U Bosni i Hercegovini je od 2013. godine, kada je potpisana Istanbulska konvencija o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici, ubijeno više od 70 žena, podaci su nevladinih organizacija koje zagovaraju uvođenje femicida u entitetske krivične zakone. Samo u 2024. godini, život je nasilno izgubilo 12 žena, dok zvanične državne statistike i dalje ne postoje.
Brojne žene, ohrabrene tuđim iskustvima, priznaju da i same trpe nasilje, ali ne znaju kome da se obrate, nemaju hrabrosti da progovore ili ne vjeruju institucijama. Za pomoć i savjet dostupni su besplatni SOS brojevi – 1264 za Republiku Srpsku i 1265 za Federaciju BiH – otvoreni 24 sata dnevno, uz mogućnost anonimnog javljanja. U slučaju neposredne opasnosti, žrtve mogu tražiti hitno zbrinjavanje u sigurnu kuću.
Digitalna klinika i edukacija mladih
Udruženja JABiHEU i Dignitet pokrenula su projekat „Sprečavanje femicida i rodno zasnovanog nasilja“ uz podršku Evropske unije. Jedna od aktivnosti je Digitalna klinika – online prostor za razgovore stručnjaka iz oblasti ljudskih prava s mladima o pravnim i društvenim aspektima rodno zasnovanog nasilja. U okviru inicijative, bivša komesarka za ljudska prava Vijeća Evrope Dunja Mijatović govorila je o značaju Istanbulske konvencije pred više od 50 učesnika.
Patrijarhat, predrasude i racionalizacija nasilja
Nakon svakog femicida u BiH i regionu, društvene mreže se pune komentarima koji optužuju žrtvu. Novinar i istraživač Nikola Vučić takve stavove opisuje kao pokušaje racionalizacije nasilja i odraz duboko ukorijenjene mizoginije, dok braniteljica ljudskih prava Gorana Mlinarević naglašava da korijeni problema leže u patrijarhalnom shvatanju žene kao vlasništva muškarca.
Psihoterapeutkinja Nermina Vehabović Rudež upozorava na duboko uvjerenje da se „batine zaslužuju“. Prema njenim riječima, cilj aktivizma nije da žene napuštaju brakove, već da se shvati da niko ne zaslužuje fizičko ili emocionalno zlostavljanje.
Odgoj žrtava i nasilnika
Vehabović Rudež ističe da se žrtve često „obrazuju“ u porodici, gdje se djevojčice uče da budu poslušne i trpe loše ponašanje, dok se nasilnici formiraju kroz pohvale ili ponižavanje. Naglašava da je nasilje društveni problem, a ne pitanje ljubavi, i da odgovornost za prijavu nasilja snosi svako ko ga prepozna.
Problem toksične muškosti
Vučić upozorava na paradoks toksične muškosti – društvo od muškaraca očekuje snagu i kontrolu, ali im uskraćuje prostor za izražavanje emocija. Ta kontradikcija često dovodi do destruktivnog ponašanja prema drugima, ali i prema samima sebi, što objašnjava visok broj samoubistava počinilaca femicida.
Potreba za otvorenim razgovorom
Sagovornici se slažu da je ključno otvoreno govoriti o nasilju, rušiti predrasude i pružiti podršku žrtvama. Mlinarević podsjeća da neke žene i dalje biraju patrijarhalne obrasce jer se osjećaju sigurnije, dok Vehabović Rudež naglašava da ljubav ne može biti izgovor za trpljenje nasilja.
Prijava nasilja
Nasilje u porodici i nasilje nad ženama možete prijaviti pozivom na broj 122 ili odlaskom u najbližu policijsku stanicu. Za pomoć i savjet dostupan je besplatan SOS telefon: 1264 (Republika Srpska) i 1265 (Federacija BiH), 24 sata dnevno.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.
Čitaoci reporteri
Podjelite sa ostalim našim čitaocima ono što svakodnevno vidite, sa čime se susrećete, vaše utiske sa putovanja, neobične sutuacije kojima ste prisustvovali i zabilježili ih svojim foto-aparatom tokom ljetovanja, zimovanja, izleta... Pišite nam na našu email adresu:
