U Doboju je za Narodnu skupštinu Republike Srpske evidentirano 2.014 nevažećih glasačkih listića. Među njima mogu biti i listići građana koji su svjesno izašli na izbore da bi odbili sve ponuđene opcije. Takav postupak nosi poruku cijeloj političkoj sceni, i vlasti i opoziciji.
Prema podacima Centralne izborne komisije BiH, u presjeku od 5. oktobra 2026. godine u 8.00 časova, u Doboju je obrađeno 29.928 listića. Važećih je 27.914, dok su 363 prazna, a 1.651 nevažeći iz drugih razloga. Ukupan udio nevažećih iznosi 6,73 odsto, što je približno svaki petnaesti obrađeni listić.
Zbirni podaci ne otkrivaju namjeru birača. Ne znamo koliko je listića namjerno poništeno, a koliko je postalo nevažeće zbog greške pri popunjavanju ili drugih razloga. Zato se svih 2.014 listića ne može proglasiti protestnim glasanjem. Mogućnost da dio njih predstavlja svjesno odbijanje političke ponude, međutim, zaslužuje ozbiljnu pažnju.
Birač koji ode na biralište i namjerno poništi listić zato što ne želi da podrži nikoga od ponuđenih učestvuje u izbornom procesu sa drugačijom namjerom. On želi da njegovo nezadovoljstvo bude zabilježeno kroz odbijanje da bilo kome povjeri glas. Za takvog birača izlazak na izbore i odbijanje ponuđenog nisu protivrječni postupci.
Takav protest ne pripada nijednoj stranci. Vlast ga ne može uvjerljivo tumačiti kao podršku sebi, a opozicija nema osnova da ga automatski ubraja u svoj politički kapital. Ako je građanin svjesno odbio sve ponuđene liste, onda je odbio i one koji upravljaju i one koji traže da ih zamijene.
Vlast bi trebalo da se zapita zbog čega građanin koji je spreman da ode na biralište nije spreman da joj povjeri glas. Opozicija treba da se zapita zašto takvog građanina nije uvjerila da mu nudi prihvatljivu alternativu. Nezadovoljstvo vlašću samo po sebi ne znači povjerenje u opoziciju. I ona mora da zasluži podršku.
Građani nisu dužni da budu zadovoljni ponudom samo zato što je ona odštampana na glasačkom listiću. Očekivati da birač uvijek odabere nekoga, a ne postaviti pitanje kvaliteta ponuđenih programa i kandidata, znači odgovornost za izborni rezultat prebacivati isključivo na njega.
U javnoj raspravi o dobojskim izborima zato treba ostaviti prostor i za ovu mogućnost: da je dio građana došao, uzeo listić i svjesno odbio da podrži bilo kojeg političkog aktera. Takav postupak može biti poruka da postojeća politička ponuda za njih nije bila prihvatljiva.
Ovi podaci su preliminarni i odnose se na 98 od 105 obrađenih biračkih mjesta u Doboju. Brojevi se mogu promijeniti. Pitanje koje otvaraju ostaje važno: koliko je među nevažećim listićima svjesnih političkih odbijanja i zbog čega nijedna ponuđena opcija nije pridobila te birače?
Političkim akterima u Doboju ne bi trebalo da bude dovoljno da prebroje podršku koju su dobili. Trebalo bi da pokušaju razumjeti i građanina koji je izašao na izbore, a svoj glas namjerno nije dao nikome. Odgovor na takvu poruku mora biti bolja politička ponuda.
***
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.
Čitaoci reporteri
Podjelite sa ostalim našim čitaocima ono što svakodnevno vidite, sa čime se susrećete, vaše utiske sa putovanja, neobične sutuacije kojima ste prisustvovali i zabilježili ih svojim foto-aparatom tokom ljetovanja, zimovanja, izleta... Pišite nam na našu email adresu:
