ANALIZA POSLOVANJA U SRPSKOJ: Mali biznisi čine polovinu tržišta

Privreda Republike Srpske 2024: IT sektor najprofitabilniji, mali biznisi nose polovinu tržišta | Dobojski info

Prema najnovijim preliminarnim podacima Republičkog zavoda za statistiku Republike Srpske, tokom 2024. godine u Republici Srpskoj je poslovalo 9.570 aktivnih preduzeća i 20.354 aktivna preduzetnika koji su tržno poslovali. Ovi podaci predstavljaju ključni pregled strukture i efikasnosti privrede Srpske, obuhvatajući sve djelatnosti iz sektora industrije, građevinarstva, trgovine i nefinansijskih usluga.

Struktura privrede: trgovina i industrija nose glavni teret

Prema strukturi poslovnih subjekata, 27,5% preduzeća i preduzetnika djelovalo je u sektoru trgovine na veliko i malo, te popravke motornih vozila i motocikala, čime je ovaj sektor potvrdio poziciju najmasovnijeg i najaktivnijeg dijela privrede Srpske.
Značajan dio zaposlenih, čak 37,1% od ukupno 200.474 radnika, bio je angažovan u industrijskim djelatnostima – u rudarstvu, prerađivačkoj industriji, energetici i snabdijevanju vodom.

U strukturi dodate vrijednosti, trgovina je učestvovala sa 25%, prerađivačka industrija sa 21,3%, a informacije i komunikacije sa 9,2%. Ova tri sektora zajedno čine više od polovine ukupne ekonomske aktivnosti Republike Srpske.

Produktivnost rada: IT sektor i nekretnine prednjače

Prema podacima Zavoda, najveća dodata vrijednost po zaposlenom, što predstavlja mjeru produktivnosti rada, zabilježena je u sektoru informacija i komunikacija, sa iznosom od 117.855 KM po zaposlenom.

Iza njega slijede:

  • Poslovanje nekretninama sa 114.149 KM,

  • Umjetnost, zabava i rekreacija sa 102.425 KM po zaposlenom.

Ovi podaci pokazuju da su najviši nivoi produktivnosti ostvareni u djelatnostima koje se oslanjaju na intelektualni kapital, digitalne usluge i visoku stručnost radne snage.

Troškovi rada: najveći u energetici i IT sektoru

Najviše prosječne troškove rada po zaposlenom imali su sektori:

  • Proizvodnja i snabdijevanje električnom energijom, gasom, parom i klimatizacijom38.397 KM,

  • Informacije i komunikacije37.232 KM.

S druge strane, najniži troškovi rada evidentirani su u ugostiteljstvu i turizmu, gdje su iznosili tek 17.481 KM po zaposlenom, što ukazuje na niže nadoknade i nižu kapitalnu intenzivnost ovog sektora.

Profitabilnost: IT sektor neprikosnoven

Prosječna stopa profitabilnosti (bruto operativna stopa) nefinansijske poslovne ekonomije Republike Srpske u 2024. godini iznosila je 16,7%, što pokazuje umjerenu stabilnost i dobru zaradnu sposobnost privrede.

Međutim, razlike među djelatnostima su značajne:

  • Informacije i komunikacije: čak 51,9%,

  • Poslovanje nekretninama: 45,7%,

  • Stručne, naučne i tehničke djelatnosti: 36,4%.

S druge strane, najniže stope profitabilnosti zabilježene su u trgovini (9,8%) i obrazovanju (13,8%).

Ove razlike jasno ukazuju na to da visokoobrazovani i digitalni sektori ostvaruju višestruko veću dobit u odnosu na tradicionalne grane privrede.

Struktura zaposlenih: usluge i industrija u ravnoteži

Od ukupnog broja zaposlenih u Republici Srpskoj:

  • 37,1% radi u industrijskim sektorima (rudarstvo, prerađivačka industrija, energetika i vodosnabdijevanje),

  • 31,4% u sektoru usluga,

  • 24,5% u trgovini,

  • 7% u građevinarstvu.

Ovakva raspodjela pokazuje da Srpska ima relativno uravnoteženu privrednu strukturu, u kojoj industrija i usluge ravnopravno doprinose stvaranju vrijednosti.

Mala preduzeća – okosnica privrede

Analiza prema veličini poslovnih subjekata pokazuje da mala preduzeća i preduzetnici (do 49 zaposlenih) čine više od polovine ukupnog prometa (50,5%), dok velika preduzeća ostvaruju 26,4%, a srednja 23,1%.

Ukupno, mala preduzeća i preduzetnici zapošljavaju gotovo polovinu svih radnika i čine osnovu tržišne ekonomije Republike Srpske. Ova dominacija malih subjekata, iako pozitivna sa stanovišta zapošljavanja i fleksibilnosti, ukazuje i na potrebu za jačom institucionalnom podrškom i pristupom finansiranju.

Metodologija i značaj istraživanja

Podaci u ovom izvještaju rezultat su obrade godišnjih izvještaja i finansijskih bilansa aktivnih preduzeća, kao i procjena za preduzetnike koje Zavod dobija iz Poreske uprave Republike Srpske.
Istraživanje obuhvata sektore industrije, građevinarstva, trgovine i nefinansijskih usluga, u skladu sa klasifikacijom djelatnosti KD BiH 2010.

Strukturne poslovne statistike predstavljaju važan instrument za analizu:

  • strukture preduzeća i preduzetnika po djelatnostima,

  • faktora korištenih u procesu proizvodnje,

  • konkurentnosti i produktivnosti privrede,

  • razvoja poslovanja na regionalnom i međunarodnom nivou.

Rezultati ovih statistika koriste se i za obračun makroekonomskih agregata, ažuriranje statističkog poslovnog registra, kao i izračun pondera za kratkoročne ekonomske indekse.

Zaključak: digitalna transformacija i rast efikasnosti

Podaci Republičkog zavoda za statistiku pokazuju da privreda Republike Srpske zadržava stabilan broj poslovnih subjekata i ravnotežu između industrijskih i uslužnih djelatnosti, uz jasan rast produktivnosti i profitabilnosti u digitalnim sektorima.

Najveći potencijal rasta u narednim godinama nalazi se u informacionim tehnologijama, komunikacijama i profesionalnim uslugama, dok će izazov ostati povećanje plata i produktivnosti u sektorima turizma, ugostiteljstva i trgovine.

Prema ocjeni Zavoda, struktura privrede Republike Srpske u 2024. godini pokazuje otpornost, fleksibilnost i kapacitet za prilagođavanje tržišnim promjenama, uz postepeno pomjeranje ka modernim, znanjem vođenim granama ekonomije.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.

Čitaoci reporteri

Podjelite sa ostalim našim čitaocima ono što svakodnevno vidite, sa čime se susrećete, vaše utiske sa putovanja, neobične sutuacije kojima ste prisustvovali i zabilježili ih svojim foto-aparatom tokom ljetovanja, zimovanja, izleta... Pišite nam na našu email adresu: Ova email adresa je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript u vašem brauzeru da biste je videli.

Najnoviji komentari

Криминалци већ руше je postavio/la komentar u DOBOJ: Javni uvid u nacrt izmjena Regulacionog plana „Donji grad“ Doboj, blok 8
Иако је измена тек на увиду јавности и став јавности је још неизвјестан, мала банка је већ исељена и...
Nastavni kadar, od vrtića pa nadalje, pogledajte samo pred izbore u biračkim odborima i sličnim tije...
Đurđa je postavio/la komentar u IZ NAŠEG UGLA Crveni, svaka čast!
@Jovo Nažalost, svi na političkoj sceni se, u datom trenutku, tj. u trenutku pred izbore, takmiče da...
@Jovo je postavio/la komentar u IZ NAŠEG UGLA Crveni, svaka čast!
Ne brini — poslije ovih tvojih nije ostalo ništa, nema se više šta ukrasti! Pokrali ste za dvije gen...
Jovo je postavio/la komentar u IZ NAŠEG UGLA Crveni, svaka čast!
Jednom smo rušili režim SDS-a, pod kojim su mnogi izgubili živote, a mnogi se obogatili u ratno i po...

Mi smo nezavisni informativni portal koji ne pristaje na kompromise kada je u pitanju istina. Naša uređivačka politika zasniva se na principima profesionalnog novinarstva, a posebno se zalažemo za borbu protiv korupcije, kriminala i nepotizma. Bez obzira na pritiske, ostajemo dosljedni u namjeri da građanima pružimo tačne, provjerene i pravovremene informacije koje služe javnom interesu.

Čitaoci reporteri

Podjelite sa ostalim našim čitaocima ono što svakodnevno vidite, sa čime se susrećete, vaše utiske sa putovanja, neobične sutuacije kojima ste prisustvovali i zabilježili ih svojim foto-aparatom tokom ljetovanja, zimovanja, izleta...

Pišite nam na našu email adresu: redakcija@dobojski.info