Promet u trgovini Republike Srpske u prvom polugodištu nominalno je povećan za 7,9 odsto, ali je realni rast iznosio 4,5 odsto. Kod hrane je razlika još upozoravajuća: potrošeno je više novca, dok realnog rasta prometa praktično nije bilo.
Na prvi pogled, podatak da je promet u trgovini na malo u Republici Srpskoj tokom prvih šest mjeseci 2026. godine povećan za 7,9 odsto mogao bi poslužiti kao pokazatelj snažnije potrošnje i poboljšanja ekonomskih prilika.
Međutim, detaljnije čitanje podataka Republičkog zavoda za statistiku pokazuje znatno složeniju i manje optimističnu sliku.
Kada se isključi uticaj promjene cijena, realni rast trgovine u prvom polugodištu iznosio je 4,5 odsto. Dakle, značajan dio nominalnog povećanja prometa nije posljedica veće količine prodate robe, nego viših cijena.
Zato je tvrdnja da je trgovina porasla za 7,9 odsto formalno tačna, ali bez podatka o realnom rastu od 4,5 odsto pruža nepotpunu i uljepšanu sliku ekonomskog stanja.
Za hranu dato više novca, realni promet ipak manji
Najbolji primjer razlike između vrijednosti prometa i stvarnog obima trgovine vidi se kod hrane, pića i duvanskih proizvoda.
Od januara do kraja juna vrijednost prometa u ovoj kategoriji povećana je za 2,3 odsto u odnosu na isti period prošle godine. Istovremeno je realni promet smanjen za 0,1 odsto.
Drugim riječima, kroz kase je prošlo više novca, ali realnog povećanja trgovine nije bilo. Kupci su za približno isti ili nešto manji obim proizvoda morali izdvojiti više novca.
Upravo taj podatak mnogo neposrednije govori o svakodnevnom životu građana nego zbirni nominalni procenat kojim se često predstavlja rast trgovine.
Kod goriva najveća razlika
Još izraženija razlika zabilježena je u trgovini gorivima i mazivima.
U prvih šest mjeseci vrijednost prometa goriva povećana je za čak 16,5 odsto, dok je realni rast iznosio svega četiri odsto. Razlika od 12,5 procentnih poena pokazuje koliko nominalni podaci mogu zavarati ako se objave bez realnih pokazatelja.
Ta razlika ne može se automatski izjednačiti sa stopom rasta cijena, ali jasno pokazuje da je najveći dio povećanja vrijednosti prometa povezan sa cjenovnim, a ne količinskim faktorima.
Posebno upozorava poređenje juna ove sa junom prošle godine. Vrijednost prometa goriva i maziva povećana je za 11,2 odsto, dok je realni promet istovremeno smanjen za 6,4 odsto.
Dakle, u ovoj kategoriji potrošeno je osjetno više novca, iako je realni obim trgovine bio manji.
Neprehrambeni proizvodi nose stvarni rast
Drugačija kretanja zabilježena su kod neprehrambenih proizvoda, bez goriva i maziva.
U prvom polugodištu njihov promet nominalno je povećan za 8,8 odsto, a realno za 7,7 odsto. Ovdje je razlika između dva pokazatelja znatno manja, pa se može govoriti o stvarnom rastu trgovine.
U junu je, u odnosu na isti mjesec prošle godine, nominalni promet neprehrambenih proizvoda povećan za sedam, a realni za 6,6 odsto.
To pokazuje da rast ukupne trgovine nije ravnomjerno raspoređen. Dok neprehrambeni proizvodi bilježe stvarno povećanje, kod hrane postoji realna stagnacija, a kod goriva veliki raskorak između potrošenog novca i realnog prometa.
Jun donio pad u odnosu na maj
Najnoviji mjesečni podaci dodatno ublažavaju sliku o kontinuiranom rastu.
Ukupan promet u trgovini na malo u junu je, u odnosu na maj, smanjen za 1,6 odsto u tekućim cijenama. Realni pad iznosio je jedan odsto.
Vrijednost prometa hrane, pića i duvanskih proizvoda smanjena je za 0,2 odsto, dok je kod neprehrambenih proizvoda zabilježen pad od 0,6 odsto. Najveći mjesečni pad ponovo je evidentiran kod goriva i maziva – 5,5 odsto.
Kada se podaci prilagode sezonskim uticajima, ukupni nominalni promet smanjen je za 1,3, a realni za 0,5 odsto.
Desezonirani pokazatelji potvrđuju da su goriva najviše povukla ukupni rezultat naniže. Njihov realni promet smanjen je za 4,3 odsto, dok je promet hrane povećan za 0,3, a neprehrambenih proizvoda za 1,3 odsto.
Procenti ne govore koliko građanima ostaje
Statistika prometa pokazuje koliko je novca prošlo kroz trgovinu i kako se mijenja realni obim prodaje, ali ne daje odgovor na najvažnije socijalno pitanje – koliko građanima ostaje nakon kupovine osnovnih proizvoda.
U saopštenju nema podataka o iznosima prometa u konvertibilnim markama, promjenama prosječne potrošačke korpe, prihodima domaćinstava niti o tome koje grupe stanovništva povećavaju, a koje smanjuju kupovinu.
Zbog toga se samo na osnovu rasta prometa ne može zaključiti da građani žive bolje ili da im je povećana kupovna moć.
Ono što se iz objavljenih podataka može pouzdano zaključiti jeste da je u prvom polugodištu zabilježen realni rast trgovine, ali znatno manji od nominalnog. Istovremeno, kod hrane realnog rasta nije bilo, dok je kod goriva zabilježen posebno veliki raskorak između vrijednosti i stvarnog obima prometa.
Više novca u kasama, prema tome, nije automatski dokaz veće potrošnje, a još manje boljeg životnog standarda.
Podaci su prikupljeni putem mjesečnog izvještaja o trgovini na malo. Promet predstavlja vrijednost prodate robe i obavljenih usluga, bez uračunatog PDV-a.
Izvor: Republički zavod za statistiku Republike Srpske
***
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.
Čitaoci reporteri
Podjelite sa ostalim našim čitaocima ono što svakodnevno vidite, sa čime se susrećete, vaše utiske sa putovanja, neobične sutuacije kojima ste prisustvovali i zabilježili ih svojim foto-aparatom tokom ljetovanja, zimovanja, izleta... Pišite nam na našu email adresu:
