Usluge vuku privredu, fabrike posustaju: BDP porastao 2,4 odsto, industrijski promet samo 0,1 odsto

Na prvi pogled, dva najnovija podatka o privredi Republike Srpske djeluju kao da se međusobno isključuju. Bruto domaći proizvod u drugom tromjesečju porastao je za 2,4 odsto, dok je industrijski promet u prvih sedam mjeseci povećan za svega 0,1 odsto.

Jedan pokazatelj govori o privrednom rastu, a drugi o praktičnoj stagnaciji. Ipak, među njima nema protivrječnosti jer ne obuhvataju iste djelatnosti, ne mjere istu ekonomsku pojavu i ne odnose se na potpuno isti period.

Bruto domaći proizvod obuhvata cjelokupnu ekonomiju. U njega ulaze poljoprivreda, industrija, građevinarstvo, trgovina, saobraćaj, ugostiteljstvo, finansije, informacione tehnologije, poslovanje nekretninama, javna uprava, obrazovanje, zdravstvo i druge uslužne djelatnosti.

Realni BDP u drugom tromjesečju 2026. porastao je 2,4 odsto, dok je industrijski promet u prvih sedam mjeseci povećan svega 0,1 odsto. Pokazatelji nisu neposredno uporedivi jer se razlikuju po obuhvatu, periodu i metodologiji. Izvor: RZS RS; obrada: Dobojski info

Industrijski promet, s druge strane, predstavlja prihode od prodaje proizvoda i usluga preduzeća iz oblasti vađenja rude i kamena i prerađivačke industrije, kao i obuhvaćenih industrijskih jedinica neindustrijskih preduzeća.

Razlikuju se i periodi posmatranja. Podatak o BDP-u odnosi se na drugo tromjesečje, odnosno period od aprila do juna 2026. godine, dok je industrijski promet prikazan za jul i zbirno za prvih sedam mjeseci.

Rast privrede prvenstveno nose usluge

Podaci Republičkog zavoda za statistiku Republike Srpske pokazuju da je najveći realni rast bruto dodate vrijednosti u drugom tromjesečju zabilježen u grupi djelatnosti koja obuhvata trgovinu, popravku motornih vozila, saobraćaj, skladištenje, hotelijerstvo i ugostiteljstvo – sedam odsto.

Finansijske djelatnosti i osiguranje ostvarili su rast od 4,7 odsto, informacije i komunikacije 4,4 odsto, a građevinarstvo 4,1 odsto. Rast je zabilježen i u poljoprivredi, javnoj upravi, obrazovanju, zdravstvu i drugim uslužnim djelatnostima.

Zbirni rezultat svih tih oblasti bio je dovoljan da ukupni BDP poraste, iako dio privrede povezan sa industrijom bilježi pad.

U grupi koja obuhvata vađenje rude i kamena, prerađivačku industriju, proizvodnju i snabdijevanje električnom energijom, vodom i upravljanje otpadom bruto dodata vrijednost realno je smanjena za 3,4 odsto.

Posebno je značajan pad prerađivačke industrije od 4,7 odsto, jer je riječ o djelatnosti koja stvara proizvode, zapošljava veliki broj radnika i u značajnoj mjeri je povezana sa izvozom.

Ukupni rast BDP-a zato ne znači da svi dijelovi privrede napreduju. On pokazuje da je zbirni rezultat pozitivan, ali i da među pojedinim djelatnostima postoje velike razlike.

Trgovina, saobraćaj i ugostiteljstvo zabilježili su realni rast bruto dodate vrijednosti od sedam odsto, dok je prerađivačka industrija pala 4,7 odsto. Izvor: RZS RS; obrada: Dobojski info

Promet nije isto što i proizvodnja

Dodatnu zabunu može izazvati podatak da je industrijski promet u julu bio za pet odsto veći nego u istom mjesecu prošle godine, dok je bruto dodata vrijednost prerađivačke industrije u drugom tromjesečju pala.

Industrijski promet pokazuje vrijednost ostvarenih prihoda od prodaje, a ne količinu proizvedene robe. Prihod može porasti zbog viših prodajnih cijena, drugačijeg sastava prodatih proizvoda, snažnijeg izvoza ili prodaje ranije proizvedenih zaliha, čak i kada fizički obim proizvodnje ne raste istim tempom.

Bruto dodata vrijednost predstavlja razliku između vrijednosti proizvodnje i vrijednosti robe i usluga utrošenih u proizvodnom procesu. Kod realnih stopa rasta iz obračuna se isključuje uticaj promjene cijena.

Zbog toga je moguće da prihodi od prodaje u jednom mjesecu porastu, dok realna bruto dodata vrijednost industrije tokom cijelog tromjesečja bude manja nego godinu ranije.

Bolji jul nije promijenio ukupnu sliku

Ukupan promet industrije u julu porastao je pet odsto na godišnjem nivou. Promet na stranom tržištu povećan je za 9,6 odsto, dok je na domaćem tržištu zabilježen pad od 1,6 odsto.

U odnosu na jun, prema desezoniranim podacima, industrijski promet povećan je za 3,3 odsto.

Julski rezultat popravio je zbirne pokazatelje, ali nije donio snažan rast na nivou cijele godine. Od januara do jula ukupan industrijski promet bio je za samo 0,1 odsto veći nego u istom periodu 2025. godine.

Na stranom tržištu rast je iznosio 0,4 odsto, dok je na domaćem tržištu promet smanjen za 0,3 odsto. To znači da je industrijski promet, posmatrano za prvih sedam mjeseci, ostao gotovo na prošlogodišnjem nivou.

Na kraju juna zbirni industrijski promet bio je u minusu od 0,8 odsto. Jul ga je prebacio u minimalan plus, ali jedan povoljniji mjesec još nije dovoljan za zaključak da je započeo stabilan industrijski oporavak.

Industrijski promet snažno je oscilirao tokom 2026. godine. Poslije pada u aprilu i maju uslijedio je oporavak, ali je kalendarski prilagođeni promet za sedam mjeseci povećan samo 0,1 odsto. Neprilagođeni julski indeks pokazuje rast od 5,0, a kalendarski prilagođena godišnja stopa 4,6 odsto. Izvor: RZS RS; obrada: Dobojski info

Rast postoji, ali nije ravnomjerno raspoređen

Kada se podaci o BDP-u i industrijskom prometu posmatraju zajedno, dobija se jasnija slika privrede Republike Srpske.

Ukupna ekonomija raste, ali rast prvenstveno nose trgovina, saobraćaj, ugostiteljstvo, finansije, informacione tehnologije i druge usluge. Istovremeno, prerađivačka industrija bilježi realni pad, dok je njen promet za prvih sedam mjeseci praktično nepromijenjen.

Zato rast BDP-a od 2,4 odsto i rast industrijskog prometa od svega 0,1 odsto nisu protivrječni podaci. Oni samo pokazuju da rast nije ravnomjerno raspoređen i da industrijski dio privrede trenutno ne prati tempo uslužnih djelatnosti.

Podaci o BDP-u za 2026. godinu imaju status procjene, dok su julski podaci o industrijskom prometu prethodni i mogu biti naknadno korigovani.

***

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.