Prema njegovim riječima u Evropskoj uniji meso koje je zamrznuto duže od šest mjeseci daje se kućnim ljubimcima, dok se u BiH koristi meso zamrznuto do godinu dana.
– Znači sve što treba da se baci ide za Bosnu. I tu nastaje veliki problem i zato imamo ovakav disbalans, a Savjet ministara je zabavljen svojim igrama i jednostavno ne želi da uredi tržište – rekao je Maljčić.
Zapravo vrlo rijetko pri kupovini mesa znamo šta zapravo kupujemo. U marketima na deklaracijama navodi se zemlja porijekla mesa, ali bez detalja kada je životinja zaklana, koliko je dugo meso zamrznuto, kada je odmrznuto… Znamo samo kada je meso stiglo u market.
Maljčić je istakao da s razlogom domaći proizvođači savjetuju stanovništvo da obrati pažnju kada kupuju meso iz uvoza.
Trenutno je uvozna tovna svinja jeftinija od domaće tovne svinje, dok je prasad puno skuplja od domaće a prema riječima Maljčića to nije logično.
– Naši uvoznici, odgovorno tvrdim, previše prate samo dobit i ne gledaju na kvalitet i šta se dovozi stanovništvu, a i stanovništvo ne zna do kada se može upotrebljavati svježe meso i nije propisano da znate da meso je upotrebljivo – do određenog datuma. To niko ne zna – rekao je on.
Tvrdi da nema zdravijih svinja od domaćih, jer je njihova ishrana bazirana na klasičnom domaćim žitaricama.
– U Evropi je ogromna prehrambeno-prerađivačka industrija i veliki broj svinja se hrani nusproizvodima te industrije i samim tim je to vrlo jeftina, a nezdrava hrana, što preko mesa dalje utiče na ljude – rekao je on.
Naglasio je da domaći uzgajivači imaju veliki problem – prekomjeran uvoz, te da udruženje pokušava utvrditi uzroke.
– Jednostavno više nas brine što osjećamo da nema interesa da se uredi tržište. Imamo nelojalnu konkurenciju po tom pitanju – rekao je on.
Pojasnio je da prerađivači mesa u Republici Srpskoj često nemaju nož za klanje, napominjući da se ne uvoze žive svinje, već dolazi samo konfekcija ili polutke.
Govoreći o radu Savjeta ministara Maljčić kaže da se otvaraju tržišta sa Latinskom Amerikom, sa Rusijom.
– Ta priča oko otvaranja tržišta s Rusijom, to nije rađeno da mi izvozili, već je Rusija je postala velesila u uzgoju svinja, samim tim imaju viška i vjerovatno će izvoz svinja vrlo brzo krenuti iz Rusije prema Republici Srpskoj i BiH – dodao je Maljčić.
O disproporciji između uvoza i izvoza govore i podaci Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH. Naime, uvoz mesa u BiH je tokom prvih pet mjeseci ove godine veći za skoro 14 puta u odnosu na izvoz.
U periodu januar-maj ove godine uvezeno je meso vrijednosti oko 222 miliona KM, dok je izvezeno za 16,3 miliona KM. Najviše je uvezeno goveđeg mesa, svježeg ili rashlađenog, za oko 135 miliona KM, svinjskog za oko 46 miliona KM, te mesa peradi i jestivih klaničkih proizvoda od peradi za oko 23 miliona KM.
Najviše mesa i mesnih prerađevina uvezeno je iz Holandije, i to za oko 54 miliona KM, a meso iz ove zemlje najčešće se može naći u marketima.
Prema podacima UIO tokom cijele prošle godine uvezeno je mesa i mesnih prerađevina za oko 590 miliona KM, dok je izvezeno za 46,2 miliona KM.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.
Čitaoci reporteri
Podjelite sa ostalim našim čitaocima ono što svakodnevno vidite, sa čime se susrećete, vaše utiske sa putovanja, neobične sutuacije kojima ste prisustvovali i zabilježili ih svojim foto-aparatom tokom ljetovanja, zimovanja, izleta... Pišite nam na našu email adresu:
