DOBOJ POD RADARIMA: Prekršaja sve manje, a poginulih više – šta zapravo rade „crni stubovi“?

Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske pokrenulo je nabavku 90 novih stacionarnih radarskih sistema, vrijednu približno 23 miliona KM sa PDV-om. Novi uređaji neće evidentirati samo prekoračenje brzine. Trebalo bi da automatski registruju prolazak kroz crveno svjetlo, nekorišćenje sigurnosnog pojasa i nedozvoljeno korišćenje mobilnog telefona, ali i da prepoznaju registarske oznake, marku, model i boju vozila.

Tehnologija može pomoći da putevi budu bezbjedniji. Međutim, podaci iz Doboja pokazuju da odgovor na pitanje koriste li radari nije jednostavno „da“ ili „ne“.

Dosadašnji rezultati govore da radari smanjuju broj prekršaja na mjestima na kojima su postavljeni. Istovremeno, broj nezgoda i poginulih na širem području nije pratio taj pad. Drugim riječima, radar može smiriti jednu tačku, ali ne može zamijeniti bezbjedne puteve, fizičko usporavanje saobraćaja, kontrolu alkohola, policijske patrole i odgovorno ponašanje vozača.

Šta MUP kupuje za 23 miliona KM?

Predmet nabavke je integrisani sistem za otkrivanje saobraćajnih prekršaja, mjerenje brzine i video-nadzor na 90 stacionarnih terenskih jedinica, uz centralnu infrastrukturu, servere, opremu za čuvanje podataka, računare, mrežnu opremu, softver i obuku korisnika.

Zbog toga bi bilo pogrešno 23 miliona KM jednostavno podijeliti sa 90 i dobijeni iznos predstaviti kao cijenu jednog radara. U ukupnu vrijednost uključeni su i oprema i radovi koji nisu dio samog uređaja. Ipak, riječ je o velikom javnom izdatku, zbog čega MUP mora ponuditi jasne i mjerljive ciljeve nabavke.

Tender je objavljen 12. avgusta 2026. godine, a rok za dostavljanje ponuda je 28. septembar. Prethodni postupak, kojim je bila predviđena nabavka 110 radara za približno 35 miliona KM sa PDV-om, poništen je krajem 2025. godine. Detalji novog postupka nabavke dostupni su u javno objavljenim podacima o tenderu.

Za sada nije objavljeno koliko će novih uređaja dobiti područje Policijske uprave Doboj, niti na kojim će tačno dionicama biti postavljeni.

Doboj već ima četiri radara, područje PU Doboj ukupno 12

Na području koje pokriva PU Doboj trenutno je postavljeno 12 stacionarnih radara. Četiri se nalaze na području grada Doboja, po dva u Derventi, Modriči i Tesliću, a po jedan u Brodu i Stanarima.

Prilikom njihovog postavljanja 2022. godine saopšteno je da su četiri dobojske lokacije izabrane na osnovu broja nezgoda, posljedica i evidentiranih prekršaja. Među njima su Bulevar cara Dušana, Bare, Stanić Rijeka i područje Trnjana.

Početni rezultati pokazali su ogroman broj prekoračenja. Radar u Bulevaru cara Dušana je tokom jednog šestomjesečnog perioda 2023. godine evidentirao čak 16.734 prekršaja, dok je radar u Barama zabilježio 13.656. Na svih 12 lokacija u nadležnosti PU Doboj tokom prvih 11 mjeseci 2023. evidentiran je ukupno 80.211 prekršaj prekoračenja brzine.

Prosječan mjesečni broj evidentiranih prekoračenja brzine na 12 lokacija PU Doboj smanjen je sa oko 7.292 u 2023. na oko 2.083 u prvoj polovini 2026. godine. Poređenje nije korigovano za obim saobraćaja ni raspoloživost uređaja.

Dobojski info je tada objavio da je radar u Bulevaru cara Dušana bio rekorder u cijeloj Republici Srpskoj.

U prvih šest mjeseci 2026. svih 12 radara na području PU Doboj zabilježilo je oko 12.500 prekršaja. Periodi nisu potpuno uporedivi, ali je razlika dovoljno velika da ukaže na promjenu ponašanja vozača. Cijela mreža od 12 radara u prvoj polovini ove godine evidentirala je manje prekoračenja nego samo radar u Bulevaru cara Dušana tokom približno istog perioda 2023.

To je važan rezultat. Vozači su zapamtili lokacije, smanjuju brzinu ili znatno rjeđe prelaze granicu od koje se prekršaj sankcioniše. Ipak, bez podataka o broju vozila koja su prošla, eventualnim prekidima rada uređaja i prosječnoj brzini, nije moguće precizno utvrditi koliki dio pada predstavlja stvarni preventivni efekat.

Manje snimljenih prekršaja, ali ne i manje teških posljedica

Kada se pogleda cijelo područje grada, slika je znatno složenija.

Prema podacima Policijske stanice za bezbjednost saobraćaja Doboj, u gradu su tokom 2023. evidentirane 432 saobraćajne nezgode, a tokom 2024. njih 429. Ukupan broj je, dakle, ostao gotovo isti.

Istovremeno je broj poginulih porastao sa četiri u 2023. na sedam u 2024. godini, odnosno za 75 odsto.

Posebno je značajan podatak o brzini. Neprilagođena ili nepropisna brzina navedena je kao uzrok u 105 nezgoda tokom 2023., a u 122 nezgode tokom 2024. godine. To je rast od oko 16 odsto, iako su stacionarni radari već bili u funkciji. Brzina je 2024. bila povezana sa više od 28 odsto svih nezgoda u Doboju. Podaci su objavljeni u analizi zasnovanoj na evidenciji dobojske saobraćajne policije.

U Doboju je ukupan broj saobraćajnih nezgoda 2024. ostao gotovo jednak rezultatu iz 2023, ali je broj poginulih porastao sa četiri na sedam. Istovremeno je broj nezgoda povezanih sa neprilagođenom brzinom povećan sa 105 na 122.

Još teži pokazatelji dolaze sa šireg područja PU Doboj. Tokom 2025. godine evidentirano je 1.448 saobraćajnih nezgoda, čak 61,1 odsto više nego 2024., dok su u 23 nezgode poginula 24 lica. To su zvanični podaci MUP-a Republike Srpske.

Negativan trend nastavljen je i ove godine. U prvih šest mjeseci 2026. na području PU Doboj dogodilo se oko 750 nezgoda, a u 11 nezgoda poginulo je 12 ljudi. U istom periodu prethodne godine poginulo je osam osoba. Od 12 poginulih na području cijele Uprave, četiri osobe stradale su na putevima grada Doboja u nezgodama koje su, prema izjavi načelnika Sektora policije Siniše Jovića, bile povezane sa neprilagođenom brzinom.

Ove brojke ne dokazuju da radari ne pomažu. Dokazuju da oni sami nisu dovoljni.

MUP tvrdi da na lokacijama radara nije bilo poginulih

MUP Republike Srpske navodi da na lokacijama na kojima su postavljeni stacionarni radari nije zabilježena nijedna saobraćajna nezgoda sa poginulim licima. Ako se ta tvrdnja odnosi na čitav period od puštanja uređaja u rad, riječ je o veoma važnom rezultatu.

Problem je što javnosti nisu predstavljene tabele za svaku lokaciju: koliko je nezgoda bilo prije postavljanja radara, koliko poslije, kakve su bile posljedice, koliko je vozila prolazilo i da li su se nezgode preselile nekoliko stotina metara dalje.

Bez tih podataka nije moguće nezavisno provjeriti puni efekat. Moguće je istovremeno da radar uspješno štiti jednu raskrsnicu ili školsku zonu, a da vozači nakon prolaska pored njega ponovo ubrzaju. Upravo zbog toga rezultate treba pratiti na samoj lokaciji, na cijeloj dionici i na nivou grada.

Šta kaže međunarodno iskustvo?

Međunarodna istraživanja uglavnom potvrđuju da dobro postavljene i jasno označene kamere smanjuju brzinu i broj nezgoda u svojoj blizini. Evropska komisija procjenjuje da automatska kontrola brzine u prosjeku može smanjiti broj nezgoda za 15 do 20 odsto, dok je Cochraneov pregled istraživanja na lokacijama kamera najčešće bilježio pad ukupnog broja nezgoda između 14 i 25 odsto. Evropska komisija i Cochrane istovremeno upozoravaju da rezultat zavisi od izbora lokacije, načina kontrole, početnog nivoa rizika i drugih mjera bezbjednosti.

Slično važi za kamere koje snimaju prolazak kroz crveno svjetlo. One mogu smanjiti broj opasnih bočnih sudara, ali istraživanja bilježe i moguć rast lakših nalijetanja otpozadi. Zato uređaj nije dovoljno samo postaviti — potrebno je pravilno podesiti semafore, trajanje žutog svjetla, signalizaciju i organizaciju raskrsnice.

Dakle, koriste li radari u Doboju?

Na osnovu dostupnih podataka, odgovor glasi: koriste, ali ograničeno i samo kao dio mnogo šireg sistema.

Koriste jer se na nadziranim mjestima očigledno vozi sporije, broj snimljenih prekoračenja snažno je smanjen, a MUP tvrdi da na lokacijama radara nije bilo poginulih.

Nisu dovoljni jer se u Doboju broj nezgoda nije značajnije smanjio, broj poginulih je u pojedinim periodima rastao, a brzina je i dalje među vodećim uzrocima tragedija. Radar ne otkriva alkoholisanog vozača prije nego što izazove nezgodu, ne popravlja loš kolovoz, ne osvjetljava pješački prelaz i ne sprečava opasno preticanje izvan svog vidnog polja.

Novi uređaji mogli bi biti korisniji od postojećih jer će evidentirati više opasnih ponašanja, naročito telefon, pojas i prolazak kroz crveno. Međutim, broj izdatih kazni ne smije biti glavni pokazatelj uspjeha. Pravi rezultat su manje brzine, manje teških povreda i manje poginulih.

Pitanja na koja javnost mora dobiti odgovor

Prije nego što budu potrošena 23 miliona KM, MUP Republike Srpske trebalo bi da objavi:

• ► koliko novih radara će biti postavljeno na području Doboja i na kojim lokacijama;

• ► broj nezgoda, poginulih i povrijeđenih na svakoj predloženoj lokaciji prije postavljanja uređaja;

• ► rezultate postojećih radara po lokacijama, a ne samo zbirni broj prekršaja;

• ► koliko je brzina smanjena na cijeloj dionici, a ne samo neposredno uz radar;

• ► ko će i na koji način provjeravati snimke na kojima vještačka inteligencija prepozna telefon ili nevezan pojas;

• ► kako će vozači moći osporiti pogrešno evidentiran prekršaj;

• ► koliko dugo će se čuvati snimci svih vozila, ko će im pristupati i pod kojim uslovima;

• ► kako će biti obezbijeđeni provjera, kalibracija i mjeriteljska ispravnost uređaja;

• ► koji dio od 23 miliona KM odlazi na radare, a koji na softver, servere, mrežu, građevinske radove i održavanje;

• ► hoće li se dio prihoda od kazni vraćati u sanaciju opasnih dionica, rasvjetu, trotoare i zaštitu pješaka.

Radari nisu beskorisni, ali nisu ni čarobno rješenje. Iskustvo Doboja pokazuje da „crni stub“ može usporiti vozilo ispred sebe, ali ne može sam izgraditi bezbjedniji saobraćajni sistem. Ako se 23 miliona KM ulaže radi zaštite života, onda javnosti treba pokazati koliko je života spašeno — a ne samo koliko je prekršaja snimljeno.

***

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.