DOBOJ: Otvorena izložba „Hljeb života Svetog Save“ u Narodnoj biblioteci

DOBOJ: Otvorena izložba „Hljeb života Svetog Save“ u Narodnoj biblioteci

U dobojskoj Narodnoj biblioteci, povodom obilježavanja 850 godina od rođenja prvog srpskog arhiepiskopa i prosvetitelja, otvorena je izložba pod nazivom „Hljeb života Svetog Save“. Autor izložbe je bibliotekar Anica Narić.

Izložbena postavka o Svetom Savi priređena je na 20 panoa. Predstavljene su neke publikacije iz Zbirke stare i rijetke knjige Narodne biblioteke Doboj. Pripremana je izložba četiri mjeseca. Hronološki je prikazan njegov život i rad — od njegovog boravka na Svetoj Gori, preko njegove borbe za autokefalnost Srpske pravoslavne crkve, do boravka u manastiru Studenica i njegove smrti u Bugarskoj.

Velike zasluge pripadaju Svetom Savi: prvi srpski književnik, osnivač samostalne SPC, njen prvi arhiepiskop, diplomata, državnik, osnivač prvih srpskih bolnica i prvi hodočasnik u Svetu Zemlju. Bio je najmlađi sin od trojice sinova velikog župana Stefana Nemanje. Svetovno ime Rastko zamijenio je sa 17 godina, kada je otišao na Svetu Goru i zamonašio se, uzevši ime Sava. Sa ocem je podigao manastir Hilandar.

Predstavljeno je na izložbi fototipsko izdanje tvrdoško-savinskog prepisa „Zakonopravila“ Svetog Save, u izdanju Zadužbine „Knez Miroslav Humski“ iz Trebinja, štampano povodom jubileja 850 godina od rođenja Svetog Save. O Svetom Savi isplele su se brojne legende, priče i pjesme, a mnogi lokaliteti nose njegovo ime.

U Doboju osnovna škola nosi ime Svetog Save. Pohađa je oko 1.300 učenika.

Sveti Sava je crkvena i školska slava, ali i slava srpskih zanatlija: užara, opančara, ćebadžija i samardžija. Znaju to dobojski srednjoškolci, ali i više od toga.

Dva puta je Sveti Sava posetio Svetu Zemlju. Sa tih putovanja doneo je igumanski štap Svetog Save Osvećenog i ikonu Bogorodice Trojeručice. Umro je 1236. godine u bugarskoj prestonici Trnovu. Odatle je njegovo telo kralj Vladislav prenio u svoju zadužbinu, manastir Mileševa. Zbog velikog Savinog uticaja na narod, naredbom Sinan-paše, mošti srpskog svetitelja prenesene su 1594. godine iz manastira Mileševe u Beograd, na Vračar, i tu javno spaljene.

Svetosavska himna, kojom počinje proslava Savinog imena, najstarija je srpska himna.

***

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.

Čitaoci reporteri

Podjelite sa ostalim našim čitaocima ono što svakodnevno vidite, sa čime se susrećete, vaše utiske sa putovanja, neobične sutuacije kojima ste prisustvovali i zabilježili ih svojim foto-aparatom tokom ljetovanja, zimovanja, izleta... Pišite nam na našu email adresu: Ova email adresa je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript u vašem brauzeru da biste je videli.

Najnoviji komentari

Svako jutro penzioneri se naštelaju u baštama kafića, pijući kafu, ne bi li ko primijetio da imaju l...
Fala ne treba ništa, imamo sve. Ostavite sebi za ljekova i robije.
Problem je što se kriminal toleriše. Je li Poreska uprava ikada ušla u Slogu? I oni su subjekt u naš...
Premijer liga košta. Meni je problem što će, više od samog FK Sloga, koristi imati oni oko Sloge. Al...
Bolje bi im bilo da se uhvate nekog ozbiljnog posla nego što se bodu u dupeta. Para nema — ovo je hu...

Mi smo nezavisni informativni portal koji ne pristaje na kompromise kada je u pitanju istina. Naša uređivačka politika zasniva se na principima profesionalnog novinarstva, a posebno se zalažemo za borbu protiv korupcije, kriminala i nepotizma. Bez obzira na pritiske, ostajemo dosljedni u namjeri da građanima pružimo tačne, provjerene i pravovremene informacije koje služe javnom interesu.

Čitaoci reporteri

Podjelite sa ostalim našim čitaocima ono što svakodnevno vidite, sa čime se susrećete, vaše utiske sa putovanja, neobične sutuacije kojima ste prisustvovali i zabilježili ih svojim foto-aparatom tokom ljetovanja, zimovanja, izleta...

Pišite nam na našu email adresu: redakcija@dobojski.info