ANALIZA DOKUMENTA Skupština usvojila zaključak o Podnovlju: Traže provjeru bilborda, vode i kolača, ali ne i kompletnu dokumentaciju o prodaji zemlje

Dokument naslovljen „Informacija o dešavanjima na području Mjesne zajednice Podnovlje i postupanju nadležnih organa“ na prvi pogled djeluje kao pokušaj da se razjasne otvorena pitanja koja mjesecima izazivaju pažnju javnosti. Međutim, pažljivo čitanje pokazuje da usvojeni zaključak mnogo detaljnije ispituje postupke aktivista i mještana nego odluke institucija, prodaju spornog zemljišta i nastavak izgradnje solarnih elektrana.

Predlagač dokumenta je Mladen Joksimović, odbornik SNSD-a u Skupštini Grada Doboja i predsjednik skupštinske Komisije za mjesne zajednice i saradnju sa opštinama i gradovima.

Skupština Grada Doboja usvojila je ovaj dokument na zasjedanju održanom juče, 27. avgusta 2026. godine. Time je materijal, koji je odbornicima dostavljen u formi prijedloga, postao zvaničan zaključak Skupštine.

„Informacija“ u kojoj činjenice tek treba utvrditi

Osnovni problem dokumenta sadržan je već u njegovom nazivu. Pred odbornike je stavljena „informacija“, iako se u samom tekstu gotovo sve ključne činjenice tek traže.

U dokumentu se navodi da je potrebno pribaviti podatke o dozvolama za bilborde, postupanju inspekcija, kvalitetu vode, eventualnim zabranama njenog korištenja, kontroli proizvodnje kolača i osnovanosti tvrdnji koje su pojedinci i organizacije iznosili o radu Grada Doboja.

Istovremeno, nisu navedeni brojevi predmeta, odluka, rješenja, inspekcijskih zapisnika, laboratorijskih nalaza ili drugih službenih akata na osnovu kojih bi odbornici mogli donijeti utemeljen zaključak.

Dokument se uglavnom oslanja na formulacije poput „prema javno dostupnim informacijama“, „prema medijskim izvještajima“, „potrebno je utvrditi“ i „potrebno je pribaviti podatke“.

To znači da je Skupština usvojila informaciju čiji sadržaj institucije tek treba da popune činjenicama.

Četiri različite teme spojene u jedan dokument

Dokument objedinjuje pitanja postavljanja bilborda, javnih nastupa aktivista, spora oko zemljišta i solarnih elektrana, kvaliteta vode, kao i proizvodnje i prodaje kolača i drugih prehrambenih proizvoda.

Provjera zakonitosti bilborda, zdravstvene ispravnosti vode ili uslova u kojima se proizvodi hrana sama po sebi nije sporna. Svako mora poštovati propise, bez obzira na političku poruku koju zastupa.

Međutim, problem nastaje kada se sve ove teme stave u isti dokument, dok centralno pitanje zbog kojeg su protesti i počeli — način na koji je zemljište u Podnovlju upisano na Grad Doboj, prodato privatnom investitoru i stavljeno u funkciju izgradnje solarnih elektrana — ostaje bez konkretnih zahtjeva za pribavljanje dokumentacije.

Dok se zakonitost svakog pojedinačnog bilborda razlaže na niz pitanja, zakonitost raspolaganja zemljištem ne razmatra se na isti način.

Bilbordi pod lupom, njihovo uklanjanje gotovo nevidljivo

U dijelu koji se odnosi na bilborde traži se da nadležni organi utvrde:

• ► da li su pribavljene sve dozvole i saglasnosti;

• ► da li su bilbordi postavljeni na dozvoljenoj lokaciji;

• ► da li su ispunjeni uslovi u vezi sa zaštitnim pojasom magistralnog puta;

• ► ko je vlasnik ili korisnik zemljišta;

• ► ko je investitor ili naručilac bilborda;

• ► da li su nadležni organi preduzeli propisane mjere;

• ► da li je, nakon naloga inspektora, nastavljeno postavljanje novih bilborda.

To su legitimna pitanja. Međutim, dokument ne traži jednako precizan odgovor na pitanje ko je uklonio prvi bilbord, po čijem nalogu, na osnovu kojeg akta i da li je prilikom uklanjanja oštećena privatna imovina.

Prema ranijim medijskim izvještajima, aktivisti i mještani tvrdili su da je prethodni bilbord uklonjen tokom noći, nakon čega su postavljena dva nova. Predsjednik organizacije „ReStart Srpska“ Stefan Blagić potom je saslušan u policiji kao svjedok.

U usvojenom dokumentu, međutim, mnogo je više pažnje posvećeno najavi aktivista da će postavljati nove bilborde nego okolnostima pod kojima je prethodni uklonjen.

Presuda Vrhovnog suda nije konačno riješila vlasništvo, ali nije ni beznačajna

Poseban dio dokumenta odnosi se na zemljište i izgradnju solarnih elektrana. U njemu se naglašava da je odluka Vrhovnog suda Republike Srpske iz aprila 2026. godine vezana za raniji postupak i zahtjev za njegovo ponavljanje, a ne za konačno utvrđivanje vlasništva u korist Zemljoradničke zadruge „Podnovlje“.

Taj dio zahtijeva precizno tumačenje.

Tačno je da presudom nije konačno utvrđeno da zemljište pripada Zadruzi niti je njome okončan cjelokupan spor. Međutim, Vrhovni sud je uvažio tužbu Zadruge, poništio osporeni akt Republičke uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove i predmet vratio na ponovno odlučivanje.

Dakle, presuda nije konačno riješila pitanje vlasništva, ali jeste ozbiljno dovela u pitanje postupak na kojem je zasnovan upis zemljišta na Grad Doboj.

O tome je Dobojski info pisao u tekstu „Vrhovni sud RS osporio prodaju zemljišta u Podnovlju na kojem Etmax gradi solarne elektrane“.

Upravo zbog toga bilo bi logično da se od nadležnih organa zatraže:

• ► kompletna presuda Vrhovnog suda;

• ► svi akti RUGIPP-a;

• ► dokumentacija o upisu zemljišta na Grad Doboj;

• ► odluka o prodaji zemljišta;

• ► ugovor sa kompanijom „Etmax“;

• ► podaci o uplaćenoj kupoprodajnoj cijeni;

• ► brojevi i površine svih parcela;

• ► trenutno stanje ponovljenog postupka;

• ► pravno mišljenje o uticaju presude na dalju gradnju i raspolaganje zemljištem.

Takvih zahtjeva u usvojenom zaključku nema.

Dozvole za bilborde detaljno, dozvole za solarne elektrane u drugom planu

Dokument insistira na provjeri svake dozvole i saglasnosti za bilborde, ali ne traži kompletnu provjeru građevinskih, ekoloških, vodnih i drugih dozvola povezanih sa projektom solarnih elektrana.

Ne traži se ni odgovor da li su poslije odluke Vrhovnog suda izvođeni novi radovi, na osnovu kojih akata i da li je bilo potrebno preispitati ranije izdate dozvole nakon što je sporni postupak upisa vraćen na ponovno odlučivanje.

Upravo je to suštinska neravnoteža dokumenta: predmet protesta razmatra se uopšteno, dok se metode protesta analiziraju do detalja.

Od zemljišta i solarnih panela do proizvodnje kolača

Najneobičniji dio dokumenta odnosi se na proizvodnju i prodaju kolača i drugih prehrambenih proizvoda na području Podnovlja.

Od sanitarne inspekcije traži se da utvrdi:

• ► da li je obavljen nadzor nad osobama koje proizvode i prodaju kolače;

• ► da li su registrovane za tu djelatnost;

• ► da li ispunjavaju sanitarno-higijenske uslove;

• ► da li imaju dokumentaciju o porijeklu i zdravstvenoj ispravnosti sirovina;

• ► da li su proizvodi uzorkovani;

• ► da li su utvrđene nepravilnosti;

• ► da li su izrečene odgovarajuće mjere.

Zaštita zdravlja građana mora biti prioritet i sanitarne kontrole treba da se obavljaju tamo gdje za njih postoje zakonski razlozi.

Međutim, u dokumentu nije navedeno da je u Podnovlju zabilježeno trovanje hranom, da je neko podnio prijavu, da postoji nalaz o neispravnom proizvodu niti je objašnjeno kakvu vezu proizvodnja kolača ima sa zemljištem, solarnim elektranama, bilbordima i presudom Vrhovnog suda.

Zbog toga ubacivanje ove teme u isti dokument neizbježno otvara pitanje da li je riječ o redovnoj brizi za javno zdravlje ili o traženju inspekcijskih provjera osoba povezanih sa javnim nezadovoljstvom u Podnovlju.

Bez dodatnih dokaza ne može se tvrditi da je riječ o selektivnom pritisku, ali predlagač javnosti duguje objašnjenje zašto su se kolači našli u dokumentu o jednom od najozbiljnijih imovinsko-pravnih sporova na području Doboja.

Ko je i na osnovu čega govorio o vodi?

Sličan pristup primijenjen je i na pitanje lokalnog vodovoda.

U dokumentu se navodi da treba razlikovati zdravstvenu ispravnost vode za piće, njenu eventualnu podobnost za sanitarnu upotrebu i mogućnost korištenja u tehničke svrhe. To je stručno opravdano.

Međutim, ukoliko ne postoji zvaničan nalaz ili akt kojim je korištenje vode zabranjeno, dokument traži da se utvrdi ko je takvu informaciju iznosio i na osnovu čega.

Takva formulacija pomjera fokus sa osnovnog pitanja — kakav je kvalitet vode i šta pokazuju laboratorijski nalazi — na osobe koje su o problemu govorile.

Javnosti su potrebni datumi uzorkovanja, nazivi ovlašćenih laboratorija, rezultati analiza, rješenja inspekcije i jasno obavještenje za koje namjene se voda može koristiti. Utvrđivanje identiteta osobe koja je javno upozorila na mogući problem ne može biti zamjena za objavljivanje tih podataka.

Tužilaštvo nije inspekcija ni služba za provjeru političkih izjava

Usvojenim zaključkom Skupština Grada Doboja od nadležnog tužilaštva i drugih republičkih organa traži da pribave dokumentaciju o bilbordima, podatke inspekcija, nalaze o vodi, informacije o proizvodnji kolača i podatke o javno iznesenim tvrdnjama o postupanju Grada.

Ovakav zahtjev je pravno i institucionalno neprecizan.

Tužilaštvo nije urbanistička, saobraćajna ili sanitarna inspekcija. Nije laboratorija za ispitivanje vode niti organ čiji je posao da utvrđuje potpunost političkih i medijskih izjava.

Javna tužilaštva su samostalni organi nadležni za otkrivanje i gonjenje učinilaca krivičnih djela i zaštitu zakonitosti. Skupština može dostaviti krivičnu prijavu ili dokumentaciju i zatražiti informaciju, ali ne može političkim zaključkom usmjeravati tužilaštvo prema određenim osobama ili unaprijed određivati način postupanja.

Sam izbor riječi „traži“, umjesto „nalaže“, pokazuje da ovaj zaključak prema tužilaštvu može imati političku, ali ne i obavezujuću pravnu snagu.

Evidentiranje kritičara i „sprečavanje širenja informacija“

Posebnu pažnju izaziva zahtjev da nadležni organi evidentiraju sve slučajeve u kojima su pojedinci ili organizacije javno iznosili tvrdnje o navodno protivpravnom postupanju Grada, te da utvrde da li za te tvrdnje postoje službeni nalazi i dokazi.

Traži se i da se javnosti predstavljaju „provjerene činjenice“ kako bi se spriječilo širenje netačnih i nepotpunih informacija.

Institucije imaju puno pravo da neistinite navode demantuju, objave dokumentaciju i zaštitu svojih prava zatraže pred nadležnim organima. Međutim, evidentiranje građana i organizacija zbog kritičkih izjava, bez konkretnog navođenja mogućeg krivičnog djela, može imati zastrašujući efekat na javni govor.

U dokumentu se takođe insistira da građani i pravna lica svoja prava ostvaruju „isključivo kroz zakonom propisane postupke i pred nadležnim institucijama“.

Takva formulacija zanemaruje činjenicu da su javni govor, obraćanje medijima, mirni protesti, okupljanja i udruživanje takođe zakonom zaštićeni oblici djelovanja. Naravno, ni ta prava ne opravdavaju nasilje, uništavanje imovine ili druge nezakonite postupke, ali se građanska prava ne mogu svesti samo na podnošenje žalbi, tužbi i predstavki institucijama.

Šta dokument ne traži

Da je cilj bio potpuno i nepristrasno utvrđivanje činjenica o Podnovlju, usvojenim zaključkom bila bi zatražena kompletna dokumentacija o:

• ► načinu na koji je zemljište upisano na Grad Doboj;

• ► ulozi gradske uprave i drugih institucija u tom postupku;

• ► prodaji zemljišta privatnoj kompaniji;

• ► građevinskim, ekološkim, vodnim i drugim dozvolama;

• ► aktima na osnovu kojih su radovi nastavljeni;

• ► postupanju nakon presude Vrhovnog suda;

• ► uklanjanju i eventualnom oštećenju prvog bilborda;

• ► svim inspekcijskim kontrolama investitora;

• ► upravljanju lokalnim vodovodom i ulaganju javnog novca;

• ► laboratorijskim nalazima o kvalitetu vode.

Takođe bi bio određen rok u kojem organi treba da dostave podatke Skupštini i obaveza da kompletna dokumentacija bude dostupna javnosti.

Ni rokovi ni obaveza objavljivanja pribavljenih dokumenata nisu predviđeni.

Usvojeni zaključak ne dokazuje ničiju odgovornost

Usvajanje ovog zaključka ne predstavlja dokaz da su aktivisti ili mještani prekršili zakon.

Zaključak ne dokazuje da su bilbordi postavljeni nezakonito, da je voda ispravna ili neispravna, da postoje nepravilnosti u proizvodnji hrane niti da su javno iznesene tvrdnje netačne.

Isto tako, zaključak ne može umanjiti pravno dejstvo presude Vrhovnog suda niti obavezati tužilaštvo i republičke organe da postupaju u skladu sa političkim ocjenama lokalne skupštine.

Selektivna zakonitost nije potpuna zakonitost

Dokument formalno poziva na poštovanje zakona, utvrđivanje činjenica i razdvajanje stručnih pitanja od politike. To su ispravni principi.

Međutim, oni moraju jednako važiti za sve: za aktiviste, mještane, vlasnike bilborda, proizvođače hrane, gradske funkcionere, inspektore, RUGIPP i privatnog investitora.

Efekat usvojenog dokumenta je suprotan. Postupci kritičara Grada analiziraju se detaljno, dok su odluke o zemljištu, njegovoj prodaji i izdavanju dozvola za solarne elektrane potisnute u drugi plan.

Javnosti Podnovlja nije potreban još jedan službeni sažetak „provjerenih činjenica“. Potrebni su joj originalni dokumenti: svaka odluka, svaki ugovor, svaka dozvola, svaki inspekcijski zapisnik, svaki laboratorijski nalaz i svaki relevantni sudski akt.

Tek kada sve to bude objavljeno, biće moguće stvarno odvojiti činjenice od političkih tumačenja.

Do tada ostaje osnovno pitanje: zašto se u usvojenom skupštinskom zaključku detaljno provjeravaju bilbordi, voda i kolači, dok se ne traži kompletna dokumentacija o zemljištu zbog kojeg je cijeli slučaj Podnovlja i dospio u javnost?

***

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.