Povećana naplata poreza u Srpskoj više rezultat inflacije nego ekonomskog napretka
Poreska uprava Republike Srpske objavila je da je u prvih sedam mjeseci 2025. godine na račun javnih prihoda uplaćeno 2,5 milijardi konvertibilnih maraka, što predstavlja povećanje od osam odsto u odnosu na isti period prošle godine. Iako ove brojke na prvi pogled djeluju ohrabrujuće, detaljna analiza pokazuje da rast prihoda nije posljedica snažnog privrednog zamaha, već uglavnom refleksija inflacije i povećanja nominalnih plata.
Direktor Poreske uprave RS Goran Maričić precizirao je da je najviše javnih prihoda naplaćeno po osnovu doprinosa – ukupno 1,581 milijarda KM, što je za 149,5 miliona KM više nego prošle godine. Doprinosi za Fond PIO povećani su za 11 odsto, za zdravstveno osiguranje i Zavod za zapošljavanje po deset, a za Fond dječije zaštite za devet procenata.
Kod direktnih poreza zabilježena je skromna stopa rasta od svega dva odsto. Porez na dohodak bilježi povećanje od gotovo 38 miliona KM, dok je istovremeno porez na dobit opao za 32,7 miliona KM, zbog – kako je objašnjeno – iskazane manje dobiti većih poreskih obveznika.
Ostali javni prihodi porasli su za sedam procenata i iznose 351,8 miliona KM, uključujući i rast naplate taksi, kazni, koncesija i prihoda od igara na sreću.
Inflacija gura prihode, ne proizvodnja
Međutim, posmatrano kroz širi ekonomski kontekst, jasno je da se ne radi o ekonomskom „boomu“, već o prividnom rastu koji dolazi kao posljedica inflacije i povećanja nominalnih plata.
Godišnja inflacija u Republici Srpskoj u junu iznosila je 4,7 odsto, dok su neto plate u istom periodu porasle za 9,7 odsto nominalno. Istovremeno, broj zaposlenih praktično stagnira, a realni rast bruto domaćeg proizvoda u prvom kvartalu 2025. usporio je na svega 1,5 odsto.
Povećanje naplate doprinosa, koje prati tempo rasta plata, nije rezultat otvaranja novih radnih mjesta, već rasta osnovice za obračun. S druge strane, pad naplate poreza na dobit jasno ukazuje na to da kompanije nisu ostvarile bolje rezultate, što demantuje teze o ekonomskoj ekspanziji.
Više novca, ali ne i više vrijednosti
Iako je država prihodovala više, rast se temelji na povećanim cijenama, višim izdvajanjima iz plata i većim nametima građanima, a ne na stvaranju nove vrijednosti u realnom sektoru. Povećanje poreske discipline kroz češće kontrole fiskalnih kasa i prijavljivanja radnika jeste dodatni faktor, ali sa ograničenim dometom.
Zaključak je jasan: rast budžetskih prihoda nije dokaz ekonomskog napretka, već posljedica inflatornog pritiska i administrativnih mjera. Iza brojki koje djeluju impresivno, krije se realnost u kojoj privreda ne bilježi stvarni rast, a teret popune budžeta sve više pada na leđa radnika i potrošača.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.
Čitaoci reporteri
Podjelite sa ostalim našim čitaocima ono što svakodnevno vidite, sa čime se susrećete, vaše utiske sa putovanja, neobične sutuacije kojima ste prisustvovali i zabilježili ih svojim foto-aparatom tokom ljetovanja, zimovanja, izleta... Pišite nam na našu email adresu:
