Sočkovac protiv bušenja, ali većina važećih glasova vlasti: Ozren se brani i na izborima

Urednički komentar i analiza

U maju su 382 birača u Sočkovcu glasala protiv geoloških istraživanja. Prema dostavljenom prikazu preliminarnih rezultata oktobarskih izbora, SNSD i četiri liste povezane sa vladajućim blokom zajedno su osvojili 152 od 276 važećih glasova za Narodnu skupštinu Republike Srpske — 55,07 odsto. Sada Savjet Mjesne zajednice Sočkovac i „Ozrenski studenac“ ponovo pozivaju građane na hitan sastanak zbog najavljenih istražnih radova.

Sastanak je zakazan za petak, 9. oktobar, u 18 časova, u Domu kulture u Sočkovcu. Organizatori u dostavljenom pozivu upozoravaju na ponovno najavljivanje istraživanja i traže da mještani zajedno odluče o narednim koracima.

Zabrinutost ima konkretan povod. Yugo Metals, matična kompanija preduzeća Lykos Balkan Metals, objavila je 6. oktobra novo berzansko saopštenje o obezbijeđenom pristupu zemljištu za bušenje na projektu Petrovo. Istovremeno, izborni rezultati otvaraju neprijatno pitanje za dio birača: kako se protivljenje istraživanjima usklađuje sa podrškom političkom bloku čije su institucije ta istraživanja odobravale?

Poslije izbora — ugovor za pristup zemljištu

Prema saopštenju kompanije, ugovor koji važi od 5. oktobra 2026. obuhvata tri parcele u katastarskoj opštini Sočkovac, ukupne površine 18.227 kvadratnih metara, na šest godina. Kao vlasnik zemljišta navedeno je preduzeće Bellator B iz Bijeljine, a kao njegova matična kompanija Bellator iz Beograda.

Za pristup zemljištu predviđeno je 300.000 evra i 18 miliona akcija Yugo Metals, uz zasebnu mogućnost kasnije kupovine. Kompanija najavljuje geofizička ispitivanja naredne sedmice i bušenje u posljednjem kvartalu 2026, uz pribavljanje potrebnih odobrenja. Program uključuje provjeru ranijih nalaza i istraživanje nastavka mineralizacije nikla.

Ugovor predviđa i mogućnost rudarenja i prerade, pod uslovom da budu pribavljene sve potrebne licence i dozvole. Dakle, objava potvrđuje konkretne pripreme za istraživanja i dugoročnije poslovne namjere. Ne potvrđuje da je rudnik odobren niti da je bušenje već počelo.

Datumi zaslužuju pažnju: izbori su održani 4. oktobra, ugovor važi od 5. oktobra, a objavljen je 6. oktobra. Sama hronologija, međutim, nije dokaz da je kompanija namjerno čekala završetak izbora ili da je postojala politička pogodba. Za takvu tvrdnju potrebni su dodatni dokazi.

Ko je omogućio istraživanja?

Odgovornost se ne završava na kompaniji koja želi da istražuje.

Ministarstvo energetike i rudarstva Republike Srpske izdalo je odobrenje za detaljna geološka istraživanja na prostoru Petrovo. Skupština opštine Petrovo 15. aprila zauzela je stav protiv istraživanja, ovlastila načelnika da pokrene upravni spor i zatraži obustavljanje aktivnosti do okončanja postupka.

U objavljenom dopisu Republičke geološke inspekcije od 15. juna 2026. navedena su odobrenja ministarstva, angažovanje izvođača „Georesursi“ i stručnog nadzora „Kriptos“. Dokument pokazuje da je projekat prolazio kroz institucionalne postupke, zbog čega pitanje političke odgovornosti mora biti usmjereno i prema vlasti.

Zato birači koji podržavaju taj politički blok, a protive se istraživanjima, duguju sebi odgovor: kakvu su političku posljedicu vlast snosila zbog odluka kojima se oni toliko oštro protive?

Protivljenje je bilo poznato prije glasanja

Građani nisu morali čekati oktobar da saznaju stavove političkih aktera.

Branko Blanuša je na predizbornoj tribini u Doboju 13. septembra poručio da neće dozvoliti rudarenje i geološka istraživanja na Ozrenu, te da će zagovarati zaštitu tog prostora kao parka prirode.

Marinko Božović je na istom skupu javno odbacio rudarenje na Ozrenu i upozorio na trgovinu prirodnim resursima zbog pojedinačnih interesa.

Draško Stanivuković je 17. septembra izrazio protivljenje daljem rudarenju, podržao proglašenje parka prirode i tražio izmjene propisa kojima bi lokalno stanovništvo stvarno učestvovalo u odlučivanju.

Nebojša Vukanović podržavao je protivljenje istraživanjima i ranije. U javno dostupnoj objavi od 31. maja 2022. zahtijevao je da predstavnici Ozrenaca dobiju mogućnost da se obrate poslanicima tokom rasprave o geološkim istraživanjima. Taj stav prethodi ovogodišnjoj izbornoj kampanji.

I Slavenko Ristić, predsjednik Republičke stranke Srpske, u Tekućici je 20. septembra 2026. poručio da Ozren nije na prodaju i zagovarao razvoj turizma, poljoprivrede i prerade umjesto trgovine prirodnim i istorijskim dobrima. Njegova poruka nije sadržala jednako precizno obećanje o ukidanju istraživanja.

Postoji i činjenica koja sprečava pojednostavljivanje cijele priče: načelnik Petrova Ozren Petković pripada SNSD-u, a lokalna skupština i načelnik institucionalno su se suprotstavili istraživanjima. Zato nije tačno da se svaki predstavnik vlasti zalagao za njih. Sukob postoji i između lokalnog stava i odluka republičkih institucija.

Šta pokazuje rezultat iz Sočkovca?

Dostavljeni prikaz označen je kao preliminarni rezultat za Narodnu skupštinu Republike Srpske, za biračko mjesto Sočkovac, 045B006. Na njemu su navedena 742 birača, od kojih je glasalo 314. Važećih listića bilo je 276, a nevažećih 38.

Stanivukovićeva lista jeste pojedinačno prva. Međutim, za poređenje vlasti i opozicije potrebno je sabrati političke blokove.

SNSD, koalicija SP–DEMOS–NDP, DNS–NPS, SPS–Pokret Jedinstvena Srpska i Ujedinjena Srpska zajedno imaju 152 glasa — 55,07 odsto važećih listića. Ovakvo grupisanje zasniva se na njihovom koalicionom nastupu i javnoj podršci kandidatima vlasti: DNS–NPS se i u izbornoj noći izjasnio kao dio vladajuće koalicije, dok je SPS u kampanji podržao Savu Minića i Željku Cvijanović.

Četiri opozicione liste — PSS, SDS, Za pravdu i red–PDP RS i Narodni front — zajedno imaju 118 glasova, odnosno 42,75 odsto. Preostalih šest glasova pripalo je drugim listama.

Posebno upada u oči 55 glasova listi sa imenom Petra Đokića, ministra čiji je resor izdavao odobrenja. To je gotovo petina važećih glasova. Riječ je o glasovima koalicionoj listi, ne nužno o ličnim preferencijalnim glasovima Đokiću.

Referendumsko „ne“ nije postalo politička kazna

Prema konačnoj objavi Opštine Petrovo, na referendum 17. maja izašlo je 390 od 757 upisanih birača. Protiv istraživanja glasala su 382, za je bilo sedam, a jedan listić bio je nevažeći. To je približno 98 odsto izašlih birača, a ne 98 odsto ukupnog stanovništva Ozrena.

Referendumska poruka bila je izrazito snažna. U dostavljenom izbornom rezultatu, međutim, ona se nije pretvorila u većinsko odbacivanje vladajućeg bloka.

Ko je glasao protiv istraživanja, a zatim podržao vlast koja ih omogućava, mora objasniti tu nedosljednost. Možda mu je stranačka pripadnost važnija. Možda je vjerovao lokalnom funkcioneru. Možda je glasao zbog nekog sasvim drugog pitanja. Bez dokaza ne treba pripisivati motive. Ali posljedica glasa ostaje: podrška političkoj snazi koja upravlja institucijama odgovornim za sporne odluke.

Izborni glas ne znači saglasnost sa svakim potezom vlasti. Ipak, kada građanin neko pitanje opisuje kao pitanje opstanka, razumno je očekivati da ono utiče i na njegov izbor političkih predstavnika.

Odbrana Ozrena ne može se svesti na ljutnju prema kompaniji, dok se politička odgovornost onih koji izdaju odobrenja zaobilazi.

Ni neizlazak nije bez posljedica

Prema prikazanim podacima, na ovom biračkom mjestu nije glasalo 428 od 742 upisana birača. Izlaznost je bila 42,32 odsto, a nevažeći listići činili su 12,10 odsto predatih listića.

Ti brojevi ne otkrivaju zašto neko nije glasao niti zašto je listić bio nevažeći. Ne dokazuju ni da su neizašli birači podržavali istraživanja. Pokazuju, međutim, koliko je birača ostalo izvan raspodjele glasova kojom se određuje politička moć.

Neizlazak nije kaznio vlast na način na koji bi je kaznio glas za njene protivnike.

Ali ni 152 glasa vladajućem bloku nisu većina svih upisanih birača, već većina važećih glasova. Zato bi bilo netačno napisati da je cijeli Sočkovac podržao vlast ili da su svi učesnici protesta glasali za nju. Glasanje je tajno; zbirni rezultat ne otkriva pojedinačne izbore.

Sastanak je potreban. Potrebni su i odgovori.

Mještani imaju pravo da se okupe, protestuju i traže zaštitu svog prostora bez obzira na to kako su glasali. Izborni rezultat ne oduzima nikome pravo na vodu, imovinu, zdravlje i javno izjašnjavanje.

Politička odgovornost birača ipak ostaje legitimna tema. Dio važećih glasova ponovo je otišao upravo političkom bloku od kojeg se sada traži da zaustavi istraživanja. Taj raskorak zaslužuje kritiku jednako kao odluke institucija.

Na sastanku u Sočkovcu zato treba zahtijevati konkretne odgovore: koja odobrenja danas važe, kakav je ishod upravnog spora, koje su aktivnosti prijavljene i kako će vlast postupiti prema referendumskom stavu građana.

Birači koji su podržali vladajući blok posebno treba da traže odgovornost od onih kojima su dali glas. Njihovi predstavnici duguju im objašnjenje kako će zaštititi Ozren i zašto to do sada nisu učinili.

Hitno okupljanje može biti važan korak. Ali ako se svaki put ponavlja isti obrazac — protivljenje istraživanjima, podrška vlasti koja ih odobrava, pa novo protivljenje — onda i sami birači održavaju političke uslove zbog kojih ponovo moraju da protestuju.

Ozren se brani na zboru građana, pred institucijama i na biračkom mjestu. Dosljednost se vidi na sva tri.

***

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.