U 1.230 preduzeća sa najmanje 50 odsto stranog vlasništva u Bosni i Hercegovini tokom 2024. godine bilo je angažovano 94.730 ljudi, a njihov promet dostigao je 26,129 milijardi KM. Najviše ljudi radilo je u prerađivačkoj industriji, u kojoj je bilo gotovo 43.000 angažovanih.
Podaci Agencije za statistiku BiH, objavljeni 30. septembra 2026. godine, pokazuju da su strane podružnice činile 1,4 odsto poslovnih subjekata obuhvaćenih strukturnim poslovnim statistikama, ali su zapošljavale 15,4 odsto svih angažovanih u tom obuhvatu. Njihova dodata vrijednost po faktorskim troškovima iznosila je 5,632 milijarde KM, odnosno 18,3 odsto ukupne dodate vrijednosti u istom statističkom obuhvatu.
Riječ je o preduzećima koja posluju u BiH, a u kojima kapital iz jedne ili više stranih zemalja učestvuje sa 50 odsto ili više. Istraživanje, dakle, ne obuhvata svako preduzeće koje ima makar i mali udio stranog vlasništva.
Približno svaki četvrti angažovani u prerađivačkoj industriji
U prerađivačkoj industriji evidentirano je 311 stranih podružnica sa 42.943 angažovana lica. U tom sektoru radilo je 45,3 odsto svih angažovanih u obuhvaćenim stranim podružnicama.
Značaj ovih preduzeća vidi se i kada se njihov broj angažovanih uporedi sa cijelom prerađivačkom industrijom u strukturnim poslovnim statistikama. U tom obuhvatu bilo je 168.085 angažovanih, pa je udio stranih podružnica iznosio približno 25,5 odsto. Prema računici Dobojskog infa na osnovu dva izvještaja Agencije, u njima je radio otprilike svaki četvrti angažovani u ovom sektoru.
Strane podružnice u prerađivačkoj industriji ostvarile su 7,864 milijarde KM prometa i 1,965 milijardi KM dodate vrijednosti. Na njih je otpadalo 34,9 odsto ukupne dodate vrijednosti svih stranih podružnica obuhvaćenih istraživanjem.
Drugi veliki poslodavac bila je trgovina na veliko i malo, zajedno sa popravkom motornih vozila i motocikala. U 295 podružnica u tom području bilo je angažovano 24.070 ljudi. Prerađivačka industrija i trgovina zajedno su imale 67.013 angažovanih, odnosno oko 70,7 odsto ukupnog broja u stranim podružnicama.
Trgovina je prednjačila po prometu, sa 13,254 milijarde KM, što je nešto više od polovine ukupnog prometa obuhvaćenih stranih podružnica. U području informacija i komunikacija radilo je još 9.316 ljudi.
Zaposlenost u proizvodnji manja nego godinu ranije
Poređenje sa saopštenjem za 2023. godinu pokazuje da je broj stranih podružnica povećan sa 1.187 na 1.230, ali je ukupan broj angažovanih porastao sa 94.625 na 94.730. To je povećanje od svega 105 ljudi, odnosno približno 0,1 odsto.
Istovremeno, u stranim podružnicama u prerađivačkoj industriji broj angažovanih smanjen je sa 46.168 na 42.943, odnosno za 3.225 lica ili oko sedam odsto. U trgovini je porastao sa 22.575 na 24.070, za 1.495 lica.
U stranim podružnicama u prerađivačkoj industriji 2024. godine bilo je 3.225 angažovanih manje nego 2023, dok je u trgovini njihov broj povećan za 1.495. Izvor: Agencija za statistiku BiH.
Promet svih obuhvaćenih stranih podružnica nominalno je porastao za oko 3,9 odsto, a dodata vrijednost za oko 5,1 odsto, prema računici na osnovu objavljenih podataka za dvije godine. Rast tih iznosa zato nije pratio sličan rast ukupne zaposlenosti.
Zbirni izvještaji ne objašnjavaju uzroke promjena. Smanjenje broja angažovanih u prerađivačkoj industriji ne može se automatski proglasiti brojem otpuštenih radnika, jer iz ovih tabela nije moguće razdvojiti promjene zaposlenosti u pojedinim preduzećima od promjena vlasništva i sastava obuhvaćenih podružnica.
Njemačka prednjači po zaposlenosti, a Srbija po dodatoj vrijednosti
Podružnice povezane sa zemljama Evropske unije imale su 63.808 angažovanih, odnosno 67,4 odsto ukupnog broja u ovom istraživanju. Evidentirano ih je 708, dok su sa zemljama van EU bile povezane 522 podružnice sa 30.922 angažovana lica.
Među pojedinačno prikazanim zemljama, podružnice povezane sa Njemačkom imale su najviše angažovanih, 12.960. Podružnice povezane sa Srbijom ostvarile su najveću dodatu vrijednost, 787,455 miliona KM, odnosno oko 14 odsto ukupne dodate vrijednosti obuhvaćenih stranih podružnica.
Pregled sedam zemalja na koje je zajedno otpadalo 68,3 odsto dodate vrijednosti stranih podružnica:
Među pojedinačno prikazanim zemljama, podružnice povezane sa Njemačkom imale su najviše angažovanih, a podružnice povezane sa Srbijom najveću dodatu vrijednost. Prikazanih sedam zemalja činilo je 68,3 odsto dodate vrijednosti obuhvaćenih stranih podružnica. Izvor: Agencija za statistiku BiH.
Među pojedinačno navedenim zemljama, najveći promet imale su podružnice povezane sa Hrvatskom, približno 5,028 milijardi KM. Različit poredak prema zaposlenosti, prometu i dodatoj vrijednosti pokazuje zašto se ovi pokazatelji moraju posmatrati odvojeno. Tabela prikazuje poslovanje podružnica, a ne rang-listu ukupnih stranih ulaganja u BiH.
Promet i dodata vrijednost nisu profit
Iznos od 26,129 milijardi KM predstavlja promet, odnosno obračunate prihode od prodaje proizvoda, robe i usluga, bez PDV-a i sličnih odbitnih poreza. Iz tog iznosa ne može se zaključiti kolika je dobit preduzeća.
Dodata vrijednost po faktorskim troškovima predstavlja bruto dohodak iz poslovnih aktivnosti, uz metodološka prilagođavanja za nabavke dobara i usluga, zalihe, subvencije i određene poreze. Ni iznos od 5,632 milijarde KM nije neto dobit.
Ukupni troškovi zaposlenih u stranim podružnicama iznosili su 3,137 milijardi KM. Taj pokazatelj uključuje naknade za rad, poreze i doprinose, kao i druga plaćanja obuhvaćena metodologijom, pa se ne može tumačiti kao zbir neto plata koje su radnici primili.
Saopštenje ne sadrži podatke o tome koliko je dobiti isplaćeno stranim vlasnicima ili izneseno iz zemlje.
Podatak o 15 odsto ne odnosi se na sve zaposlene u BiH
Udio od 15,4 odsto odnosi se na zaposlene u poslovnim subjektima obuhvaćenim strukturnim poslovnim statistikama. Taj obuhvat čine tržišna preduzeća i preduzetnici iz određenih djelatnosti, a ne ukupna zaposlenost u BiH. Finansijske djelatnosti i javna uprava nisu u obuhvatu tih statistika.
Pojam zaposlenih lica u metodologiji je širi od broja radnika sa ugovorom o radu: uključuje, između ostalog, vlasnike koji rade u preduzeću i određene druge angažovane osobe. Zato je za tumačenje ovih podataka važno zadržati njihov statistički obuhvat.
Izvještaj ne daje poseban pregled za Republiku Srpsku, FBiH i Brčko distrikt, niti za pojedine gradove. Iz njega se zato ne može utvrditi koliko je ovih preduzeća i angažovanih ljudi u Doboju ili drugim lokalnim zajednicama.
***
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.
Čitaoci reporteri
Podjelite sa ostalim našim čitaocima ono što svakodnevno vidite, sa čime se susrećete, vaše utiske sa putovanja, neobične sutuacije kojima ste prisustvovali i zabilježili ih svojim foto-aparatom tokom ljetovanja, zimovanja, izleta... Pišite nam na našu email adresu:
