Strip scena u Srpskoj otvorena je za izdavanje radova mladih neafirmisanih autora fokusiranih na ovu vrstu izraza kao umjetnost, u čemu se ističe banjalučko Udruženje strip autora i obožavalaca stripa Republike Srpske "Deveta dimenzija", navodi crtač Borislav Maljenović.
Crtač stripa Borislav Maljenović iz Doboja smatra da se strip u Republici Srpskoj otrgao od izumiranja i da mu se vraća nekadašnji, prijeratni status, zahvaljujući promocijama i kreativnim radionicama, koje organizuju zaljubljenici u devetu umjetnost.
"Strip je još u promotivnoj fazi - od crtanja se može ostvariti značajan honorar, ali, s obzirom na to da je nakon rata bio na granici izumiranja, sve je veće interesovanje da se prihvati i vrati mu se status kakav zaslužuje", ističe za Srnu Maljenović.
On ocjenjuje da strip dijeli sudbinu književnosti - "svi vole da pročitaju dobru knjigu, ali rijetko da se ko odluči da je i kupi, prije svega zbog ekonomske situacije".
Strip scena u Srpskoj je otvorena za izdavanje radova mladih neafirmisanih autora fokusiranih na ovu vrstu izraza kao umjetnost, u čemu se ističe banjalučko Udruženje strip autora i obožavalaca stripa Republike Srpske "Deveta dimenzija".
Maljenović navodi da je za crtače strip još honorarni posao na ovim prostorima, ali da se od devete umjetnosti može pristojno živjeti ako se radi za izdavača u zemljama u kojima strip kotira visoko u društvenom i kulturnom životu i ozbiljno promoviše, a autori poštuju kao umjetnici.
Prema njegovim riječima, strip, kao spoj likovne umjetnosti i književnosti, jeste savršen medij za prenošenje ozbiljnih poruka i pitanja, prilagođen svim uzrastima i temama.
"Domaći strip crtači angažovani su da rade i na ilustraciji beletristike, školskih udžbenika, radnih listova, dječijih i ozbiljnih časopisa, dnevnih listova. Rade se naslovnice, ilustruju reklame, dizajnira logo i plakati", kaže Maljenović.
On se bavi crtanjem već šest godina i objašnjava da tokom procesa nastajanja strip table ili cjeline učestvuje jedan ili grupa ljudi.
"Preko scenariste nastaje ideja radnje, onda nastupa crtač u nekoliko faza - olovke, tuš, kolorisanje, zatim upis teksta, nakon čega sve preuzima uredništvo", navodi Maljenović.
Strip se kod publike popularizuje zahvaljujući promocijama i kreativnim radionicama, koje organizuju zaljubljenici u devetu umjetnost.
Maljenović podsjeća da je prva izložba stripa u Srpskoj održana 2006. godine i da je uključivala pet domaćih autora.
Već na trećoj izložbi stripa Republike Srpske, koja je održana u Doboju prošle godine, učestvovalo je dvadeset autora sa sjajnim tablama i radovima, od kojih su neki objavljeni u inostranstvu i prevedeni na nekoliko svjetskih jezika.
U okviru manifestacije, promovisana su, između ostalih, strip izdanja "Stripovijetke", "Vundervafen integral tri", kao i prva manga /japanski strip izraz/ srpskog autora Srđana Vranješa "Izgubljena nada".
"Takve izložbe praćene su radionicama u kojima su zainteresovani mogli da razgovaraju sa autorima o tehnikama crtanja, priboru za rad, životu stripa i nastajanju strip priče", kaže Maljenović.
Čitaoci reporteri
Podjelite sa ostalim našim čitaocima ono što svakodnevno vidite, sa čime se susrećete, vaše utiske sa putovanja, neobične sutuacije kojima ste prisustvovali i zabilježili ih svojim foto-aparatom tokom ljetovanja, zimovanja, izleta... Pišite nam na našu email adresu:
