U evidenciji socijalne zaštite u Bosni i Hercegovini tokom 2025. godine bilo je 25.752 djece čiji roditelji nemaju dovoljno prihoda. Među punoljetnim korisnicima, u kategoriji osoba koje nemaju dovoljno prihoda za izdržavanje evidentirano je 160.389 ljudi.
Podaci su objavljeni u biltenu Agencije za statistiku BiH „Socijalna zaštita 2020–2025“. Publikacija pokazuje da je ukupan broj evidentiranih korisnika manji nego godinu ranije, ali ne daje odgovor na ključno pitanje: koliko je ljudi iz evidencije izašlo zato što im pomoć više nije potrebna, a koliko iz drugih razloga.
Tokom 2025. godine evidentirana su 109.123 maloljetna i 393.135 punoljetnih korisnika socijalne zaštite. Godinu ranije bilo ih je 110.585, odnosno 399.535.
Ove brojke obuhvataju različite potrebe i oblike podrške — od materijalne pomoći do starateljstva, smještaja i stručnog rada sa pojedincima i porodicama. Zato ih ne treba predstavljati kao broj ljudi koji primaju novčanu socijalnu pomoć, niti kao ukupan broj siromašnih stanovnika.
Manje djece u evidenciji materijalne ugroženosti
Broj djece roditelja koji nemaju dovoljno prihoda smanjen je sa 28.377 u 2024. na 25.752 u 2025. godini. To je 2.625 manje evidentiranih korisnika, odnosno pad od 9,3 odsto.
Ipak, taj podatak sam po sebi nije dokaz da se toliko djece izvuklo iz siromaštva. Bilten ne prati razloge izlaska iz ove kategorije niti pokazuje kako su se promijenili prihodi njihovih porodica.
Uz materijalnu ugroženost, evidencija pokazuje i druge teške porodične okolnosti. U kategoriji djece roditelja koji zanemaruju ili zlostavljaju djecu navedeno je 2.338 korisnika, dok je 7.478 djece evidentirano u kategoriji onih čiji je razvoj ometen porodičnim prilikama.
Riječ je o kategorijama korisnika socijalne zaštite, a ne o broju pravosnažnih presuda ili novootkrivenih slučajeva tokom godine.
Stalna novčana pomoć: izražen pad u odnosu na 2020. godinu
U tabeli oblika i usluga socijalne zaštite za punoljetne, u rubrici stalne novčane pomoći za 2025. navedena je vrijednost 9.094. Godinu ranije iznosila je 9.972, a 2020. godine 14.571.
To predstavlja smanjenje od 37,6 odsto u odnosu na 2020. godinu.
Prema metodologiji biltena, ista osoba se u okviru istog oblika pomoći evidentira jednom, čak i ako ga koristi više puta tokom godine. Ako koristi različite oblike zaštite, pojavljuje se kod svakog od njih. Zato se vrijednosti pojedinačnih prava ne sabiraju da bi se dobio ukupan broj ljudi.
Ovi podaci ne pokazuju koliko je novca isplaćeno niti da li je iznos pomoći dovoljan za osnovne životne troškove. Ne objašnjavaju ni zašto se obuhvat stalne novčane pomoći smanjuje. Za takvu ocjenu potrebni su podaci o uslovima ostvarivanja prava, odbijenim zahtjevima i razlozima prestanka pomoći.
Više starijih osoba bez porodičnog staranja
Dok ukupan broj punoljetnih korisnika opada, u kategoriji starijih osoba bez porodičnog staranja evidentiran je rast.
U 2025. godini bilo ih je 11.688, odnosno 495 više nego godinu ranije. Povećanje iznosi 4,4 odsto.
U ustanovama socijalne zaštite za odrasle evidentirano je 8.630 korisnika. Među njima je 4.127 osoba koje imaju najmanje 80 godina, što čini gotovo polovinu ukupnog broja.
Ovi podaci otvaraju pitanje dostupnosti njege i podrške starijima, ali ne pokazuju koliko ljudi čeka smještaj ili pomoć u sopstvenom domu.
Domovi za djecu: većina korisnika ima roditelje
U domovima za djecu i omladinu bez roditeljskog staranja obuhvaćenim biltenom evidentirano je 835 korisnika, među kojima su i 94 osobe starije od 18 godina.
Prema podacima o roditeljima, 539 korisnika ima oba roditelja, 164 samo majku, a 61 samo oca. Bez oba roditelja evidentirana je 71 osoba.
Dakle, približno 64,6 odsto korisnika ovih domova ima oba roditelja. To pokazuje zašto izraz „bez roditeljskog staranja“ ne treba poistovjećivati sa izrazom „bez roditelja“.
Bilten ne daje pojedinačne razloge njihovog smještaja, pa se iz ovih brojeva ne može zaključivati da su roditelji svjesno napustili djecu. Za ovu vrstu domova publikacija navodi da Brčko distrikt nema podatke.
Istovremeno, broj djece u hraniteljskim porodicama porastao je sa 450 na 465, dok je broj evidentiranih hraniteljskih porodica smanjen sa 522 na 477. Dokument ne objašnjava razloge ovih različitih kretanja.
Šta statistika još ne govori
Bilten daje pregled evidentiranih potreba i rada sistema, ali ne odgovara na pitanja koliko je pomoć dostupna, koliko se na nju čeka i koliko stvarno mijenja život korisnika.
Upravo su to pitanja važna za procjenu socijalne politike. Manji broj ljudi u evidenciji može se tumačiti tek kada se zna zbog čega je smanjen. Bez tog objašnjenja, pad broja korisnika nije dovoljan dokaz da je manje ljudi kojima je pomoć potrebna.
***
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.
Čitaoci reporteri
Podjelite sa ostalim našim čitaocima ono što svakodnevno vidite, sa čime se susrećete, vaše utiske sa putovanja, neobične sutuacije kojima ste prisustvovali i zabilježili ih svojim foto-aparatom tokom ljetovanja, zimovanja, izleta... Pišite nam na našu email adresu:
