ANALIZA DOBOJSKOG INFA - IZBORI POD SKENEROM: Kvar ne smije postati dozvola za krađu

Doboj zna kako izgleda rezultat koji ne odgovara glasovima. Pred izbore u nedjelju, 4. oktobra, nova oprema donosi dodatne kontrole, ali ostavlja ozbiljan posao ljudima koji moraju da ih sprovedu. Najveću pažnju zaslužuju izuzeci, prekidi glasanja i svaka razlika između skenera i ručnog brojanja.

Na biračkom mjestu 038B013 u Doboju, na izborima za predsjednika Republike Srpske 2025. godine, jednom kandidatu dodato je 60 glasova, a drugom isto toliko oduzeto. Taj nalaz stoji u rješenju Suda BiH od 29. decembra 2025. godine. Zbir može ostati uredan, a volja građana prepravljena.

Zbog takvih primjera pitanje novih izbornih tehnologija zaslužuje mnogo više od rasprave hoće li uređaj raditi. U nedjelju, 4. oktobra, moraće da rade i kontrole nad ljudima koji odlučuju šta se događa kada uređaj prijavi problem. Upravo tada biće najvažnije da pravila ostanu na snazi.

Biometrijska provjera treba da oteža glasanje u tuđe ime. Skener treba da ostavi dodatni trag o sadržaju kutije. Njihova vrijednost nestaje ako se izuzeci od pravila prihvataju bez provjere, a neslaganja rezultata rješavaju prepisivanjem brojeva.

Doboj za takvo upozorenje ima dokumentovano iskustvo. Poslije lokalnih izbora 2020. godine, Centralna izborna komisija BiH poništila je izbore na 89 redovnih biračkih mjesta u gradu. U decembru 2025. poništeno je glasanje za predsjednika Republike Srpske na 136 biračkih mjesta u 17 izbornih jedinica. Ponovljeno glasanje održano je u februaru 2026.

Odbijajući žalbu SNSD-a, Sud BiH je u obrazloženju iz decembra 2025. naveo da je Siniši Karanu dodato ukupno 474 glasa, dok je Branku Blanuši oduzeto 257. Te podatke treba čitati precizno: riječ je o sudskim nalazima u izbornom sporu, a ne o krivičnoj presudi kandidatima niti dokazu ko je lično izvršio svaku manipulaciju.

Podaci se odnose na razmatrana biračka mjesta, ne na ukupan izborni rezultat kandidata. Grafika: Dobojski info.

Nalaz je, međutim, dovoljno ozbiljan da se obećanje o poštenim izborima ubuduće mjeri provjerljivim rezultatom. Građanin svoj glas predaje izbornoj administraciji na čuvanje. Niko ga time ne dobija na raspolaganje.

Najosjetljivija riječ ove nedjelje mogla bi biti: izuzetno. Prema CIK-ovom priručniku, problem najprije rješava operater, zatim tehnička podrška, uz zamjenu uređaja kada je potrebna. Ako zamjena nije moguća, lokalna izborna komisija može izuzetno, na osnovu tehničkih informacija i uz saglasnost CIK-a, odlučiti da se nastavi bez tehnologije.

To znači da predsjednik odbora, stranački predstavnik ili tehničko lice ne mogu usmenim objašnjenjem da promijene način glasanja. Kvar zahtijeva propisano postupanje. Posebno zato što se iza iste rečenice, da uređaj ne radi, mogu nalaziti stvarni tehnički problem, neobučenost osoblja ili namjerna opstrukcija.

Razliku moraju pokazati tragovi: kada je problem nastao, šta je tačno otkazalo, ko je intervenisao, da li je tražena zamjena i ko je odobrio nastavak bez opreme. Ako tih podataka nema, izostala je kontrola koja treba da objasni izuzetak.

Posebnu provjeru zaslužilo bi gomilanje takvih slučajeva na istim područjima ili u istim odborima. Ponavljanje problema samo po sebi ne dokazuje sabotažu. Ali nalaže da se uzrok provjeri izvan kruga ljudi koji su o problemu odlučivali. Uređaj i njegove zapise treba sačuvati za tu provjeru.

Opstrukcija može imati i jednostavniji cilj: da ljudi odustanu od čekanja. Namjerno odugovlačenje, nejasna uputstva i neopravdano vraćanje birača zahtijevali bi hitno reagovanje. Svaki zastoj treba zabilježiti tako da se vidi koliko je trajao i šta je urađeno da se glasanje nastavi. Izborno pravo ugroženo je i kada birač bude onemogućen da ga ostvari.

Problem s otiskom jednog birača ne ukida biometriju za sve ostale. Kada nije moguće očitati predviđene otiske, predsjednik i zaduženi član odbora mogu zajednički omogućiti glasanje ako identitet birača nije sporan. Potvrda se potpisuje, a slučaj evidentira u obrascu Z5.

Takav izuzetak je potreban da čovjek zbog neočitljivog otiska ne izgubi pravo glasa. Njegova zloupotreba bila bi u proglašavanju nesporne identifikacije tamo gdje ona nije stvarno provedena. Zato su broj izuzetaka, razlozi i potpisi važan materijal za kontrolu.

CIK je za septembarsko testiranje objavio podatak o 6.854 učesnika i 97,37 odsto uspješnog očitavanja otiska. Preostalih 2,63 odsto ne predstavlja procenat krađe. Pokazuje zašto mora postojati postupak za opravdane izuzetke i zašto taj postupak mora ostaviti provjerljiv trag.

Poslije zatvaranja birališta počinje jednako važan dio zaštite. Priručnik predviđa ručno brojanje i nakon elektronskog postupka. Upravo poređenje ta dva rezultata može otkriti da li je nečiji glas naknadno pogrešno pripisan, izostavljen ili proglašen nevažećim.

Član 5.29 stav 4 Izbornog zakona BiH propisuje da se, kada se utvrdi neslaganje ručnog i elektronskog brojanja, u Glavnom centru za brojanje sprovede ponovno brojanje na oba načina i utvrdi rezultat. Ta obaveza mora se vidjeti u radu CIK-a za svako utvrđeno neslaganje.

Javnosti treba omogućiti da prati izvorni rezultat skenera, potpisani zapisnik ručnog brojanja i obrazloženi ishod kontrole. Ako se podatak mijenja, mora biti vidljivo koji je podatak promijenjen, zbog čega i na osnovu kojeg dokaza. Pošten postupak može objasniti svoju računicu.

Ni zakonskih dva odsto nije dozvoljena mjera izborne krađe. Prag za obavezno ponovno brojanje odnosi se na slučaj kada broj listića premašuje broj birača koji su glasali za više od dva odsto. Prebacivanje glasova između kandidata, poput navedenog dobojskog primjera, može ostaviti zbir netaknutim. Zato treba kontrolisati raspodjelu, uključujući glasove pojedinačnih kandidata unutar liste.

Kutiju treba čuvati i kada u prostoriji više nema birača. Priručnik predviđa zaključavanje i obezbjeđivanje materijala, kontrolu plombi, početne izvještaje uređaja i pristup uz ovlašćenja. Papirni listići i štampani rezultati omogućavaju naknadnu provjeru.

Svaka od tih zaštita zavisi od sprovođenja. Neobjašnjeno otvaranje materijala, nepoznato lice predstavljeno kao serviser ili nepotpuna primopredaja traže reakciju odmah. Vrijednost evidencije je u tome da poslije može da se ustanovi ko je šta preuzeo i u kakvom stanju.

Zaštita traje do završetka brojanja i predaje materijala: važni su stanje plombi, potpisi i svaka primopredaja. AI foto-ilustracija: Dobojski info.

MUP Republike Srpske saopštio je da je formirao štab za izbore, s poslovima zaštite biračkih mjesta i materijala, održavanja reda i sprečavanja i otkrivanja krivičnih djela. Policijsko obezbjeđenje je jedan sloj zaštite. Ispravnost softvera, tačnost zapisnika i opravdanost izuzetaka zahtijevaju druge vrste provjere.

Predsjednika i zamjenika predsjednika odbora imenuje CIK i za njih je propisana politička nepristrasnost, dok ostali članovi dolaze kroz sistem stranačkih nominacija. Zato profesionalizacija rukovodstva odbora mora biti praćena stvarnom kontrolom rada. Formalno raspoređena mjesta za stranke ne dokazuju da njihovi predstavnici zaista kontrolišu jedni druge.

Tehnologija otvara i pitanja koja pečat i policajac ne mogu riješiti. Potrebno je provjeriti ko ima pristup podacima, kako se bilježe intervencije, koja je verzija softvera na uređajima i kako se čuvaju izvorni rezultati. Jednako je važno zaštititi tajnost: podatak o identitetu birača ne smije postati sredstvo za otkrivanje njegovog izbora.

CIK je 18. septembra objavio potpisivanje ugovora s kompanijom PRO V&V za nezavisnu verifikaciju, validaciju i reviziju izbornih tehnologija. U javnim dokumentima pregledanim za ovu analizu nije pronađen završni izvještaj koji bi omogućio uvid u obim provjera i otklanjanje eventualnih problema. Iz objave ugovora ne može se zaključiti da je revizija završena.

ODIHR je u izvještaju koji obuhvata period do 16. septembra zabilježio kašnjenja u uvođenju opreme i teškoće s pripremama i obukom. Takvi nalazi nisu dokaz plana krađe. Jesu razlog da se spremnost pokaže provjerljivim podacima, naročito tamo gdje bi jedan zastoj mogao izazvati višesatno čekanje.

Ni svako kašnjenje rezultata nije nestanak glasova. Propisi predviđaju evidentiranje neuspjelog prenosa i naknadno slanje rezultata kada se uspostavi veza. Problem s internetom zato se ne smije automatski proglašavati ni kvarom skenera ni razlogom za odbacivanje sačuvanih glasova.

Isto važi za kamere. Zakon omogućava video-nadzor na posebno određenim mjestima uz očuvanje tajnosti glasanja. U pregledanim javnim izvorima nije potvrđeno da će svako biračko mjesto biti tako pokriveno. Obećanje da će sve biti snimljeno ne može zamijeniti posmatrača koji vidi postupak i na vrijeme evidentira primjedbu.

Postoji i zloupotreba pred kojom ispravan skener ostaje nemoćan: birač koji glasa pod pritiskom. Njegov dokument može biti važeći, otisak pravilno očitan, a listić uredno obrađen. Uređaj ne zna da li je čovjek prije dolaska ucijenjen poslom, obećanom uslugom ili novcem.

ODIHR je na ranijim izborima bilježio glasanje preko drugih osoba, grupno glasanje, zastrašivanje i indikacije kupovine glasova. Zato se zaštita mora odnositi i na samostalnost birača, opravdanost pomoći pri glasanju i pritiske izvan prostorije. Biometrija provjerava identitet; slobodu izbora moraju zaštititi institucije.

Ispravno utvrđen identitet ne isključuje mogućnost pritiska na birača. Sloboda i tajnost izbora zahtijevaju posebnu zaštitu. AI foto-ilustracija: Dobojski info.

Pažnju zahtijevaju i posebni načini glasanja, poput mobilnih timova i glasanja poštom. Oprema postavljena na redovnom biračkom mjestu ne štiti automatski postupke koji se odvijaju izvan njega.

Politički sukob oko tehnologije već je dokumentovan. Prema evidenciji CIK-a, SNSD je u julu kažnjen sa 4.000 KM zbog izjava Milorada Dodika o elektronskom glasanju koje je CIK ocijenio kao lažne informacije, a Sud BiH je odbio žalbu. To je potvrđena odluka. Iz nje se ne može izvesti dokaz da je pripremljena sabotaža za nedjelju, kao što se iz ranijih manipulacija ne može unaprijed proglasiti krivim svaki član odbora.

Posmatračima, članovima odbora i biračima zato treba precizno upozorenje. Svaki neopravdani zastoj, sporno glasanje uz izuzetak ili neslaganje rezultata treba opisati tako da ga je moguće provjeriti: šifra biračkog mjesta, vrijeme, radnja, prisutne osobe i raspoloživi dokaz. Primjedbu treba evidentirati i prijaviti nadležnima, uz zaštitu ličnih podataka i tajnosti glasa.

Opšti rok za izborni prigovor je 72 sata od povrede, uz posebna pravila za pojedine postupke. Sumnje na krivična djela pripadaju i nadležnosti tužilaštva. Objava na društvenim mrežama može upozoriti javnost, ali ne zamjenjuje blagovremenu prijavu.

Od CIK-a se u nedjelju očekuje da se ista pravila primjenjuju na svakom biračkom mjestu. Od lokalnih komisija da bez odlaganja rješavaju probleme. Od policije i tužilaštava da sačuvaju dokaze i postupaju kada postoji osnov. Svako od njih ima dio posla koji se ne može prebaciti na uređaj.

Za 4. oktobar nije dovoljno obezbijediti da građanin preda listić. Njegov glas mora završiti kod onoga kome ga je dao. Sve između pripada odgovornosti ljudi koji imaju ime, funkciju i potpis.

Poslije onoga što je u Doboju i drugim sredinama već utvrđeno, objašnjenje da uređaj nije radio mora biti početak provjere, a ne njen kraj.

***

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.