Slučaj Podnovlja više nije samo spor oko zemljišta na kojem kompanija „Etmax“ gradi solarne elektrane. Poslije odluke Vrhovnog suda Republike Srpske, navoda o nedostajućim dozvolama i informacije da Grad Doboj ulazi u posao nadogradnje lokalnog vodovoda vrijedan više od milion maraka, ova priča otvara ozbiljna pitanja o postupanju institucija, zaštiti javnog interesa i pravu mještana da budu potpuno informisani o projektima koji utiču na njihovu imovinu, izvorišta i svakodnevni život.
Prema pisanju portala Gerila.info i Impuls portala, Vrhovni sud Republike Srpske ukinuo je odluku Okružnog suda u Doboju i naložio ponavljanje postupka upisa zemljišta u Podnovlju. Riječ je o zemljištu koje je, prema navodima ovih portala, ranije bilo u posjedu Zemljoradničke zadruge „Podnovlje“, potom uknjiženo na Grad Doboj, a zatim prodato kompaniji „Etmax“. Presuda je, prema objavljenim informacijama, donesena 2. aprila 2026. godine, dok ju je pravni zastupnik Zadruge zaprimio 30. aprila.
U centru spora je zemljište poznato kao Crkveno brdo. Prema navodima mještana i pravnih zastupnika Zadruge, riječ je o poljoprivrednom zemljištu koje je godinama bilo vezano za Zemljoradničku zadrugu „Podnovlje“. Advokat Zadruge Nebojša Milanović za Radio Slobodna Evropa izjavio je da Zadruga, iako je bila upisana kao posjednik, nije bila pozvana u postupak, zbog čega ponovljeni postupak vidi kao priliku da se razmotre prava Zadruge.
Na terenu se, prema pisanju Gerile.info, radovi odvijaju dok se istovremeno čeka novi institucionalni rasplet. Taj portal navodi da su na zemljištu već postavljeni šipovi za više od stotinu solarnih elektrana. Prema istom izvoru, prvobitno se govorilo o 92 elektrane, dok se kasnije pojavio podatak o 104 pojedinačne solarne elektrane snage do 150 kW. Mještani i dio javnosti postavljaju pitanje da li je ovakav model projekta trebalo dodatno razmotriti kroz procedure koje se odnose na zaštitu životne sredine, prostorno planiranje i javni interes.
Dodatnu pažnju izazvao je podatak koji je prenio Spin portal. Prema objavljenom odgovoru ekološke inspekcije Grada Doboja, kompanija „Etmax“ u trenutku kontrole nije posjedovala ekološke dozvole za izgradnju malih solarnih elektrana u Podnovlju, te joj je naloženo da ih pribavi u roku od 30 dana. U istom odgovoru navedeno je da kompanija posjeduje 104 građevinske dozvole za elektrane snage 149 kW, izdate u periodu 2024–2025. godine.
Zbog toga se otvara važno pitanje: da li su svi postupci, dozvole i nadležnosti u ovom slučaju potpuno usklađeni prije nastavka radova na prostoru koji je predmet pravnog spora i koji se, prema navodima mještana, nalazi u blizini vodozahvata? Odgovor na to pitanje ne bi trebalo da ostane u sferi političkih ocjena ili međusobnih optužbi, već u domenu zvanične dokumentacije i jasnog postupanja nadležnih organa.
Drugi dio priče odnosi se na vodovod. Impuls portal navodi da Grad Doboj finansira nadogradnju vodovoda u Podnovlju u vrijednosti od 1.104.574,95 KM sa PDV-om. Prema tom tekstu, ugovor je zaključen 15. aprila 2026. godine. Istovremeno, Impuls se poziva na obavještenje Republičke uprave za inspekcijske poslove, prema kojem lokalnim sistemom vodosnabdijevanja upravlja Udruženje građana „Vodovod Podnovlje“, a za taj sistem, prema istom izvoru, nije pribavljena vodna dozvola.
Ako su navedeni podaci potpuni i tačni, javnost ima opravdan interes da dobije objašnjenje po kom pravnom osnovu se ulaže više od milion maraka javnog novca, ko je nadležan za upravljanje sistemom, ko će biti odgovoran za pribavljanje dozvola i na koji način će biti zaštićena izvorišta koja koriste mještani.
Vodovod u Podnovlju nije nova tema. Još 2018. godine objavljeno je da je vodovod pušten u rad, da je Gradska uprava Doboj u njegovu izgradnju uložila 500.000 KM i da mjesna zajednica broji oko 800 domaćinstava. O tome je pisala RTV Doboj. Upravo zato sadašnji navodi o dozvolama, nadležnostima i novom milionskom ulaganju zahtijevaju dodatna pojašnjenja nadležnih službi.
Posebno je osjetljivo to što se, prema pisanju Impuls portala i Gerile.info, vodozahvati nalaze na području na kojem se gradi solarni kompleks ili u njegovoj neposrednoj blizini. Mještani su ranije upozoravali da radovi mogu uticati na vodosnabdijevanje, dok je Slobodan Dragičević, član stručne komisije mjesne boračke organizacije Podnovlje, govorio da su protesti usmjereni na zaštitu izvorišta i osporavanje načina na koji je zemljište prešlo na Grad Doboj, a potom na privatnog investitora. O ranijim protestima i protivljenju mještana pisala je Gerila.info.
U slučaj su se, prema objavljenim informacijama, uključile i institucije na nivou BiH. Gerila.info navodi da je Pravobranilaštvo BiH formiralo predmet radi zaštite državne imovine, dok je Tužilaštvo BiH formiralo predmet u vezi sa prodajom zemljišta u Podnovlju. Isti portal prenosi i stav OHR-a da slučaj izaziva zabrinutost u pogledu raspolaganja poljoprivrednim zemljištem i mogućeg uticaja na zaštitu životne sredine.
U ovoj priči nije sporno da lokalna zajednica treba razvoj, niti da obnovljivi izvori energije i ulaganja u vodovod mogu biti korisni. Sporno je ono što javnost još ne vidi dovoljno jasno: redoslijed postupaka, potpunost dozvola, nadležnosti nad vodovodom, zaštita izvorišta i način na koji su mještani uključeni u odluke koje ih direktno pogađaju.
Zato je Podnovlje danas slučaj koji prevazilazi jednu mjesnu zajednicu. Ono pokazuje koliko je važno da se svaki veliki projekat vodi kroz transparentne procedure, uz dostupnu dokumentaciju i pravovremene odgovore institucija. Kada se radovi, sudski postupci, inspekcijski nalazi i javna ulaganja preklapaju na istom prostoru, javnost ima pravo da traži potpunu i preciznu informaciju.
Gradonačelnik Boris Jerinić, Gradska uprava Doboj, nadležna odjeljenja i kompanija „Etmax“ imaju mogućnost da javnosti predstave dokumentaciju i odgovore na pitanja koja su otvorili mještani, mediji i postupci pred nadležnim organima. U interesu svih strana bilo bi da se objave relevantne dozvole, ugovori, rješenja, zapisnici i pravni osnov za odluke koje se odnose na zemljište, solarne elektrane i vodovod.
Dok se to ne dogodi, Podnovlje ostaje prostor u kojem se prepliću pravni spor, infrastrukturni projekat i zabrinutost mještana za vodu i zemlju. Upravo zato ova tema ne bi smjela ostati bez jasnog institucionalnog odgovora.
FOTO: GERILA***
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.
Čitaoci reporteri
Podjelite sa ostalim našim čitaocima ono što svakodnevno vidite, sa čime se susrećete, vaše utiske sa putovanja, neobične sutuacije kojima ste prisustvovali i zabilježili ih svojim foto-aparatom tokom ljetovanja, zimovanja, izleta... Pišite nam na našu email adresu:

