Nakon optužnice protiv Obrena Petrovića za izazivanje opasnosti tokom poplava: "Optužnica je zakasnila..."

Okružno javno tužilaštvo u Doboju podiglo je optužnicu protiv bivšeg gradonačelnika tog grada Obrena Petrovića i Milka Vidakovića zbog krivičnog djela "izazivanje opšte opasnosti", saopšteno je iz ove institucije

Optužnica ih tereti da su "u vremenskom periodu od 13. do 17.05.2014. godine, na području grada Doboja, u situaciji neposredne opasnosti od prirodne nepogode i nadolazeće opasnosti od poplave, usljed stalnog rasta vodostaja rijeke Bosne uzrokovan obilnim padavinama, kao službena lica, osumnjičeni O.P. u svojstvu gradonačelnika grada Doboja i komandanta gradskog Štaba za vanredne situacije a osumnjičeni M.V. u svojstvu načelnika gradskog Štaba za vanredne situacije i šefa odsjeka Civilne zaštite grada Doboj, svjesno kršili odredbe Plana za sprovođenje preventivnih i operativnih mjera spasavanja od poplava i Zakona o zaštiti i spasavanju u vanrednim situacijama"

Nadalje, prema objavljenoj optužnici, oni "nisu uopšte postupili po propisima o Civilnoj zaštiti Zakonu o zaštiti i spasavanju u vanrednim situacijama, Pravilniku o uzbunjivanju i postupanju građana u slučaju opasnosti, Planu na sprovođenju preventivnih i operativnih mjera zaštite i spasavanja od poplava u gradu Doboju u 2014. godini i redosljedu aktivnosti u odbrani od poplava Civilne zaštite Doboj, čime su usljed propuštanja preduzimanja propisanih mjera i radnji, u kritičnom vremenskom periodu, izazvali opasnost za život ljudi i imovine većeg obima, usljed čega je nastupila smrt 11 lica i imovinska šteta većeg obima"

Optužnica je dostavljena na potvrđivanje sudiji za prethodno saslušanje Okružnog suda u Doboju.

Momir Dejanović osnivač Centra za humanu politiku i član grupe građana "Da se ne ponovi maj 2014" kaže za BUKU da je optužnica zakašnjela, s obzirom da je trebala biti podignuta do kraja 2014. godine po službenoj dužnosti, kao i na osnovu podnesenog izvještaja PU Doboj i krivične prijave Centra za humanu politiku od 03.06.2014. godine.

"Očigledno je postojao unutrašnji i spoljni pritisak na tužilaštvo da se ne optuže odgovorni, a posebno prvooptuženi koji ima zaštitu dobojskog tužilaštva. Takođe, nismo pozivani da damo izjavu, niti smo obaviješteni o sprovođenju istrage. Optužnicu još nisam još pročitao , ali imam utisak da ona nije obuhvatila svu odgovornost optuženih, kao ni prijave koje su podnesene poslije 2014. godine zbog odobravanja i planiranja gradnje na vodnom zemljištu i blokiranja uređenja korita Bosne. Prvooptuženi je 2014. godine naručio i platio projekat uređenja korita Bosne, da bi kasnije tražio da se odustane od tog projekta i rješenja zbog koruptivnih izmjena regulacionog plana i pretvaranja vodnog u građevinsko zemljište." kaže za BUKU Dejanović

Osim optuženih, Centar za humanu politiku je podnio prijavu protiv direktora Voda Srpske i Civilne zaštite i dva ministra u vladi RS, kao i drugih načelnika opština i ostalih odgovornih za poplave iz lokalne, kantonalne i federalne vlasti.

"Nemam informacija da li je neko od nadležnih tužilaštava postupalo po našoj i drugim prijavama." rekao je Dejanović za BUKU.

Podsjetimo da je Dejanović ranije za BUKA podcast izjavio kako je ostalo dosta neuređenog na zaštiti od poplava.

“Nije urađeno uređenje korita rijeke Bosne, postoji samo projekat, nije urađeno ni čišćenje korita rijeke Bosne, to nije urađeno 50 godina, ustvari to je započeto ali firme koje to rade eksploatišu šljunak samo na onim dijelovima gdje imaju komercijalni interes, tako da to korito nije očišćeno na način na koji treba i koji bi obezbjedio “proticajni” profil u slučaju visokog vodostaja. Takođe nije urađeno ništa da se spriječi gradnja ili sanira gradnja na tzv. vodoplavnom području ili velikom koritu rijeke Bosne koja je zakonom zabranjena, tako da su i poslije 2014. godine građeni neki objekti na što smo u više navrata reagovali”, rekao je ranije Dejanović.

On je naglasio i da je oblast zaštite od poplava bila zapostavljena i zanemarena i u bivšoj državi i u ovoj.

"Imamo mnogo nasljeđenih prioblema koje treba rješavati, tačno je i da se oni ne mogu brzo rješiti, jer nemamo finansijski kapacitet za brzo rješavanje problema, ali je nedopustivo da se nakon poplava 2014. godine brzo urade neke studije i projekti, započnu neki radovi, da se stane poslije toga, kao što se stalo i nakon velike polave u BiH 1965. godine, te da poslije toga nema nikakvog prioriteta, plana, da nema vizije.  To je ključni problem, zato su najodgovornije Vode Srpske, a osim njih Ministarstvo za poljoprivredu RS, Vlada RS kao i lokalne zajednice u djelu svojih nadležnosti”, jasan je bio Dejanović.

Trenutno stanje na graničnim prelazima donosi Auto-moto savez Republike Srpske

Stanje na graničnim prelazima možete pratiti UŽIVO i putem aplikacije za Android Auto-moto saveza Republike Srpske!