radove, eksproprijaciju i buduće održavanje?
-
► Da li paket za Doboj obuhvata prečišćavanje otpadnih voda ili samo njihovo odvođenje?
***
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.
Čitaoci reporteri
Podjelite sa ostalim našim čitaocima ono što svakodnevno vidite, sa čime se susrećete, vaše utiske sa putovanja, neobične sutuacije kojima ste prisustvovali i zabilježili ih svojim foto-aparatom tokom ljetovanja, zimovanja, izleta... Pišite nam na našu email adresu:

