Među dobojskim srednjoškolcima najmanje je djece koja su pravilno uhranjena i koja su idealne tjelesne težine, pokazala su istraživanja.
Ima ih i pothranjenih, ali daleko više je gojaznih tinejdžera.
"Izražena je abdominalna gojaznost. To su djeca s povećanim obimom struka, a ta gojaznost u stvari najviše i ugrožava zdravlje djece. Za vrijeme pauza oni kupuju sebi obroke, sendviče, grickalice, slatkiše, sve nešto što ne bi trebalo", navodi nutricionista Milena Todorović.
Svi mi ponekad padnemo u iskušenje i jedemo nešto što nije zdravo, priznaju učenici Ugostiteljsko-trgovinske škole, koji, za razliku od ostalih vršnjaka, tokom obrazovanja uče o zdravoj i uravnoteženoj ishrani.
"Većinom jedem povrće, voće, ribu, žitarice. Ponekad volim čips (smijeh), a od slatkiša čokoladu. Nekada se suzdržim", priča Dajana Urumović, koja ističe da većinom pravi smuti od divljih ili domaćih jagoda.
"Svakome se desi da padne u iskušenje, ali ispravi se to s vremenom. Najiskrenije, meni su omiljene gumene bombone", priznao je Dario Kontić, te kao zdrav ljetni obrok predložio salatu od krastavaca s pavlakom.
Nutricionisti preporučuju da srednjoškolci, umjesto što kupuju sendviče i grickalice, u školu od kuće donesu užinu, ali to je u osjetljivim godinama, poručuju roditelji, gotovo nemoguće, jer se takva djeca odmah etiketiraju.
"Ukoliko bi dijete doručkovalo prije polaska u školu, to bi bilo otprilike oko sedam sati, pošto počinje nastava oko pola osam. Na velikom odmoru trebalo bi da ima jednu voćnu užinu i nakon tri sata, pred kraj nastave, još jednu, i onda bi već kući došli na ručak", pojasnila je Milena Todorović kako bi izgledao sistem zdravije prehrane u školi.
"Moje dijete ponese zdjelicu zobenih pahuljica sa voćem u školu i druga djeca mu se rugaju, jer ona nose čips za užinu i to im zamjenjuje obrok. Bitno je da se djeca nauče da mogu da donesu zdravu hranu u školu i da neće zbog toga biti na neki način izolovana od društva", navodi Radmila Cvijanović, majka troje djece.
Da im je dijete gojazno, uglavnom primijete roditelji koji nisu gojazni, kažu u dobojskom Domu zdravlja. Ali, ukoliko se roditelji nezdravo hrane, a potom to prenesu na djecu, oni ne vide ništa loše u tome.
"Kao ljekari skrećemo pažnju kada vidimo, recimo, da neko dijete ima prekomjernu tjelesnu težinu. Roditelj to vidi, ali misli da je nasljedno. U suštini jeste, ali se može preduprijediti da ne dođe kasnije do nekih zdravstvenih rizika, kardiovaskularnih oboljenje ili dijabetesa", rekla je Andrea Tomić, specijalista porodične medicine.
Čitaoci reporteri
Podjelite sa ostalim našim čitaocima ono što svakodnevno vidite, sa čime se susrećete, vaše utiske sa putovanja, neobične sutuacije kojima ste prisustvovali i zabilježili ih svojim foto-aparatom tokom ljetovanja, zimovanja, izleta... Pišite nam na našu email adresu:
