U Doboju je juče obilježen 23. avgust – Dan ustanka naroda dobojskog kraja, u znak sjećanja na borbu protiv fašizma i ljude koji su za slobodu položili živote.
Obilježavanje je počelo polaganjem vijenaca u Parku narodnih heroja u Doboju, a nastavljeno je na Preslici, jednom od ključnih mjesta ustanka iz avgusta 1941. godine. Vijence su položili predstavnici Narodne skupštine Republike Srpske, Grada Doboja i SUBNOR-a, uz prisustvo građana.
Ovogodišnje obilježavanje održano je 85 godina nakon ustaničkih akcija koje su pokazale koliko je dobojsko područje bilo važno u prvim mjesecima organizovanog otpora okupatoru i vlastima Nezavisne Države Hrvatske.
Od Osječana i Preslice prema Doboju, Maglaju i Gračanici
Početak ustanka na dobojskom području vezuje se za noć između 22. i 23. avgusta 1941. godine, kada je u Osječanima izvedena prva veća ustanička akcija i napadnuta lokalna žandarmerijska stanica.
Uslijedile su mnogo šire akcije. Ustanički odredi pod rukovodstvom Štaba ozrenskog sektora krenuli su sa prostora Preslice prema Doboju, Maglaju i Gračanici.
Prema ratnoj hronologiji koju čuva Biblioteka „Znaci“, ustanici su 23. avgusta u ranim jutarnjim časovima napali Doboj, tada jedan od najvažnijih željezničkih čvorova u Bosni i Hercegovini.
Prekinute su pruge od Doboja prema Slavonskom Brodu do Kotorskog, prema Sarajevu do Maglaja, prema Tuzli do Bosanskog Petrovog Sela i prema Tesliću do Tešanjke. Onesposobljeno je ukupno oko 60 kilometara pruge, dok su telefonske i telegrafske veze prekinute u dužini od približno 50 kilometara.
Tokom dvodnevnih borbi ustanici su zauzeli veći dio Doboja, osim tvrđave, kao i Gračanicu, Maglaj i desetak željezničkih stanica.
Uništena vojna skladišta u Barama i Usori
Posebno značajna bila je akcija izvedena 24. avgusta u dobojskim naseljima Bare i Usora, gdje su se nalazila velika vojna skladišta.
Istorijska hronologija navodi da su ustanici prethodno iznijeli oko 50 tona puščane municije i konzervirane hrane, a zatim zapalili skladišta u kojima je uništeno nekoliko stotina tona različite municije. Eksplozije i požar trajali su cijelu noć.
Ta akcija imala je veliki vojni značaj jer je Doboj, kao željezničko raskršće, služio za prevoz ljudstva, naoružanja i opreme.
Već 25. avgusta prema Doboju je upućeno osam njemačkih, ustaških i domobranskih bataljona iz pravaca Sarajeva, Slavonskog Broda i Tuzle. Nakon dvodnevnih borbi ponovo su preuzeli grad i željezničke komunikacije, dok su se ustaničke snage povukle prema Ozrenu.
Visoka cijena slobode
Razmjere stradanja dobojskog kraja najbolje pokazuju podaci prema kojima je tokom Narodnooslobodilačkog rata poginulo 695 boraca sa dobojskog područja, dok su u ustaško-fašističke logore odvedena i ubijena 642 borca i civila.
U kripti Spomen-kosturnice u Parku narodnih heroja nalaze se posmrtni ostaci 111 strijeljanih mještana, među kojima je bilo 110 Srba. Njih je ustaški prijeki sud u Doboju 1941. godine osudio na smrt i strijeljao.
Doboj je zbog svog geostrateškog položaja tokom cijelog Drugog svjetskog rata bio važno uporište njemačkih i kvislinških snaga. Borbe na dobojskom području trajale su sve do 17. aprila 1945. godine, kada je grad oslobođen.
Podaci o stradanju i sam tok avgustovskih događaja pokazuju zbog čega 23. avgust nije samo datum iz istorijskih udžbenika. To je podsjećanje na vrijeme u kojem su ljudi dobojskog kraja, suočeni sa terorom i progonom, odlučili da pruže organizovani oružani otpor fašizmu.
Zbog toga je obilježavanje na Preslici i u Parku narodnih heroja obaveza prema žrtvama, ali i prema generacijama koje moraju znati da sloboda koju danas imaju nije bila poklonjena.
***
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.
Čitaoci reporteri
Podjelite sa ostalim našim čitaocima ono što svakodnevno vidite, sa čime se susrećete, vaše utiske sa putovanja, neobične sutuacije kojima ste prisustvovali i zabilježili ih svojim foto-aparatom tokom ljetovanja, zimovanja, izleta... Pišite nam na našu email adresu:
