DOBOJ: Nekada 85 izbornih subjekata, danas stotine mjesta u biračkim odborima bez stranačkih prijedloga

Na lokalnim izborima 2020. godine Doboj je imao 85 političkih subjekata: 47 stranaka, četiri koalicije i 34 nezavisna kandidata. Šest godina kasnije, u osnovnoj odluci o imenovanju biračkih odbora za Opšte izbore 2026, na osnovu stranačkih prijedloga popunjeno je 318 od 804 predviđena mjesta za članove i njihove zamjenike. Uz 444 imenovanja stoji oznaka Gradske izborne komisije, dok su 42 mjesta zamjenika ostala prazna u toj odluci.

Dokumenti koje je analizirao Dobojski info otvaraju pitanje koje političke organizacije ne bi smjele zaobići: zašto danas ne predlažu dovoljno ljudi za rad u biračkim odborima, u gradu koji je prije šest godina imao desetine izbornih učesnika sa tek nekoliko glasova?

Za odgovor je potrebno pogledati zvanične spiskove, nalaze izbornih posmatrača, odluku o poništenju dobojskih izbora i izmjene pravila kojima je ograničena mogućnost da sama izborna kandidatura obezbijedi mjesto u biračkom odboru.

Razmjere nekadašnje izborne ponude bile su neuobičajene. Prema tadašnjim podacima Gradske izborne komisije, Doboj je 2016. imao 44 politička subjekta, uključujući 18 nezavisnih kandidata. Za lokalne izbore 2024. u avgustu je evidentirano 19 subjekata: 15 stranaka, dvije koalicije i dva nezavisna kandidata. Između ta dva ciklusa nalazi se 2020. godina, sa konačnih 85 učesnika na glasačkom listiću za Skupštinu grada.

Među njima su bili Čapljinska neovisna stranka – Čapljina u srcu, Savez za Stari Grad, Lijevo krilo, Krug, Re-balans, Novo doba, Savez mladih snaga i Snaga naroda.

U ranijem CIK-ovom pregledu za Doboj bilo je 87 ovjerenih subjekata. Taj spisak dodatno sadrži Stranku za bolje Goražde i Pokret Volimo Srpsku, kojih nema u konačnoj tabeli od 85 subjekata. Zbog toga raniji broj ovjerenih učesnika i konačan broj na glasačkom listiću treba jasno razlikovati.

Broj glasova dodatno pokazuje koliko je takva ponuda bila udaljena od stvarne biračke podrške. Prebrojavanjem podataka iz uporedne tabele CIK-a utvrdili smo da u koloni za prvobitno glasanje 15. novembra 2020. godine čak 66 od 85 subjekata ima između nula i pet glasova, dok 21 subjekt ima nulu.

Krug, Lijevo krilo, Re-balans i Čapljinska neovisna stranka – Čapljina u srcu u toj koloni imaju po nula glasova. Mali broj glasova sam po sebi ne dokazuje fiktivnu kandidaturu ili trgovinu, ali daje osnov da se od ovih subjekata zatraži objašnjenje kakvu su kampanju vodili u Doboju i zbog čega su se kandidovali.

Upozorenja o zloupotrebama postojala su i prije glasanja. Koalicija „Pod lupom“ je u nalazima za period od 7. septembra do 25. oktobra 2020. navela 50 prijavljenih slučajeva trgovine mjestima u biračkim odborima širom BiH.

Posmatrači su opisali dva načina zaobilaženja pravila: registraciju fiktivnih političkih subjekata i nezavisnih kandidata radi obezbjeđivanja mjesta drugim strankama, te neposrednu kupovinu ili razmjenu mjesta između političkih subjekata. Doboj su posebno izdvojili zbog tadašnjih 87 ovjerenih učesnika. Ti nalazi dokumentuju upozorenja o obrascu zloupotreba, ali ne utvrđuju pojedinačnu odgovornost svih dobojskih stranaka i kandidata.

Poslije izbora uslijedila je odluka koja je pokazala ozbiljnost problema. Centralna izborna komisija BiH je 21. januara 2021. poništila izbore na 89 redovnih biračkih mjesta u Doboju.

U obrazloženju je navedeno da je najveći broj posmatrača kojima je bilo dozvoljeno prisustvo bio akreditovan ispred političkih subjekata sa nula glasova. CIK je opisao da su zauzimali mjesta na biračkim mjestima i onemogućavali posmatranje drugim političkim subjektima.

Komisija se pozvala i na nalaz vještaka o manipulacijama odnosno krivotvorenju potpisa na 84 redovna biračka mjesta. Glasanje je ponovljeno 21. februara 2021. godine. To su službeni nalazi o narušavanju izbornog procesa, a ne samo političke optužbe iz kampanje.

U međuvremenu su promijenjena pravila.

Izmjenama Izbornog zakona koje je Kristijan Šmit donio 27. jula 2022. godine izričito je zabranjeno fiktivno predstavljanje jednog političkog subjekta radi pogodovanja drugom subjektu kojem mjesto u biračkom odboru nije pripalo. Zabrana se odnosi i na članove biračkih odbora.

Izmjene od 26. marta 2024. godine promijenile su uslove za raspodjelu mjesta. Za lokalne izbore pravo predlaganja vezano je za zastupljenost u neposredno izabranim lokalnim tijelima iz prethodnog ciklusa, uz ovjerenu listu za odgovarajući nivo. Za opšte izbore relevantna je prethodna zastupljenost u državnom i entitetskim parlamentima.

Predsjednike biračkih odbora i njihove zamjenike imenuje CIK, uz zakonski zahtjev političke nepristrasnosti.

Malim strankama i nezavisnim kandidatima time nije zabranjeno kandidovanje. Sama ovjera za izbore više nije dovoljna da obezbijedi pravo na mjesto u biračkom odboru. Time je smanjen podsticaj za prijavljivanje čija bi jedina svrha bila dobijanje mjesta koje se potom ustupa drugome.

Šta se sada dešava u Doboju pokazuje odluka GIK-a broj 01-031-155/26 od 1. septembra 2026. godine, objavljena narednog dana.

Prema njenom obrazloženju, pravo učešća u raspodjeli mjesta imalo je 16 političkih subjekata, a prijedloge nisu dostavili:

• Naša stranka;

• Bosanskohercegovačka inicijativa – Kasumović Fuad;

• Željko Komšić – Za građansku državu – DF/GS;

• koalicija HDZ BiH, HSP BiH, HKDU, HSP AS, HDU, HSP HB, HRAST;

• Hrvatska petorka HDZ 1990, HRS, HNP, HDS i HSS.

Stranka za BiH dostavila je prijedlog 24. avgusta, a 26. avgusta zatražila povlačenje liste i opoziv ovlaštenja. Njeni predloženi kandidati zbog toga nisu uvršteni u imenovanja.

Tako je šest od 16 ovlaštenih subjekata u osnovnoj odluci ostalo bez imenovanja po prihvaćenom stranačkom prijedlogu.

Ostali politički subjekti imaju imenovane članove i zamjenike. Prebrojavanje pojedinačnih redova odluke daje sljedeći pregled:

Na 105 biračkih mjesta obuhvaćenih odlukom predviđena su 402 obična člana i 402 zamjenika. Predsjednici i njihovi zamjenici, koje imenuje CIK, nisu uključeni u taj zbir.

Ponovno prebrojavanje osnovne odluke daje 762 imenovanja: 318 po stranačkim prijedlozima i 444 sa oznakom GIK. U tabeli su prazna 42 mjesta zamjenika.

To znači da oznaka GIK stoji uz približno 58,3 odsto imenovanja običnih članova i zamjenika. Zakon dozvoljava da izborna komisija popuni nedostajuća mjesta sa rezervne liste, pa sama oznaka GIK nije dokaz nezakonitosti niti otkriva političku pripadnost imenovane osobe.

Ovi podaci odnose se na odluku od 1. septembra, a ne na eventualne kasnije dopune ili konačan sastav na izborni dan.

Za ocjenu sadašnjeg ponašanja stranaka važan je još jedan dokument. U odluci GIK-a Doboj od 21. avgusta 2024. godine, već poslije zakonskih izmjena, izričito piše da je svih 11 ovlaštenih političkih subjekata dostavilo prijedloge za sva dodijeljena mjesta.

Taj podatak pokazuje da se sadašnji manjak prijedloga ne može objasniti samo promjenom zakona. Ujedno, lokalni i opšti izbori imaju različit krug subjekata sa pravom predlaganja, pa njihove podatke treba porediti uz to ograničenje.

Nove tehnologije treba da otežaju upravo one zloupotrebe zbog kojih je povjerenje u izbore godinama narušavano. Biometrijska provjera identiteta služi sprečavanju glasanja u tuđe ime, dok skeniranje listića i elektronsko brojanje smanjuju prostor za manipulacije pri ručnom utvrđivanju rezultata.

Ipak, djelotvornost sistema zavisi od pravilne primjene, obuke i nadzora. Priručnik CIK-a za 2026. predviđa i rezervne postupke kada identifikacioni uređaj ili skener ne rade. Zato se ne može tvrditi da je svaka izborna manipulacija postala nemoguća niti da je dokazan strah od tehnologije kao razlog stranačkog odustajanja.

Naša stranka, BHI – Kasumović Fuad, DF/GS i dvije navedene hrvatske koalicije treba da objasne zašto nisu dostavile prijedloge za Doboj. Stranka za BiH treba da objasni ko je odobrio povlačenje njene liste i zbog čega.

Od velikih dobojskih stranaka, uključujući SNSD, SDS, SP, DNS, PDP, Ujedinjenu Srpsku i članice tadašnjih koalicija, javnost ima pravo da traži dokumente o tome ko je 2020. predlagao ljude za biračke odbore u njihovo ime i da li su njihovi članovi predlagani preko drugih političkih subjekata.

GIK Doboj treba da učini provjerljivim porijeklo rezervnih imenovanja, završenu obuku i sve naknadne izmjene sastava odbora. Poslije poništenih izbora i službeno utvrđenih nepravilnosti, povjerenje se može graditi samo potpunom dostupnošću tih podataka.

Objavljujemo i cijeli konačni spisak političkih subjekata za Skupštinu grada Doboj 2020. godine. Navođenje na ovom spisku potvrđuje učešće u izborima; samo po sebi ne predstavlja dokaz trgovine mjestima ili izborne prevare.

Na spisku je bilo 47 stranaka:

Naziv NS, pod šifrom 01694, prenesen je iz službenog dokumenta i ne treba ga poistovjećivati sa Našom strankom.

Učestvovale su i četiri koalicije:

1. Demokratski savez – DEMOS – Prva srpska demokratska stranka;

2. SDP BiH–HS BiH;

3. Koalicija Doboj u srcu;

4. SDA–SBiH–HB.

Na konačnom spisku bila su 34 nezavisna kandidata:

Spisak je sastavljen prema konačnoj tabeli GIK-a, a njegovu strukturu — 47 stranaka, četiri koalicije i 34 nezavisna kandidata — potvrđuje izvještaj CIK-a o provođenju Lokalnih izbora 2020. godine.

Za gradonačelnika su se u istom ciklusu kandidovali Boris Jerinić ispred SNSD-a, Srđan Todorović ispred Socijalističke partije i Cvijan Filipović ispred SDS-a. Njihove stranke već su obuhvaćene navedenim zbirom od 85 političkih subjekata.

PRETHODNO SMO PISALI

PRATIMO TEMU

POLITIKA 18. septembar 2026.

GIK Doboj promijenila plan obuke biračkih odbora: Objavljen raspored za 1.030 polaznika

Pročitaj članak→

POLITIKA 5. septembar 2026.

VELIKA ANALIZA: Koliko glasova vrijedi mandat u Izbornoj jedinici 5 i šta mijenjaju skeneri

Pročitaj članak→

POLITIKA 1. septembar 2022.

DOBOJ: Oni koji vlast imaju, lako je se ne odriču – nova trgovina biračkim mjestima

Pročitaj članak→

POLITIKA 19. avgust 2020.

BIRAČKI ODBORI SVE VAŽNIJI FAKTOR Doboj i Bijeljina ništa ne prepuštaju slučaju

Pročitaj članak→

***

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.