Bolovanje u Srpskoj: Ko ga odobrava, koliko traje i kada naknada iznosi 100 odsto plate

Ko otvara bolovanje, kada osiguranik mora pred komisiju, koliko roditelj može odsustvovati radi njege djeteta i u kojim slučajevima ima pravo na punu naknadu plate? Fond zdravstvenog osiguranja Republike Srpske pripremio je vodič sa odgovorima na najčešća pitanja o privremenoj spriječenosti za rad.

Pravo na bolovanje ostvaruje se na osnovu pregleda doktora u timu porodične medicine, ali trajanje bolovanja, način odlučivanja i visina naknade zavise od razloga zbog kojeg zaposleni privremeno ne može raditi.

Do 30 dana odlučuje porodični doktor

Bolovanje u trajanju do 30 dana propisuje porodični doktor, na osnovu pregleda osiguranika ili nalaza doktora specijaliste iz odgovarajuće oblasti medicine.

Specijalistički nalaz mora biti izdat u zdravstvenoj ustanovi koja ima ugovor sa Fondom, a u njemu mora jasno biti navedeno da osiguranik nije sposoban za rad.

Ako je potrebno bolovanje duže od 30 dana, porodični doktor osiguranika upućuje prvostepenoj komisiji za ocjenu privremene spriječenosti za rad.

Osiguranik koji nije zadovoljan odlukom komisije može u roku od tri dana zatražiti izdavanje rješenja u nadležnoj filijali Fonda. Na doneseno rješenje može uložiti žalbu u roku od sedam dana od dana prijema.

Ko ne mora lično dolaziti pred komisiju?

Trudnice, osiguranici oboljeli od zaraznih bolesti, kao i teško pokretne i nepokretne osobe, ne moraju lično dolaziti pred komisiju. Ocjena privremene spriječenosti za rad u tim slučajevima može biti izvršena na osnovu medicinske dokumentacije.

Pred komisiju, dok traje liječenje, ne dolaze ni osiguranici koji se nalaze na bolničkom liječenju, roditelji koji su uz dijete u bolnici, kao ni roditelji koji prate dijete tokom kontinuiranog liječenja u inostranstvu.

Za otvaranje bolovanja u ovim slučajevima potrebna je potvrda zdravstvene ustanove u kojoj se liječenje sprovodi.

Koliko traje bolovanje radi njege člana porodice?

Prema vodiču Fonda, zaposleni roditelj ili staratelj ima pravo na bolovanje:

• ► za dijete do 15 godina – najduže 30 kalendarskih dana po djetetu;

• ► za dijete starije od 15 godina – najduže 14 dana po djetetu;

• ► za bračnog ili vanbračnog supružnika i roditelja – najduže sedam dana;

• ► za dijete do 18 godina kod kojeg je utvrđena potreba njege zbog teškog oštećenja zdravstvenog stanja – najduže četiri mjeseca, neprekidno ili sa prekidima tokom kalendarske godine;

• ► tokom boravka uz dijete na bolničkom ili kontinuiranom liječenju u inostranstvu – sve dok liječenje traje.

Vrijeme koje roditelj provede uz dijete na bolničkom liječenju ne umanjuje broj dana koje ima pravo koristiti za njegu djeteta, odnosno 30 ili 14 dana, u zavisnosti od uzrasta.

Ako su oba roditelja zaposlena, bolovanje mogu koristiti naizmjenično ili ga jedan roditelj može koristiti u punom trajanju.

Kada je zaposlen samo jedan roditelj, on ima pravo na bolovanje ako je drugom roditelju oduzeta poslovna sposobnost ili zbog zdravstvenog stanja nije u mogućnosti da njeguje dijete.

Ako dijete ima samo jednog roditelja ili jedan roditelj samostalno ostvaruje roditeljsko pravo, bolovanje koristi taj roditelj. Kod zajedničkog starateljstva nakon prestanka zajednice života, bolovanje mogu koristiti oba roditelja naizmjenično ili jedan roditelj u punom trajanju.

Može li osiguranik napustiti mjesto prebivališta?

Za vrijeme bolovanja osiguranik ne bi trebalo da napušta mjesto prebivališta, osim kada:

• ► odlazi kod porodičnog doktora;

• ► ide na dijagnostičke preglede;

• ► ima uput za liječenje van mjesta prebivališta.

Osiguranik je dužan da se svakih 15 dana javlja svom porodičnom doktoru.

Ako je bolovanje otvoreno zbog dijagnoze za koju se privremena spriječenost za rad propisuje do 14 dana, osiguranik mora otići na kontrolni pregled prije isteka odobrenog bolovanja.

Ukoliko se ne javi na kontrolu, porodični doktor može zaključiti bolovanje.

Ova obaveza ne odnosi se na osobe koje su na bolničkom liječenju, roditelje koji su uz dijete u bolnici, kao ni roditelje koji prate dijete tokom kontinuiranog liječenja u inostranstvu.

Trudnice, teško pokretne i nepokretne osobe, kao i osiguranici oboljeli od zaraznih bolesti, porodičnom doktoru mogu se javiti telefonom.

Nakon šest mjeseci slijedi ocjena radne sposobnosti

Prije isteka šest mjeseci neprekidnog bolovanja, osim u slučaju trudnoće, porodični doktor po preporuci prvostepene komisije upućuje osiguranika na ocjenu radne sposobnosti kod Fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje Republike Srpske.

Ko isplaćuje naknadu za bolovanje?

Bolovanje do 30 dana poslodavac isplaćuje iz svojih sredstava.

Za bolovanje duže od 30 dana Fond zdravstvenog osiguranja Republike Srpske refundira naknadu poslodavcu, osim kada je riječ o povredi na radu ili profesionalnom oboljenju.

Visina naknade zavisi od razloga bolovanja i iznosi od 70 do 100 odsto neto plate.

Naknada od 100 odsto

Pravo na naknadu u visini od 100 odsto ostvaruje se u slučaju:

• ► trudnoće i komplikacija u trudnoći;

• ► malignih bolesti;

• ► njege djeteta oboljelog od maligne bolesti;

• ► dobrovoljnog davanja organa, tkiva i ćelija;

• ► pratnje djeteta na bolničkom ili kontinuiranom liječenju, u slučajevima propisanim zakonom.

Naknada od 90 odsto

Naknada u visini od 90 odsto pripada osiguraniku kojem je određena obavezna izolacija u skladu sa propisima o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti.

Naknada od 70 odsto

Naknada od 70 odsto isplaćuje se za:

• ► bolest;

• ► povredu;

• ► medicinska ispitivanja;

• ► njegu oboljelog člana uže porodice.

Kolektivnim ugovorom, opštim aktom ili ugovorom o radu može biti određen i veći procenat naknade za bolovanja do 30 dana.

Poslodavac može tražiti vanrednu kontrolu

Ako sumnja u opravdanost bolovanja, poslodavac može zatražiti vanrednu ocjenu privremene spriječenosti za rad.

Na osnovu tog zahtjeva prvostepena komisija poziva osiguranika na pregled i odlučuje da li će bolovanje biti nastavljeno ili će se zaposleni vratiti na posao.

Poslodavac može zatražiti i vanrednu kontrolu opravdanosti odsustva sa rada, koju sprovode kontrolori Fonda. Ako kontrola utvrdi da bolovanje nije vođeno u skladu sa propisima, prema zdravstvenoj ustanovi mogu biti primijenjene mjere predviđene ugovorom.

Aktuelni pravilnik o utvrđivanju privremene spriječenosti za rad primjenjuje se od 2. marta 2026. godine, navedeno je na zvaničnoj stranici Fonda zdravstvenog osiguranja Republike Srpske.

Za dodatne informacije osiguranici mogu pozvati brojeve 051 249 238, 051 249 211 ili besplatni info-broj 0800 50808. Pitanja se mogu poslati i na adrese Ova email adresa je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript u vašem brauzeru da biste je videli. i Ova email adresa je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript u vašem brauzeru da biste je videli..

Izvor: Fond zdravstvenog osiguranja Republike Srpske

***

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.