Prosječna plata 1.706 KM, ali je većina djelatnosti ne dostiže

Prosječna neto plata u Bosni i Hercegovini u junu 2026. godine iznosila je 1.706 KM, ali detaljni podaci pokazuju da zaposleni u većini područja djelatnosti ne dostižu taj iznos. Ispod državnog prosjeka nalazi se 11 od 19 područja djelatnosti za koja su objavljeni podaci, kao i 53 od 81 pojedinačne djelatnosti.

Prema podacima Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine, prosječna neto plata u junu bila je za približno 15 KM ili 0,9 odsto veća nego u maju, kada je iznosila 1.691 KM. U odnosu na jun prošle godine, kada je prosjek bio 1.570 KM, povećana je za oko 136 KM ili 8,6 odsto.

Prosječna bruto plata u junu iznosila je 2.654 KM.

Podaci za prvo polugodište pokazuju da je prosječna neto plata od januara do juna 2026. iznosila 1.675 KM, što je za 8,8 odsto više nego u istom periodu prošle godine. Prosjek u drugom tromjesečju dostigao je 1.693 KM i bio je za 2,3 odsto veći nego u prva tri mjeseca ove godine.

Finansije iznad 2.400, ugostiteljstvo ispod 1.200 KM

Iza zajedničkog prosjeka kriju se velike razlike. Najviša prosječna neto plata u junu zabilježena je u finansijskim djelatnostima i osiguranju i iznosila je 2.406 KM. Slijede informacije i komunikacije sa 2.244 KM i zdravstvena i socijalna zaštita sa 2.222 KM.

U javnoj upravi, odbrani i obaveznom socijalnom osiguranju prosječna plata iznosila je 2.140 KM, dok je u proizvodnji i snabdijevanju električnom energijom, plinom i parom dostigla 2.125 KM.

Obrazovanje se sa prosječnom platom od 1.705 KM našlo gotovo tačno na nivou ukupnog prosjeka.

Na drugoj strani nalaze se djelatnosti u kojima radi veliki broj ljudi, a čije su plate stotinama maraka manje od objavljenog prosjeka.

Prosječna neto plata iznosila je:

• ► u poljoprivredi, šumarstvu i ribolovu 1.485 KM;

• ► u prevozu i skladištenju 1.483 KM;

• ► u prerađivačkoj industriji 1.404 KM;

• ► u trgovini 1.377 KM;

• ► u građevinarstvu 1.324 KM;

• ► u hotelijerstvu i ugostiteljstvu 1.177 KM.

To znači da je prosječna plata u ugostiteljstvu bila za približno 530 KM manja od ukupnog prosjeka. Građevinarstvo je za prosjekom zaostajalo oko 382 KM, trgovina za 329 KM, a prerađivačka industrija za približno 302 KM.

Razlika između prosječne plate u finansijama i ugostiteljstvu dostigla je čak 1.230 KM mjesečno.

Još veće razlike unutar pojedinačnih djelatnosti

Kada se podaci posmatraju detaljnije, razlike su još izraženije. Najviša prosječna plata zabilježena je u pomoćnim djelatnostima u oblasti finansijskih usluga i osiguranja – 2.984 KM.

U naučnom istraživanju i razvoju prosjek je iznosio 2.840 KM, a u računarskom programiranju i savjetovanju 2.823 KM.

Istovremeno je prosječna plata u pripremanju i usluživanju hrane i pića iznosila svega 1.098 KM. U zaštitnim i istražnim djelatnostima prosjek je bio 1.138 KM, a u proizvodnji odjeće 1.146 KM.

Među slabije plaćenim djelatnostima nalaze se i prerada drveta sa prosjekom od 1.162 KM, visokogradnja sa 1.205 KM i proizvodnja namještaja sa 1.221 KM.

Od 81 pojedinačne djelatnosti za koju postoje podaci, čak 53 imaju prosječnu platu manju od 1.706 KM, dok su u 33 djelatnosti prosječna primanja manja od 1.500 KM.

Prosjek ne pokazuje koliko prima najveći broj radnika

Objavljeni podaci ne znače da većina zaposlenih u BiH prima 1.706 KM. Prosječna plata dobija se tako što se ukupna masa isplaćenih plata podijeli brojem zaposlenih obuhvaćenih obračunom. Zbog toga manji broj veoma visokih plata može podići ukupan prosjek.

Podaci su razvrstani prema djelatnostima, a ne prema vlasništvu poslodavca. Zbog toga se, na primjer, zdravstvena i socijalna zaštita ne mogu u cjelini posmatrati isključivo kao javni sektor.

Treba imati u vidu i da statističkim istraživanjem nisu obuhvaćeni svi ljudi koji rade u BiH. U Republici Srpskoj mjesečni uzorak obuhvata oko 70 odsto zaposlenih u poslovnim subjektima, dok preduzetnici nisu obuhvaćeni. U Federaciji BiH istraživanjem su obuhvaćeni poslovni subjekti sa deset i više zaposlenih.

U iskazanu neto platu nisu uključeni topli obrok, naknada za prevoz, regres, solidarna pomoć, jednokratne pomoći, otpremnine i druga slična primanja.

Šta je medijalna plata i zašto je važnija za većinu radnika?

Zbog velikih razlika među primanjima, uz prosječnu bi trebalo objavljivati i medijalnu platu.

Medijalna plata je iznos koji zaposlene dijeli na dvije jednake grupe: polovina radnika prima manje, a polovina više od tog iznosa. Za razliku od prosjeka, na medijalnu platu znatno manje utiče manji broj izuzetno visokih zarada.

U ranijoj analizi Dobojskog infa, koja se odnosila na Republiku Srpsku, prosječna neto plata iznosila je 1.698 KM, dok je procijenjena medijalna plata bila oko 1.528 KM.

To znači da je polovina radnika zarađivala manje od približno 1.528 KM. Analiza je pokazala i da je čak 63,1 odsto radnika primalo platu manju od zvaničnog prosjeka.

Upravo zbog toga veliki broj građana ne prepoznaje vlastita primanja u podatku o prosječnoj plati. Prosjek govori koliko iznosi plata kada se sva primanja saberu i ravnomjerno rasporede, dok medijalna plata mnogo bolje pokazuje koliko zarađuje radnik koji se nalazi na sredini platne ljestvice.

Podaci o medijalnoj plati odnose se na raniju analizu za Republiku Srpsku i nisu direktno uporedivi sa aktuelnim prosjekom za cijelu BiH. Ipak, jasno pokazuju zašto rast prosječne plate ne znači da većina zaposlenih zaista prima taj iznos.

***

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.