Prosječna neto plata u Republici Srpskoj dostigla je u maju 1.682 KM, ali taj podatak sam za sebe daje znatno povoljniju sliku od one koju građani vide kada plate račune, kupe namirnice i podmire ostale mjesečne troškove.
Plata jeste povećana, ali je njen stvarni rast mnogo skromniji od nominalnog. U odnosu na maj prošle godine prosječna neto plata porasla je 8,6 odsto, dok je nakon uračunavanja inflacije realno povećanje iznosilo samo 2,7 odsto. Prosječna bruto plata u maju iznosila je 2.595 KM. (rzs.rs.ba)
Drugim riječima, iznos na platnoj listi povećan je za 8,6 odsto, ali je rast kupovne moći bio gotovo tri puta manji. To je podatak koji mnogo preciznije odgovara na pitanje jesu li građani zaista osjetili povećanje plata.
Jedan mjesec jeftiniji, ali život i dalje skuplji
Potrošačke cijene u maju bile su 0,8 odsto niže nego u aprilu, prije svega zbog pada cijena prevoza za 3,1 odsto i hrane i bezalkoholnih pića za jedan odsto.
Međutim, jednomjesečni pad ne znači da je život postao jeftiniji. U poređenju sa majem prošle godine, cijene su i dalje bile više za 5,7 odsto. (rzs.rs.ba)
Podaci po pojedinim grupama proizvoda i usluga pokazuju zbog čega građani pad cijena u jednom mjesecu teško mogu osjetiti kao ozbiljno rasterećenje.
Na godišnjem nivou, cijene prevoza povećane su za čak 24,5 odsto, stanovanja za 12,1 odsto, zdravstva za 8,6 odsto, a restorana i hotela za 5,9 odsto. U okviru tih kategorija zabilježena su i izrazita poskupljenja avionskog prevoza, snabdijevanja vodom, bolničkih usluga i smještaja.
Istovremeno su hrana i bezalkoholna pića u prosjeku bili jeftiniji za 0,3 odsto nego godinu ranije, dok su odjeća i obuća pojeftinili za oko četiri odsto. Ipak, niži prosjek u jednoj kategoriji ne može poništiti rast troškova stanovanja, prevoza i zdravstva, koje građani uglavnom ne mogu izbjeći ili jednostavno izbaciti iz kućnog budžeta.
Jedna prosječna plata pokriva manje od tri petine potrošačke korpe
Još jasniju sliku daje poređenje sa sindikalnom potrošačkom korpom za četvoročlanu porodicu. Ona je u maju iznosila 2.911,52 KM, što znači da je prosječna plata pokrivala 57,77 odsto procijenjenih mjesečnih troškova.
Do pune vrijednosti korpe nedostajalo je 1.229,52 KM. (savezsindikatars.org)
Naravno, potrošačka korpa se odnosi na četvoročlanu porodicu, pa nije realno očekivati da je uvijek pokrije samo jedna plata. Ipak, ovaj odnos pokazuje koliko je standard porodica sa jednim zaposlenim nizak, ali i koliko su dva skromnija primanja potrebna samo za osnovne mjesečne potrebe, bez ozbiljnije štednje i većih neplaniranih troškova.
Poseban problem je što ni prosječnih 1.682 KM ne prima svaki zaposleni.
Najviša prosječna neto plata u maju zabilježena je u stručnim, naučnim i tehničkim djelatnostima i iznosila je 2.186 KM, dok su zaposleni u hotelijerstvu i ugostiteljstvu u prosjeku primili 1.278 KM.
Plata od 1.278 KM pokriva tek oko 43,9 odsto sindikalne potrošačke korpe, dok bi zaposlenom sa takvim primanjem do pune vrijednosti korpe nedostajale 1.633,52 KM. Čak ni najviša prosječna plata po područjima djelatnosti ne dostiže vrijednost korpe — nedostajalo bi joj 725,52 KM.
Prosjek ne pokazuje koliko većina radnika zaista prima
Prosječna plata dobija se tako što se ukupna isplaćena masa plata podijeli brojem zaposlenih kojima je plata isplaćena. Zbog toga manji broj visokih primanja može podići ukupan prosjek, iako veliki dio zaposlenih prima znatno manje od objavljenih 1.682 KM.
Podaci za maj pokazuju i da rast nije bio ravnomjerno raspoređen. U odnosu na april, prosječna plata u zdravstvu i socijalnom radu porasla je deset odsto, u obrazovanju četiri odsto, a u hotelijerstvu i ugostiteljstvu 3,7 odsto. Istovremeno su plate u stručnim, naučnim i tehničkim djelatnostima smanjene za 1,9 odsto, a u administrativnim i pomoćnim uslugama te umjetnosti, zabavi i rekreaciji za po 1,3 odsto.
Zato podatak o prosječnoj plati nije dokaz da su svi zaposleni dobili veće iznose, niti da je rast životnog standarda bio jednak u svim djelatnostima.
Realni rast postoji, ali nije dovoljan za veliki optimizam
Statistika pokazuje da je kupovna moć prosječne plate u odnosu na prošlu godinu ipak povećana. Međutim, realni rast od 2,7 odsto teško se može predstaviti kao veliki preokret u životnom standardu, posebno kada jedna prosječna plata pokriva manje od tri petine sindikalne potrošačke korpe.
Mjesečni pad cijena jeste dobra vijest, ali ne briše činjenicu da su roba i usluge u prosjeku 5,7 odsto skuplji nego prije godinu dana. Posebno zabrinjava što su najveća poskupljenja zabilježena upravo u oblastima koje građani teško mogu izbjeći — prevozu, stanovanju i zdravstvu.
Zato bi iza podatka da je prosječna plata porasla 8,6 odsto uvijek trebalo navesti i njegovu drugu stranu: stvarna kupovna moć povećana je samo 2,7 odsto, dok je prosječnoj plati do potrošačke korpe nedostajalo više od 1.200 KM.
***
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.
Čitaoci reporteri
Podjelite sa ostalim našim čitaocima ono što svakodnevno vidite, sa čime se susrećete, vaše utiske sa putovanja, neobične sutuacije kojima ste prisustvovali i zabilježili ih svojim foto-aparatom tokom ljetovanja, zimovanja, izleta... Pišite nam na našu email adresu:
