Prognoza Evropske komisije za posljednja tri mjeseca 2022. godine, objavljena 11. novembra, predviđa pad proizvodnje, odnosno BDP-a i slabljenja kupovne moći stanovništva do kraja ove i u prvim mjesecima naredne godine. Visoke cijene energenata, rast kamatnih stopa, visoki i stalno rastući troškovi rezultirat će "ulaskom zemalja članica EU i eurozone u recesiju u posljednjem kvartalu 2022. godine".
Kada je riječ o ostalim pokazateljima, prema prognozi Evropske komisije, za sada se očekuje negativan rast u 2023. godini u Njemačkoj, Latviji i Švedskoj. Komisija je također revidirala i povećala svoje prognoze za inflaciju u zemljama EU i eurozone, ali i stope nezaposlenosti za oba područja. U konačnici, Evropska komisija dala je i prognozu za 2024. godinu, za koju predviđa rast od 1,5 posto u eurozoni i 1,6 posto u zemljama EU.
Najveći pritisak na slabljenje kupovne moći stanovništva i na pad proizvodnje ima energetska kriza, odnosno neizvjesnost povezana sa snabdijevanjem energentima. Očekuje se da će energetska kriza u kombinaciji s visokim kamatnim stopama (ECB je tokom 2022. godine tri puta povećavala referentne kamatne stope), inflacijom i usporavanjem globalne trgovine (trgovinske razmjene) proizvesti najlošiji rezultat u Njemačkoj, najvećoj i najznačajnijoj evropskoj ekonomiji, ali ujedno i najovisnijoj o ruskom prirodnom plinu.
Šta smo mogli vidjeti do sada?
Globalno posmatrano, većina zemalja pokušava savladati ove probleme koristeći kombinaciju (policy mix) restriktivne monetarne politike kroz podizanje referentnih kamatnih stopa i prilično labave fiskalne politike koja sama po sebi stimuliše inflaciju, ali ima za cilj zadržavanje dostignutog nivoa proizvodnje i očuvanje radnih mjesta.
Negativni efekti ove krize mogli bi se donekle ublažiti ukoliko zemlje EU budu imale sveobuhvatan i jedinstven pristup rješavanju ekonomske i energetske krize te ako počnu rješavati veliki problem državnog duga i deficita u zemljama poput Italije, Španije i Portugala. S druge strane, njemačko liderstvo u EU je u krizi, što je dovelo do toga da je, nakon značajnog perioda potrošenog na rješavanje mnogih unutrašnjih i vanjskih izazova EU, Njemačka postala njen veliki problem.
Stoga je ekonomski i društveno veoma izazovan period pred nama. Naime, sada je već izgledno da se cijene energenata neće stabilizirati, što će sigurno proizvesti značajne probleme s obzirom na to da ulazimo u zimski period. Prijetnja eventualnog potpunog prekida isporuke ruskog plina dodatno povećava osjećaj neizvjesnosti i komplikuje proces kreiranja politika i donošenja odluka.
Kombinacija politika
Za BiH ekonomiju posebno je bitno kakve su prognoze za naše najznačajnije trgovinske partnere, poput Njemačke i drugih zemalja EU. Visok stepen zavisnosti o inostranim tržištima te struktura izvoza (izvoz pretežno primarnih proizvoda) dovode do brzog "prelijevanja" negativnih efekata, smanjenja potražnje za BiH izvozom i dr. Međutim, čak i ukoliko ne dođe do novih većih šokova, očekuje se znatno usporavanje bh. ekonomije tokom 2023. godine. Sličan obrazac prognoza vidimo i za zemlje regije.
Ključni problem BiH ekonomije jeste već godinama usporen ekonomski rast, spora tranzicija i transformacija ekonomije, te značajni strukturni problemi. Našu privredu karakterišu nizak tehnološki razvoj i ozbiljni tržišni propusti u industrijskoj strukturi bez stvaranja značajne dodatne vrijednosti. U zemlji koja je u tranziciji godinama izostaju značajnije reforme. Mjere podrške tokom pandemije bile su također zakasnjele i u svojoj osnovi nedovoljne, odnosno niske u odnosu na stvarne potrebe.
Ni tokom trenutnog perioda rastućih troškova ne vidimo mjere usmjerene ka privredi. U suštini, poremećaji koje imamo na strani ponude zahtijevaju politike usmjerene ka realnom sektoru, proizvodnji, radu i jako bitno - energentima. U kontekstu energetske krize i rastućih troškova, neophodno je djelovati i politikom socijalne zaštite te specifičnim programima kako bi se povećao realni dohodak socijalno ugroženim kategorijama.
Inače, svijet, i ekonomski i politički, prolazi kroz značajne promjene. Klimatske promjene, energetska kriza, inflacija, pandemija Covid-19, rat u Ukrajini, samo su neki od izazova savremene ekonomske politike i odlučivanja u ovim neizvjesnim vremenima, što znatno utječe i na bosanskohercegovačku, ionako slabu ekonomiju.
Hatidža Jahić profesorica je na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu.
VRIJEME: Sunčano i vruće, temperatura do 33°C
VRIJEME: Nastavlja se vreli talas, osvježenje još nije na vidiku
PUTEVI: Pojačan saobraćaj zbog vikenda I godišnjih odmora
PUTEVI: Prohodnost većine puteva jutros je zadovoljavajuća
PUTEVI: Sezona godišnjih odmora i kraj radne sedmice donose pojačan intenzitet saobraćaja
Čitaoci reporteri
Podjelite sa ostalim našim čitaocima ono što svakodnevno vidite, sa čime se susrećete, vaše utiske sa putovanja, neobične sutuacije kojima ste prisustvovali i zabilježili ih svojim foto-aparatom tokom ljetovanja, zimovanja, izleta... Pišite nam na našu email adresu:
Trenutno stanje na graničnim prelazima donosi Auto-moto savez Republike Srpske
Stanje na graničnim prelazima možete pratiti UŽIVO i putem aplikacije za Android Auto-moto saveza Republike Srpske!
