Prema najnovijim preliminarnim podacima Republičkog zavoda za statistiku Republike Srpske, tokom 2024. godine u Republici Srpskoj je poslovalo 9.570 aktivnih preduzeća i 20.354 aktivna preduzetnika koji su tržno poslovali. Ovi podaci predstavljaju ključni pregled strukture i efikasnosti privrede Srpske, obuhvatajući sve djelatnosti iz sektora industrije, građevinarstva, trgovine i nefinansijskih usluga.
Struktura privrede: trgovina i industrija nose glavni teret
Prema strukturi poslovnih subjekata, 27,5% preduzeća i preduzetnika djelovalo je u sektoru trgovine na veliko i malo, te popravke motornih vozila i motocikala, čime je ovaj sektor potvrdio poziciju najmasovnijeg i najaktivnijeg dijela privrede Srpske.
Značajan dio zaposlenih, čak 37,1% od ukupno 200.474 radnika, bio je angažovan u industrijskim djelatnostima – u rudarstvu, prerađivačkoj industriji, energetici i snabdijevanju vodom.
U strukturi dodate vrijednosti, trgovina je učestvovala sa 25%, prerađivačka industrija sa 21,3%, a informacije i komunikacije sa 9,2%. Ova tri sektora zajedno čine više od polovine ukupne ekonomske aktivnosti Republike Srpske.
Produktivnost rada: IT sektor i nekretnine prednjače
Prema podacima Zavoda, najveća dodata vrijednost po zaposlenom, što predstavlja mjeru produktivnosti rada, zabilježena je u sektoru informacija i komunikacija, sa iznosom od 117.855 KM po zaposlenom.
Iza njega slijede:
-
Poslovanje nekretninama sa 114.149 KM,
-
Umjetnost, zabava i rekreacija sa 102.425 KM po zaposlenom.
Ovi podaci pokazuju da su najviši nivoi produktivnosti ostvareni u djelatnostima koje se oslanjaju na intelektualni kapital, digitalne usluge i visoku stručnost radne snage.
Troškovi rada: najveći u energetici i IT sektoru
Najviše prosječne troškove rada po zaposlenom imali su sektori:
-
Proizvodnja i snabdijevanje električnom energijom, gasom, parom i klimatizacijom – 38.397 KM,
-
Informacije i komunikacije – 37.232 KM.
S druge strane, najniži troškovi rada evidentirani su u ugostiteljstvu i turizmu, gdje su iznosili tek 17.481 KM po zaposlenom, što ukazuje na niže nadoknade i nižu kapitalnu intenzivnost ovog sektora.
Profitabilnost: IT sektor neprikosnoven
Prosječna stopa profitabilnosti (bruto operativna stopa) nefinansijske poslovne ekonomije Republike Srpske u 2024. godini iznosila je 16,7%, što pokazuje umjerenu stabilnost i dobru zaradnu sposobnost privrede.
Međutim, razlike među djelatnostima su značajne:
-
Informacije i komunikacije: čak 51,9%,
-
Poslovanje nekretninama: 45,7%,
-
Stručne, naučne i tehničke djelatnosti: 36,4%.
S druge strane, najniže stope profitabilnosti zabilježene su u trgovini (9,8%) i obrazovanju (13,8%).
Ove razlike jasno ukazuju na to da visokoobrazovani i digitalni sektori ostvaruju višestruko veću dobit u odnosu na tradicionalne grane privrede.
Struktura zaposlenih: usluge i industrija u ravnoteži
Od ukupnog broja zaposlenih u Republici Srpskoj:
-
37,1% radi u industrijskim sektorima (rudarstvo, prerađivačka industrija, energetika i vodosnabdijevanje),
-
31,4% u sektoru usluga,
-
24,5% u trgovini,
-
7% u građevinarstvu.
Ovakva raspodjela pokazuje da Srpska ima relativno uravnoteženu privrednu strukturu, u kojoj industrija i usluge ravnopravno doprinose stvaranju vrijednosti.
Mala preduzeća – okosnica privrede
Analiza prema veličini poslovnih subjekata pokazuje da mala preduzeća i preduzetnici (do 49 zaposlenih) čine više od polovine ukupnog prometa (50,5%), dok velika preduzeća ostvaruju 26,4%, a srednja 23,1%.
Ukupno, mala preduzeća i preduzetnici zapošljavaju gotovo polovinu svih radnika i čine osnovu tržišne ekonomije Republike Srpske. Ova dominacija malih subjekata, iako pozitivna sa stanovišta zapošljavanja i fleksibilnosti, ukazuje i na potrebu za jačom institucionalnom podrškom i pristupom finansiranju.
Metodologija i značaj istraživanja
Podaci u ovom izvještaju rezultat su obrade godišnjih izvještaja i finansijskih bilansa aktivnih preduzeća, kao i procjena za preduzetnike koje Zavod dobija iz Poreske uprave Republike Srpske.
Istraživanje obuhvata sektore industrije, građevinarstva, trgovine i nefinansijskih usluga, u skladu sa klasifikacijom djelatnosti KD BiH 2010.
Strukturne poslovne statistike predstavljaju važan instrument za analizu:
-
strukture preduzeća i preduzetnika po djelatnostima,
-
faktora korištenih u procesu proizvodnje,
-
konkurentnosti i produktivnosti privrede,
-
razvoja poslovanja na regionalnom i međunarodnom nivou.
Rezultati ovih statistika koriste se i za obračun makroekonomskih agregata, ažuriranje statističkog poslovnog registra, kao i izračun pondera za kratkoročne ekonomske indekse.
Zaključak: digitalna transformacija i rast efikasnosti
Podaci Republičkog zavoda za statistiku pokazuju da privreda Republike Srpske zadržava stabilan broj poslovnih subjekata i ravnotežu između industrijskih i uslužnih djelatnosti, uz jasan rast produktivnosti i profitabilnosti u digitalnim sektorima.
Najveći potencijal rasta u narednim godinama nalazi se u informacionim tehnologijama, komunikacijama i profesionalnim uslugama, dok će izazov ostati povećanje plata i produktivnosti u sektorima turizma, ugostiteljstva i trgovine.
Prema ocjeni Zavoda, struktura privrede Republike Srpske u 2024. godini pokazuje otpornost, fleksibilnost i kapacitet za prilagođavanje tržišnim promjenama, uz postepeno pomjeranje ka modernim, znanjem vođenim granama ekonomije.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.
Čitaoci reporteri
Podjelite sa ostalim našim čitaocima ono što svakodnevno vidite, sa čime se susrećete, vaše utiske sa putovanja, neobične sutuacije kojima ste prisustvovali i zabilježili ih svojim foto-aparatom tokom ljetovanja, zimovanja, izleta... Pišite nam na našu email adresu: