TEK SMO UŠLI U KRIZU Rast plata i penzija neće smiriti krizu

Navodi i da smo mi tek ušli u krizu te da se očekuju ozbiljni udari iduće godine.

- Određene mjere Vlade Republike Srpske poput povećanja plata i penzija u jednoj mjeri ublažiće ovu krizu, ali ne u potpunosti - rekao je Šuput i dodao da je jedan od razloga povlačenja depozita što građani novac žele investirati u nekretnine.

GLAS: Koliko su dešavanja na svjetskom finansijskom tržištu ove godine uticala na bankarski sektor Srpske?

ŠUPUT: Na poslovanje bankarskog sektora Republike Srpske u prvom kvartalu, prvenstveno su uticali sukobi u Ukrajini. Najveći efekat tih sukoba i cjenovna inflacija uticale su na promjene u domaćem bankarskom sektoru na početku godine. Međutim, ako se sagledaju trendovi u drugom i trećem kvartalu, evidentan je oporavak svih pokazatelja i to sa aspekta rasta depozita i novčanih sredstava, te poboljšanja likvidnosti banaka. Zaključno s krajem oktobra trend rasta bilansne aktive je nastavljen pa samim tim možemo reći da su negativni efekti dešavanja koji su bili izraženi početkom godine u najvećoj mjeri neutralisani.

GLAS: Kako bankarski sektor Srpske završava ovu godinu?

ŠUPUT: Zaključno sa oktobrom ove godine sve banke u RS ostvarile su pozitivan finansijski rezultat uprkos uvezenim krizama koje su imale određeni uticaj. Neto dobit je veća u odnosu na 2021. godinu. To nam daje za pravo da konstatujemo da poremećaji koji su bili i koji su aktuelni nisu poremetili planove poslovanja banaka.

GLAS: Da li su sve banke u Srpskoj povećale kamatne stope na kredite?

ŠUPUT: Ako je ugovorena promjenjiva nominalna kamatna stopa banka je dužna o svakoj izmjeni obavijestiti klijenta i to prije početka primjene izmijenjene stope, odnosno periodično, u skladu s ugovorom. U tom obavještenju obavezni su navesti datum od kada se primjenjuje izmijenjena stopa. Banke moraju korisniku besplatno da dostave i novi otplatni plan. Svih osam banaka u RS je korigovalo kamatne stope, neke banke su to uradile samo za dio klijenata. Pozitivno je što su banke odlučile da izađu s ponudom prema klijentima da refinansiraju kredite s promjenjivim kamatnim stopama i ponude im kredite sa fiksnim stopama.

GLAS: Da li je zbog rasta kamata pogoršana situacija po pitanju otplate kredita?

ŠUPUT: S podacima s kojima trenutno raspolažemo nije vidljivo pogoršanje u otplati kredita. To potvrđuje i podatak da je stopa nekvalitetnih kredita u ukupnim kreditima smanjena sa četiri odsto na 3,5 procenata, dok stopa nekvalitetnih kredita fizičkih lica iznosi 3,3 odsto, a što je takođe za blagi pad manje u odnosu na kraj 2021. godine.

GLAS: Kakve su prognoze kada je riječ o kamatnim stopama za iduću godinu? Da li nas očekuje jači rast kamatne stope?

ŠUPUT: Evropska centralna banka (ECB) je po treći put ove godine povećala referentnu kamatnu stopu.

Predviđanja i pretpostavke su da će do kraja godine doći do još jednog povećanja, što znači da će referentna kamatna stopa prijeći dva odsto. Samim tim to znači da će euribor nastaviti da raste, odnosno da neće padati ili da će ostati na ovom nivou na kojem je sada. Sve pretpostavke, svih ekonomista u svijetu, govore da smo mi tek ušli u krizu i očekuju se ozbiljni udari naredne godine. Republika Srpska je zavisna ekonomija, tako da i mi očekujemo udare. Određene mjere Vlade Republike Srpske poput povećanja plata i penzija u jednoj mjeri ublažiće ove udare, ali ne u potpunosti. Povećanje kamatne stope ne možemo zabraniti, ali smo propisali bankama da ne mogu teret cijele krize prebaciti na leđa klijenta. Svako povećanje veće od dva odsto znači da će banke morati da umanje svoju dobit.

GLAS: Kada je riječ o depozitima da li se oni na nivou bankarskog sektora smanjuju? Ako da, koji je razlog povlačenja depozita?

ŠUPUT: Kada govorimo o depozitima, veoma je bitno naglasiti  stanje u bankarskom sektoru, a to je da je isti  stabilan i visoko likvidan. Naime, bio je prisutan određeni odliv depozita fizičkih lica, gdje se dio tog odliva odnosio na Sberbanku, ali pravovremenom reakcijom ta banka je u kratkom roku ponovo uspostavila redovan režim rada te već izvjestan period imamo situaciju da klijenti vraćaju novac u tu banku. Postoje i drugi razlozi za određeni odliv depozita, a to je pojava inflacije i činjenicu da građani svoj novac sada žele investirati u nešto, a to su kod nas prevashodno nekretnine. Najveći odlivi depozita zabilježeni su kod stanovništva i to u procentu od šest odsto, zatim kod Vlade i vladinih institucija za sedam odsto, posmatrano u odnosu na kraj 2021. godine. Iako se radi o smanjenju depozita, ono je posljedica dešavanja na početku godine sa Sberbankom, a od maja ove 2022. godine imamo konstantan rast depozita stanovništva, ali i privrede što govori o stabilnosti bankarskog sektora.

GLAS: Upravni odbor Agencije za bankarstvo RS u septembru usvojio je odluku o privremenim mjerama za ublažavanje rizika rasta kamatnih stopa. Koliko je ta odluka dala rezultate?

ŠUPUT: Primarni ciljevi te odluke jesu ublažavanje naglog rasta kamatnih stopa u RS, odnosno zaštita korisnika bankarskih usluga, te stabilnost bankarskog sektora i postizanje makroekonomske ravnoteže, kao i dodatno stimulisanje banaka da pronađu način zadržavanja stopa na razumnim nivoima, kako bi se izbjegli negativni efekti na privredu i stanovništvo, što direktno utiče na izbjegavanje rizika gubitka banke usljed nemogućnosti servisiranja obaveza prema banci. Ono što možemo da potvrdimo da na bazi podataka koje imamo nakon usvajanja naše odluke, nemamo značajan rast kamatnih stopa, ali očekujemo da do određenog blagog rasta dođe početkom 2023. godine, jer inflacija u EU zoni i kod nas još uvijek ima trendove rasta.

Nove mjere

GLAS: Da li Agencija za bankarstvo RS planira donošenje novih odluka kada je riječ o dešavanjima na bankarskom tržištu i zaštiti klijenata?

ŠUPUT: S obzirom na očekivane dodatne pritiske ekonomskih šokova u prvoj polovini 2023. godine, agencija će u okviru svojih redovnih aktivnosti, a u skladu sa dosadašnjom praksom, pratiti situaciju u finansijskom sektoru, te u skladu s procjenom trenutnih potreba donositi i dodatne mjere u okviru svojih nadležnosti u svrhu zaštite građana, privrede i stabilnosti bankarskog sistema.