Doznake iz Hrvatske u BiH premašile 326 miliona evra, BiH među zemljama najzavisnijim od novca iz inostranstva

Strani radnici zaposleni u Hrvatskoj tokom prvih devet mjeseci prošle godine u svoje matične zemlje poslali su gotovo 1,6 milijardi evra, a najveći dio tog novca završio je u Bosni i Hercegovini, objavio je početkom sedmice „Novi list“.

Prema podacima Hrvatske narodne banke, radnici iz Hrvatske u Bosnu i Hercegovinu uplatili su 326,6 miliona evra, što čini oko petine svih doznaka stranih radnika iz Hrvatske. Time je BiH ubjedljivo prva zemlja po iznosu primljenog novca iz Hrvatske, ispred Nepala i Srbije.

Veliki priliv novca direktno je povezan sa činjenicom da su državljani BiH najbrojnija radna snaga među strancima u Hrvatskoj. Prema podacima hrvatskog MUP-a, tokom prošle godine izdato je više od 160.000 dozvola za rad i boravak stranim državljanima, od čega najviše upravo državljanima BiH – više od 30.000 dozvola.

Novac koji stiže iz Hrvatske samo je dio mnogo šire slike. Tokom 2024. godine, prema podacima Centralne banke BiH, ukupni tekući transferi iz inostranstva premašili su 5,6 milijardi konvertibilnih maraka.

Od tog iznosa, lične novčane doznake iz dijaspore iznosile su oko 4,16 milijardi KM, što predstavlja najveći zabilježeni godišnji iznos u istoriji Bosne i Hercegovine. Preostali dio odnosi se na penzije i druge vrste transfera iz inostranstva.

Prema rezultatima Ankete o potrošnji domaćinstava u BiH iz 2021/2022. godine (rezultati objavljeni 2024), koju sprovodi Agencija za statistiku BiH, novac iz inostranstva dobija 4,6 odsto stanovništva u Bosni i Hercegovini. Prosječan broj primljenih doznaka u domaćinstvu u posljednjih 12 mjeseci iznosi 5,3, a prosječan godišnji iznos primljenih doznaka po domaćinstvu je 2.276,28 KM.

Najviše novca dolazi iz Njemačke, zemalja Skandinavije, Sjeverne Amerike, ali i iz susjednih zemalja. Važno je istaći i metodološke razlike: Centralna banka BiH evidentira samo personalne transfere, dok Svjetska banka uključuje i takozvanu „kompenzaciju zaposlenih“, što obuhvata, na primjer, plate sezonskih radnika iz BiH u inostranstvu.

Zbog ovako visokih iznosa, Bosna i Hercegovina spada među evropske zemlje najzavisnije od novca iz inostranstva. Doznake čine više od 10 odsto bruto domaćeg proizvoda, što je znatno iznad prosjeka Evropske unije i regiona.

Novčane doznake iz dijaspore ostaju jedan od ključnih izvora prihoda za mnoga domaćinstva u BiH, a njihova važnost dodatno raste u uslovima ekonomske nesigurnosti i slabe domaće proizvodnje. S obzirom na to da čine više od 10 odsto BDP-a BiH, dijaspora ne samo da podržava pojedinačna domaćinstva već direktno doprinosi makroekonomskoj stabilnosti zemlje.

Ekonomisti upozoravaju da su doznake dijaspore postale ključni oslonac za potrošnju, socijalnu stabilnost i održavanje životnog standarda velikog broja domaćinstava, ali istovremeno ukazuju i na duboke strukturne slabosti domaće ekonomije i tržišta rada.

Iako se očekuje da će priliv novca iz inostranstva i u narednim godinama ostati visok, analitičari procjenjuju da bi njegov rast mogao biti sporiji, s obzirom na dugoročne migracione promjene i činjenicu da sve veći broj građana BiH u inostranstvo odlazi sa cijelim porodicama, a ne kao privremena radna snaga.

***

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.