U 12 evropskih zemalja od početka ovogodišnje sezone prijavljeno je 625 lokalno stečenih slučajeva infekcije virusom Zapadnog Nila. Najviše oboljelih zabilježeno je u Italiji, Grčkoj i Španiji, dok su slučajevi potvrđeni i u zemljama regiona.
Prema podacima Evropskog centra za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC), objavljenim 21. avgusta, Italija je prijavila 311, Grčka 157, a Španija 63 slučaja. U Sjevernoj Makedoniji evidentirano je 37, a u Srbiji šest slučajeva.
Brojevi se mogu razlikovati od novijih podataka pojedinih država jer između potvrđivanja slučaja, prijavljivanja i objedinjavanja evropskih izvještaja postoji vremenski razmak.
Period od jula do septembra posebno je značajan jer se tada bilježe najveća aktivnost komaraca i najintenzivniji prenos virusa.
Kako dolazi do zaraze
Virus Zapadnog Nila u prirodi se održava u ciklusu između ptica i komaraca. Komarac se zarazi hraneći se krvlju zaražene ptice, a virus potom može prenijeti na ljude, konje i druge sisare.
Zaraza se ne prenosi dodirom, boravkom u istoj prostoriji, kašljanjem niti drugim uobičajenim kontaktom među ljudima. Čovjek i konj smatraju se krajnjim domaćinima jer količina virusa u njihovoj krvi najčešće nije dovoljna da zaraze drugog komarca i tako nastave lanac prenosa.
Prenos među ljudima moguć je izuzetno rijetko, putem transfuzije krvi, transplantacije organa ili sa majke na dijete tokom trudnoće i dojenja.
Većina zaraženih nema nikakve tegobe
Približno 80 odsto zaraženih osoba ne razvije simptome, zbog čega mnogi i ne znaju da su bili izloženi virusu.
Kod približno svake pete zaražene osobe mogu se pojaviti povišena temperatura, glavobolja, umor, bolovi u mišićima i zglobovima, mučnina, povraćanje ili osip. Tegobe su u većini slučajeva blaže i prolaze uz simptomatsko liječenje.
Mnogo rjeđe, kod približno jedne od 150 zaraženih osoba, virus može zahvatiti centralni nervni sistem i izazvati meningitis, encefalitis ili akutnu mlohavu paralizu.
Većem riziku od razvoja teškog oblika bolesti izloženi su stariji ljudi, hronični bolesnici i osobe oslabljenog imuniteta.
Za ljude trenutno ne postoji odobrena vakcina niti specifičan antivirusni lijek protiv virusa Zapadnog Nila. Teški oblici bolesti zahtijevaju bolničko liječenje i stalni medicinski nadzor.
Uklanjanje stajaće vode jedna od najvažnijih mjera
Rizik od uboda komaraca može se smanjiti korištenjem repelenata, nošenjem odjeće dugih rukava i nogavica, kao i postavljanjem zaštitnih mreža na prozore i vrata.
Posebnu pažnju treba obratiti na mjesta na kojima se zadržava voda. Kante, podlošci za saksije, stare gume, neodržavani bazeni, začepljeni oluci i otvorene posude mogu postati pogodna mjesta za razmnožavanje komaraca.
Zbog toga je potrebno redovno prazniti posude sa vodom, čistiti oluke, održavati bazene, dvorišta i zelene površine te, kada je moguće, ograničiti boravak na otvorenom u vrijeme najveće aktivnosti komaraca.
Uginule ptice ne treba dodirivati golim rukama. Ako se na jednom području primijeti veći broj uginulih ptica, o tome treba obavijestiti nadležnu veterinarsku službu.
Kada se treba javiti ljekaru
Ubod komarca ne znači automatski da je došlo do zaraze. Ipak, osobe koje nakon boravka na području na kojem je potvrđeno prisustvo virusa dobiju temperaturu, glavobolju, izražen umor, bolove u mišićima ili osip trebalo bi da se jave porodičnom ljekaru.
Jaka glavobolja, ukočenost vrata, dezorijentacija, poremećaj svijesti, grčevi, slabost ruku ili nogu i paraliza zahtijevaju hitnu medicinsku pomoć.
***
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.
Čitaoci reporteri
Podjelite sa ostalim našim čitaocima ono što svakodnevno vidite, sa čime se susrećete, vaše utiske sa putovanja, neobične sutuacije kojima ste prisustvovali i zabilježili ih svojim foto-aparatom tokom ljetovanja, zimovanja, izleta... Pišite nam na našu email adresu:
