Toplotni talas nije samo neprijatnost, već ozbiljan zdravstveni rizik, posebno za starije osobe, djecu, trudnice, hronične bolesnike i ljude koji rade na otvorenom. Visoke temperature mogu dovesti do dehidracije, iscrpljenosti, toplotnih grčeva, ali i toplotnog udara, koji zahtijeva hitnu medicinsku pomoć.
Ljekari upozoravaju da se tokom najtoplijeg dijela dana ne treba oslanjati na osjećaj žeđi kao jedini znak da je organizmu potrebna tečnost. Vodu treba piti redovno, u manjim količinama, tokom cijelog dana. Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje održavanje tijela hidriranim i rashlađenim, izbjegavanje najjačeg sunca i boravak u hladnijim prostorijama, naročito tokom dana i noći kada se temperatura ne spušta dovoljno.
Šta treba da radite
Tokom velikih vrućina najvažnije je da se boravi u rashlađenom prostoru, da se izbjegava nepotreban izlazak i da se fizičke aktivnosti pomjere za rano jutro ili kasnije večernje sate.
Prostorije treba rashlađivati pametno: tokom dana zatvoriti prozore, spustiti roletne ili navući zavjese, a prostor provjetravati noću i rano ujutro, kada je spoljašnji vazduh svježiji. WHO navodi da bi, posebno za bebe, starije od 60 godina i hronične bolesnike, sobnu temperaturu trebalo držati ispod 32 stepena tokom dana i ispod 24 stepena tokom noći.
Preporučuje se lagana, široka odjeća od prirodnih materijala, svijetlih boja, kapa ili šešir i sunčane naočare. Ko mora napolje, treba da traži hlad, koristi zaštitu od sunca i pravi česte pauze.
Ishranu treba prilagoditi vremenu. Umjesto teške, masne i pržene hrane, bolje je jesti lakše obroke, voće, povrće, supe i hranu koja ne opterećuje organizam. Zavod za javno zdravstvo Kantona Sarajevo, u preporukama za ekstremno visoke temperature, posebno ističe unos vode i mineralne vode, uz izbjegavanje alkohola i kofeina.
Posebnu pažnju treba obratiti na komšije i članove porodice koji žive sami, naročito ako su stariji ili imaju srčane, plućne, bubrežne ili druge hronične bolesti. Tokom toplotnog talasa jedan telefonski poziv ili kratka posjeta mogu spriječiti ozbiljne posljedice.
Šta treba izbjegavati
Ne treba izlaziti bez potrebe u najtoplijem dijelu dana, posebno između 11 i 16 časova. Ne preporučuju se trening, težak fizički rad, duge šetnje po suncu, čekanje u redu bez hlada i boravak u neprovjetrenim prostorima.
Treba izbjegavati alkohol, previše kafe, energetska pića i zaslađene napitke, jer mogu pojačati gubitak tečnosti. Ne treba čekati da se pojavi jaka žeđ, vrtoglavica ili slabost.
Djeca i kućni ljubimci nikada se ne smiju ostavljati u parkiranom automobilu, ni na nekoliko minuta. Temperatura u vozilu veoma brzo raste i može postati opasna po život. WHO takođe upozorava da se dječija kolica ne prekrivaju suvom tkaninom, jer se tako unutra može stvoriti još veća vrućina.
Ne treba pretjerivati ni sa ventilatorima. Oni mogu pomoći kada temperatura nije ekstremno visoka, ali nisu zamjena za rashlađen prostor i dovoljan unos tečnosti. Kod vrlo visokih temperatura ventilator može dati lažan osjećaj sigurnosti.
Kada se mora reagovati odmah
Znakovi da vrućina počinje ozbiljno da utiče na organizam mogu biti jaka žeđ, glavobolja, vrtoglavica, slabost, mučnina, grčevi u mišićima, ubrzan puls, pretjerano znojenje ili smanjeno mokrenje. U tom slučaju osobu treba skloniti u hlad, dati joj vodu u manjim gutljajima, raskomotiti je i rashladiti vlažnim peškirom ili tušem.
Ako osoba postane konfuzna, jako malaksala, gubi svijest, prestane da se znoji ili ima vrlo visoku temperaturu tijela, to može ukazivati na toplotni udar. To je hitno stanje i potrebno je odmah pozvati hitnu pomoć na broj 124. CDC navodi da je toplotni udar najteži oblik bolesti povezanih sa vrućinom i da zahtijeva hitno zbrinjavanje.
Dok pomoć ne stigne, osobu treba premjestiti u hlad ili klimatizovan prostor, skinuti suvišnu odjeću i rashlađivati je hladnim oblogama ili kvašenjem kože. Ne treba joj davati lijekove „na svoju ruku“, a ako je bez svijesti, ne treba joj davati tečnost.
Najvažniji savjet ljekara je jednostavan: tokom toplotnog talasa ne treba testirati izdržljivost organizma. Vrućina se ne pobjeđuje trpljenjem, nego oprezom, vodom, hladom i pravovremenom reakcijom.
***
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.
Čitaoci reporteri
Podjelite sa ostalim našim čitaocima ono što svakodnevno vidite, sa čime se susrećete, vaše utiske sa putovanja, neobične sutuacije kojima ste prisustvovali i zabilježili ih svojim foto-aparatom tokom ljetovanja, zimovanja, izleta... Pišite nam na našu email adresu:
