ANALIZA: Prosječna plata 1.698 KM, ali 63 odsto radnika zarađuje manje – koliko zapravo iznosi „tipična“ plata u Srpskoj?

Prosječna neto plata u Republici Srpskoj u junu 2026. godine dostigla je 1.698 KM, što je najviši iznos do sada. Međutim, iza te brojke krije se znatno složenija slika tržišta rada: prema podacima Poreske uprave Republike Srpske dostavljenim medijima, čak 184.630 od ukupno 292.572 evidentirana radnika prima platu manju od republičkog prosjeka.

To znači da platu ispod 1.698 KM prima oko 63,1 odsto zaposlenih, dok je iznad tog iznosa oko 36,9 odsto.

Drugim riječima, gotovo dva od svaka tri radnika ne dostižu platu koja se svakog mjeseca objavljuje kao prosječna.

Upravo zato je za razumijevanje stvarnog životnog standarda važno govoriti i o pokazatelju koji se u Republici Srpskoj zvanično ne objavljuje – medijalnoj plati.

Šta je medijalna plata i zašto je važna?

Prosječna plata dobija se tako što se ukupna masa isplaćenih plata podijeli sa brojem zaposlenih na koje se isplate odnose.

Problem nastaje kada su zarade među zaposlenima veoma različite.

Zamislimo pet radnika koji mjesečno primaju:

1.000, 1.100, 1.200, 1.300 i 5.000 KM.

Njihova prosječna plata iznosila bi 1.920 KM, iako četvorica od pet radnika imaju manje od tog iznosa.

Medijalna plata bila bi 1.200 KM, jer je to plata radnika koji se nalazi tačno na sredini kada se svi poredaju od najmanje do najveće zarade.

Medijana, dakle, odgovara na jednostavno pitanje: koliko zarađuje radnik koji se nalazi na sredini raspodjele plata?

Polovina zaposlenih ima manje, a polovina više od tog iznosa.

Kolika bi medijalna plata mogla biti u Srpskoj?

Republički zavod za statistiku Republike Srpske ne objavljuje zvaničnu mjesečnu medijalnu platu.

Ipak, direktor Zavoda Darko Milunović ranije je objasnio da su za potrebe internih analiza rađeni proračuni medijane. Prema tim analizama, medijalna plata se, zavisno od mjeseca i posmatranog perioda, kretala između približno 89 i 93 odsto prosječne plate, dok je odnos od oko 90 odsto navođen kao okvirni prosjek.

Ako taj odnos primijenimo na prosječnu neto platu od 1.698 KM iz juna:

1.698 × 90 odsto = 1.528,20 KM

Prema tome, orijentaciona procjena medijalne neto plate za jun iznosila bi oko 1.528 KM.

Ovaj iznos, međutim, ne treba predstavljati kao zvaničnu medijalnu platu za jun. Bez pojedinačnih podataka o raspodjeli svih plata nije moguće iz javno dostupne statistike izračunati tačnu medijanu. Riječ je o procjeni zasnovanoj na odnosu koji je utvrđen u ranijim internim analizama RZS-a.

Važno je izbjeći i jednu moguću zabunu: 1.528 KM bila je zvanična prosječna neto plata za cijelu 2025. godinu, dok bi približno isti iznos sada, sasvim slučajno, proizlazio kao procjena medijane za jun 2026. godine.

Poreski podaci potvrđuju da većina ne prima prosječnu platu

Mnogo snažniju sliku raspodjele zarada daju podaci Poreske uprave Republike Srpske.

Prema tim podacima, evidentirana su 292.572 radnika, od kojih:

• ► 184.630 prima manje od 1.698 KM;
• ► 107.942 prima više od 1.698 KM.

To znači da je 63,1 odsto zaposlenih ispod zvaničnog prosjeka.

Podaci dodatno pokazuju veliku koncentraciju zaposlenih u nižim platnim razredima. U rasponu od 1.001 do 1.050 KM evidentirana su 15.624 radnika, od 1.051 do 1.100 KM još 22.140, od 1.101 do 1.350 KM čak 67.284, a između 1.351 i 1.450 KM još 23.993 zaposlena.

Na drugoj strani raspodjele broj ljudi naglo opada kako plate rastu. Između 4.001 i 5.000 KM prima 3.102 zaposlenih, od 5.001 do 10.000 KM njih 2.209, dok više od 10.000 KM mjesečno prima 218 radnika.

Upravo takva raspodjela objašnjava kako je moguće da prosječna plata iznosi 1.698 KM, a da većina zaposlenih taj iznos uopšte ne prima.

Ogromne razlike između djelatnosti

Još jasnija slika dobija se kada se zaposleni posmatraju prema djelatnostima.

Zvanični podaci Republičkog zavoda za statistiku pokazuju da je u junu prosječna neto plata iznosila:

Posebno je značajno što se trgovina, prerađivačka industrija, građevinarstvo, saobraćaj i ugostiteljstvo, sektori koji zapošljavaju veliki broj ljudi, nalaze znatno ispod ukupnog republičkog prosjeka.

Prosječna plata u prerađivačkoj industriji od 1.421 KM niža je od republičkog prosjeka za 277 KM, u trgovini za 274 KM, građevinarstvu za 378 KM, saobraćaju za 381 KM, a u ugostiteljstvu čak za 420 KM.

To je još jedan razlog zbog kojeg agregatni prosjek od 1.698 KM ne mora odgovarati iskustvu velikog dijela zaposlenih.

Minimalac od 1.000 do 1.450 KM

Od 2026. godine Republika Srpska ima diferenciranu najnižu platu prema nivou obrazovanja koji se zahtijeva za određeno radno mjesto.

Najniža neto plata iznosi:

• ► 1.000 KM – osnovni iznos;
• ► 1.050 KM – poslovi za koje se zahtijeva najmanje trogodišnje srednje obrazovanje;
• ► 1.100 KM – najmanje četvorogodišnje srednje obrazovanje;
• ► 1.350 KM – više obrazovanje;
• ► 1.450 KM – visoko obrazovanje.

Poređenje sa procijenjenom medijanom je posebno zanimljivo.

Ako bi medijalna plata bila približno 1.528 KM, tada bi se radnik koji se nalazi tačno na sredini raspodjele nalazio svega 78 KM iznad najniže plate propisane za radno mjesto sa visokim obrazovanjem.

To pokazuje koliko je donji dio raspodjele zarada zbijen oko zakonski definisanih minimuma.

Ni prosječna plata ne pokriva potrošačku korpu

Plate treba posmatrati i u odnosu na troškove života.

Prema podacima Saveza sindikata Republike Srpske, sindikalna potrošačka korpa za četvoročlanu porodicu u junu 2026. iznosila je 2.918,14 KM.

Od toga je bilo potrebno izdvojiti:

• ► 1.344,42 KM za prehranu;
• ► 724,75 KM za stanovanje i komunalne usluge;
• ► 244,30 KM za odjeću i obuću;
• ► 225,75 KM za prevoz;
• ► 165,70 KM za tekuće održavanje domaćinstva;
• ► 120,20 KM za higijenu i njegu zdravlja;
• ► 93,02 KM za obrazovanje i kulturu.

Prosječna plata od 1.698 KM pokriva 58,19 odsto vrijednosti takve korpe.

Ako kao orijentir uzmemo procijenjenu medijalnu platu od oko 1.528 KM, ona bi pokrivala tek oko 52,4 odsto sindikalne potrošačke korpe.

Za jednu sindikalnu potrošačku korpu potrebno je približno 1,72 prosječne plate, odnosno oko 1,91 procijenjena medijalna plata.

Naravno, sindikalna potrošačka korpa predstavlja troškove četvoročlane porodice, dok je plata individualno primanje, pa ova dva pokazatelja ne treba poistovjećivati. Njihovo poređenje, međutim, pokazuje koliki prihod domaćinstvo mora obezbijediti da bi dostiglo nivo potrošnje koji sindikat uključuje u svoju korpu.

Plate jesu porasle – i realno, ne samo nominalno

Važno je naglasiti i pozitivnu stranu podataka.

Prosječna neto plata u junu iznosila je 1.698 KM i bila je nominalno 8,6 odsto veća nego u junu 2025. godine.

Kada se uračuna rast cijena, Republički zavod za statistiku navodi da je prosječna plata u istom periodu realno porasla za 3,9 odsto.

Dakle, nije tačno tvrditi da je kompletan rast plata „pojela inflacija“. Kupovna moć prosječne plate prema zvaničnom indeksu jeste poboljšana u odnosu na isti mjesec prošle godine.

Problem je drugi: prosječna plata nije jednako raspoređena među zaposlenima.

Još jedno ograničenje koje se rijetko pominje

Ni zvanični mjesečni prosjek nije popis svih pojedinačnih plata u Republici Srpskoj.

RZS navodi da se mjesečno istraživanje plata sprovodi na uzorku kojim je obuhvaćeno oko 70 odsto ukupnog broja zaposlenih u poslovnim subjektima, dok preduzetnici nisu obuhvaćeni mjesečnim uzorkom.

Zato podatak RZS-a od 1.698 KM i podatak Poreske uprave o 292.572 zaposlenih ne predstavljaju potpuno isti statistički skup i ne treba ih mehanički spajati kao da potiču iz identične baze.

Poreski podaci su, međutim, veoma vrijedni upravo zato što daju ono što mjesečno saopštenje o prosječnoj plati ne pokazuje – raspodjelu zaposlenih po visini prijavljenih primanja.

Šta onda zaista možemo zaključiti?

Iz dostupnih podataka može se izvući nekoliko čvrstih zaključaka.

Prvo, prosječna neto plata od 1.698 KM jeste zvaničan i statistički ispravan pokazatelj, ali nije plata koju prima većina zaposlenih. Čak 63,1 odsto evidentiranih radnika ima manje od tog iznosa.

Drugo, tačna medijalna plata za jun 2026. nije zvanično objavljena i ne može se pouzdano izračunati samo iz javno dostupnih zbirnih podataka.

Treće, interne analize RZS-a pokazuju da se medijana ranije uglavnom kretala oko 90 odsto prosječne plate, što bi za jun dalo orijentacioni iznos od oko 1.528 KM.

Četvrto, veliki radno-intenzivni dijelovi privrede imaju plate značajno ispod republičkog prosjeka. U trgovini je prosjek 1.424 KM, prerađivačkoj industriji 1.421 KM, građevinarstvu 1.320 KM, saobraćaju 1.317 KM, a ugostiteljstvu 1.278 KM.

Peto, čak ni prosječna plata od 1.698 KM ne dostiže 60 odsto vrijednosti sindikalne potrošačke korpe za četvoročlanu porodicu.

Zato podatak da je „prosječna plata u Srpskoj 1.698 KM“ jeste tačan, ali sam za sebe nije dovoljan za razumijevanje standarda zaposlenih.

Mnogo potpunija slika glasi: prosjek je 1.698 KM, gotovo dvije trećine zaposlenih zarađuje manje od prosjeka, a na osnovu ranijih internih analiza RZS-a može se procijeniti da bi plata radnika na sredini raspodjele mogla biti oko 1.528 KM.

Upravo bi redovno objavljivanje zvanične medijalne plate, zajedno sa prosjekom i raspodjelom zaposlenih po platnim razredima, javnosti omogućilo mnogo precizniji odgovor na pitanje koliko zaposleni u Republici Srpskoj zaista zarađuju.

***

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.