Najveći rast izvoznih cijena zabilježen je kod hemijskih proizvoda, mineralnih goriva i vađenja sirove nafte i prirodnog gasa.
Izvozne cijene u Republici Srpskoj tokom 2025. godine povećane su za 22,5 odsto u odnosu na 2024. godinu, dok su uvozne cijene porasle za 13,7 odsto, pokazuju podaci Republičkog zavoda za statistiku Republike Srpske.
Važno je naglasiti da dokument prikazuje kretanje cijena, a ne ukupnu vrijednost izvoza i uvoza, količinu robe ili spoljnotrgovinski saldo. Zbog toga se iz ovih podataka ne može zaključiti da je istovremeno povećan i obim izvoza ili ostvaren veći spoljnotrgovinski suficit.
Cijene robe koja se izvozi rasle brže od uvoznih
Prema ukupnom indeksu, izvozne cijene u 2025. godini dostigle su indeks 122,5, dok su uvozne bile na indeksu 113,7. Razlika između rasta izvoznih i uvoznih cijena iznosi 8,8 procentnih poena.
Ukupni indeksi izvoznih i uvoznih cijena po tromjesečjima
| Pokazatelj | I kvartal | II kvartal | III kvartal | IV kvartal | Promjena I–IV |
|---|---|---|---|---|---|
| Izvozne cijene | 121,5 | 122,5 | 122,7 | 123,4 | +1,9 |
| Uvozne cijene | 115,4 | 113,9 | 113,4 | 112,2 | −3,2 |
Hemijski proizvodi prednjače u izvozu
Posmatrano prema Standardnoj međunarodnoj trgovinskoj klasifikaciji, najveći godišnji indeks izvoznih cijena zabilježen je kod hemijskih proizvoda – 151,1. Slijede mineralna goriva i maziva, sa indeksom 144,2, te hrana i žive životinje, sa indeksom 135,6.
Godišnji indeksi izvoznih i uvoznih cijena prema sektorima
| Sektor | Izvoz | Uvoz |
|---|---|---|
| Ukupno | 122,5 | 113,7 |
| Hemijski proizvodi | 151,1 | 111,6 |
| Mineralna goriva i maziva | 144,2 | 116,8 |
| Hrana i žive životinje | 135,6 | 136,2 |
| Pića i duvan | 129,5 | 135,9 |
| Razni gotovi proizvodi | 126,7 | 105,3 |
| Sirove materije, osim goriva | 123,7 | 112,1 |
| Životinjska i biljna ulja, masti i voskovi | 103,7 | 122,8 |
| Mašine i transportna sredstva | 109,3 | 108,0 |
| Proizvodi razvrstani prema materijalu | 110,9 | 104,0 |
Kod uvoza najviše vrijednosti kod hrane, pića i duvana
Najviši godišnji indeks uvoznih cijena zabilježen je kod hrane i živih životinja – 136,2. Slijede pića i duvan sa 135,9, te životinjska i biljna ulja, masti i voskovi sa 122,8.
Kod pića i duvana uvozne cijene su tokom godine dodatno rasle, sa indeksa 132,5 u prvom tromjesečju na 140,8 u četvrtom tromjesečju.
Odabrani tromjesečni indeksi cijena
| Sektor | Izvoz I–III | Izvoz IV–VI | Izvoz VII–IX | Izvoz X–XII | Uvoz I–III | Uvoz X–XII |
|---|---|---|---|---|---|---|
| Hemijski proizvodi | 149,7 | 150,6 | 150,2 | 153,7 | 110,4 | 110,9 |
| Mineralna goriva i maziva | 140,6 | 130,1 | 152,6 | 153,6 | 130,4 | 100,3 |
| Pića i duvan | 130,2 | 124,8 | 129,9 | 133,1 | 132,5 | 140,8 |
| Hrana i žive životinje | 135,7 | 137,9 | 134,4 | 134,4 | 135,3 | 134,5 |
Posebno izražene razlike u industriji
Prema klasifikaciji djelatnosti, u prerađivačkoj industriji izvozne cijene imale su indeks 122,3, dok su uvozne iznosile 112,3.
Indeksi prema klasifikaciji djelatnosti
| Djelatnost | Izvozne cijene | Uvozne cijene |
|---|---|---|
| Vađenje sirove nafte i prirodnog gasa | 236,9 | 160,5 |
| Vađenje uglja i lignita | 177,9 | 253,9 |
| Proizvodnja hemikalija i hemijskih proizvoda | 157,7 | 109,5 |
| Proizvodnja osnovnih farmaceutskih proizvoda | 152,3 | 129,5 |
| Proizvodnja motornih vozila | 142,5 | 101,0 |
| Poljoprivreda, šumarstvo i ribolov | 132,9 | 134,3 |
| Prerađivačka industrija | 122,3 | 112,3 |
Goriva: rast izvoznih, pad uvoznih cijena tokom godine
Najveća razlika u kretanju po tromjesečjima zabilježena je kod mineralnih goriva i maziva. Izvozni indeks u ovoj kategoriji porastao je sa 140,6 u prvom tromjesečju na 153,6 u četvrtom. Istovremeno, uvozni indeks pao je sa 130,4 na 100,3.
Šta ova statistika znači za privredu?
Rast izvoznih cijena može biti povoljan za proizvođače koji robu prodaju na stranim tržištima, ali samo ako ga ne poništi rast troškova proizvodnje.
Rast uvoznih cijena može povećati troškove preduzeća koja zavise od uvoznih sirovina, opreme, hrane i energenata. Ti troškovi se kasnije mogu prenijeti na domaće tržište kroz veće cijene proizvoda i usluga.
Zato ove podatke treba posmatrati zajedno sa podacima o količini izvoza i uvoza, ukupnoj vrijednosti spoljnotrgovinske razmjene i strukturi proizvoda.
Metodološka napomena
Izvor podataka je Jedinstvena carinska deklaracija o izvozu i uvozu robe. Podaci se preuzimaju od Uprave za indirektno oporezivanje BiH, a Republički zavod za statistiku Republike Srpske ih dalje kontroliše i obrađuje.
Republički zavod za statistiku navodi da podatke treba smatrati privremenim, jer se primijenjena metoda obračuna dodatno provjerava i usavršava.
| Podatak | Vrijednost |
|---|---|
| Period | Januar–decembar 2025. godine |
| Izvor | Republički zavod za statistiku Republike Srpske |
| Saopštenje | Broj 295/26, 7. septembar 2026. godine |
| Baza indeksa | 2021=100 |
| Vrsta podataka | Indeksi izvoznih i uvoznih cijena |
Izvor: Republički zavod za statistiku Republike Srpske, „Indeksi izvoznih i uvoznih cijena Republike Srpske“, godišnje saopštenje broj 295/26.
***
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.
Čitaoci reporteri
Podjelite sa ostalim našim čitaocima ono što svakodnevno vidite, sa čime se susrećete, vaše utiske sa putovanja, neobične sutuacije kojima ste prisustvovali i zabilježili ih svojim foto-aparatom tokom ljetovanja, zimovanja, izleta... Pišite nam na našu email adresu:
