Donošenje zakona ponovo kasni: Da li će Bosna i Hercegovina izbjeći EU takse na prljavu tehnologiju?

Mnoge bh. firme, koje su izvoznici, nisu ni približno spremne da ispune uslove za CBAM, a koje se odnose na certifikate kojima će dokazivati u kojem su procentu emisije CO2 prisutne prilikom izrade nihovog proizvoda.

Priča je dobro poznata - bosanskohercegovački političari deklarativno govore o prihvatanju evropskih propisa, a nadomak isteka obećanog roka za usvajanje, kukaju kako im treba samo još malo vremena jer „postoji pozitivno ozračje“.

Jedno takvo obećanje, bolje reći obaveza o kojoj nema više pregovora jeste skoro uvođenje evropske CBAM regulative o ugljiku prvoga januara 2026. godine. CBAM ili punog naziva „Mehanizam za prilagađovanje ugljika na granicama“, predstavlja dodatnu taksu na proizvode iz zemalja koje nemaju uveden sistem oporezivanja emisija CO2. Bosna i Hercegovina nema taj sistem. Nekoliko godina nadležni u BiH znaju da dolazi taj trenutak, ali kao i obično, dočekuju ga nespremno.

Evropska unija se godinama prije uhvatila u koštac sa klimatskim promjenama, a to uključuje smanjenje emisija ugljika. Ko to ne eliminiše ili smanji na razumnu mjeru, suočiće se sa povećanim taskama pri uvozu proizvoda u Evropsku Uniju. Sve zemlje koje nisu članice EU, a koje uvoze robu u EU biti će obuhvaćene ovim mjerama. Tu su prije svih električna energija, aluminij, čelik, cement, vještačko đubrivo i druge povezane industrije. Primjera radi, kada iz BiH bude izvezen neki od navedenih proizvoda, on će dodatnom taksom biti znatno skuplji, samim tim i cijenom nekonkurentan. Izvoz u EU čini oko 40% izvoza iz BiH.

Na ovo je EU bila prinuđena jer u okviru svojih mjera za eliminaciju ugljika, poskupjela svoju proizvodnju i proizvode. Kako tom cijenom nije konkurentna sa proizvođačima koje koriste znatno jeftiniju tzv „prljavu tehnologiju“, usvojena je odluka da će one zemlje koje izvoze takve svoje proizvode u EU, od 2026. godine morati da plaćaju dodatnu taksu.

Godišnji trošak CBAM-a za BiH bi mogao, prema nekim procjenama, dosegnuti i do 3 milijarde KM. Funkcioneri državne i dvije entitetske vlade u BiH, svjesni nespremnosti na primjenu CBAM-a, pokušavaju da odobrovolje Evropsku Uniju za produženje primjene naplate ove takse. Ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa u Savjetu ministara Staša Košarac izjavio je da ovo ministarstvo priprema sistemske zakone koji se odnose na izuzimanje BiH iz prekogranične takse na ugljen-dioksid. Za njega usaglašavanje teksta Zakona o regulatoru električne energije, prijenosu i tržištu električne energije u Bosni i Hercegovini predstavlja dovoljan osnov za tako nešto.

Nakon što je iz bh. entiteta Republika Srpska dugo opstruiran proces, entitetski premijer Radovan Višković je konačno najavio da će tri elektroprivrede iz BiH zajednički osnovati berzu električne energije, te da će zbog toga implementacija CBAM-a biti pomjerena za početak 2027. godine.

Resorni entitetski ministar Petar Đokić kao da se izvinjavao što mora biti usvojen zakon koji reguliše uspostavu berze na državnom nivou te da je to dovoljan razlog za odgađanje primjene plaćanja CBAM takse pri izvozu u EU. I njemu je jasno koliki će ovo biti finansijski udar za izvoz spram EU.

"Kada bi se uvela ova taksa koju bi morali plaćati, ona bi bila izuzetno veliki trošak za naša proizvodna preduzeća i naša energija koju bi prodavali vani ne bi bila konkurentna cijenom, a to znači da bismo morali smanjiti svoju proizvodnju, da ne bismo proizvodili energiju kao višak, i to bi se odrazilo na finansijsko stanje u privredi RS-a. Iz tog razloga smo prihvatili da dovedemo do kraja aktivnost oko tog zakona, a suština je da se uspostavlja tržište električne energije u BiH, kao i formiranje berze za trgovinu električnom energijom", rekao je Đokić.

Treba naglasiti da je usaglašeni tekst Zakona o regulatoru, prenosu i tržištu električne energije u Bosni i Hercegovini tek u formi prednacrta. Znajući kako funkcioniše parlamentarna procedura u BiH jasno je uspostava berze električne energije, koja je samo jedan od uslova, tek u formi prednacrta!

"Postoje neke naznake da bi se mogao prolongirati rok početka CBAM takse, ali mi se u to ne možemo pouzdati već moramo stvoriti pretpostavke da imamo dovoljne količine energije iz obnovljivih izvora koje će onda osigurati da naši gospodarski subjekti ne plaćaju takse prilikom izvoza tih proizvoda", rekao je krajem maja federalni premijer Nermin Nikšić.

Optimizam ili nadu bh. funkcionera ne dijele nadležni unutar Evropske Unije.

„Primjena CBAM-a neće biti odgođena“, kategorični su izvori Žurnala iz EU.

Evropska unija je proteklih godina činila mnoge ustupke spram BiH unatoč njenom usporenom ili nikakvom odmaku usvajanja evropske agende, a u ustupak spada i dobijanje kandidatskog statusa za članstvo u EU. Napredak je tu prosto nemoguć u ovom trenutku, sa stavovima retrogradnih političkih snaga, prije svega SNSD-a u Republici Srpskoj i dijelom HDZ-a BiH koji nešto perfidnije „minira“ usvajanje tzv. evropskih zakona.

„Iako se fokus zbog negativnih posljedica CBAM taksi perfidno pokušava preusmjeriti ka Evropskoj uniji, jasno je da je Bosna i Hercegovina imala punu podršku EU u procesima energetske tranzicije, procesima koji, suštinski, još uvijek nisu ni započeli. Razloge za to treba tražiti u političkim preprekama, izostanku adekvatnog kadra u javnim energetskim preduzećima, ali i u visokom stepenu korupcije u ovom sektoru“, mišljenje je Predraga Blagovčanina, novinara i urednika portala Tačno.net.

Navedene aktivnosti oko uspostave berze električne energije jesu važne, ali su samo dio mnogo šireg procesa. On je umnogome složen i mnoge bh. firme, koje su izvoznici nisu ni približno spremne da ispune prethodne uslove, a koje se odnose na certifikate kojima će dokazivati u kojem su procentu emisije CO2 prisutne prilikom izrade nihovog proizvoda. Za pripremu ove vrste izvozne dokumentacije trebaju imati posebno edukovane službe, koje će morati pripremiti podatke iz proizvodnih pogona, porijeklo sirovina, provjerljive izvore CBAM podataka koji će biti potrebni za uvoz u EU. Za ilustraciju obima tog posla, dovoljno je pogledati priručnik Vanjskotrgovine komore za popunjavanje CBAM izvještaja, koji sadrži kratko upustvo na gotovo 80 stranica!

Firme koje ne budu imale pouzdane podatke, plaćaju takse kao da je njihov otisak CO2 maksimalan.

“Drugim riječima, i da je firma iz BiH 100 odsto CO2 neutralna, ako nema validne podatke u izvještaju, njen uvoznik će morati platiti najviši iznos poreza. Taj trošak kupovine sertifikata koji su instrument oporezivanja će na kraju snositi izvoznik kroz pritisak na smanjivanje cijene kako ne bi izgubio tržište što će predstavljati i najrigorozniji finasijski penal“, objasnili su za portal Capital iz Vanjskotrgovinske komore BiH.

Postoji jedna uslovno rečeno i olakšavajuća okolnost, a to je uspostava Sistema trgovanja emisijama (ETS). Pojednostavljeno, on podrazumjeva da firme koje koriste prekomjerne emisije CO2 mogu mogu kupiti certifikate od firmi koje nemaju tih problema. No, i u tom segmentu BiH je još daleko.

„Da je urađen interni obračun usklađen sa ETS-om (Sistem trgovanja emisijama CO2) koji vrijedi u EU, mi bi smo ove takse, odnosno zagađivače, plaćali unutar BiH i novac bi ostao unutar države kao porez na ugljik i iz tog novca mogli bi da finansiramo mnoge dobre projekte koji su vezani s zaštitom okoline. Prema tome, interni obračun na nivou države sigurno neće biti urađen do zadatog roka i samim time Energetska zajednica, odnosno Europska unija, koja sprečava curenje CO2 u zemlje EU koje uvoze čelik, aluminiju, električnu energiju, itd će pribjeći oporezivanju po sistemu graničnog usaglašavanja ugljika, kaže Almir Muhamedbegović, ekspert za energetiku.

Treba li podsjećati kako je proizvodnja električne energije u BiH sa gotovo tri četvrtine bazirana na onoj iz termoelektrana, koje su enormni zagađivači i teško da će u skorije vrijeme biti moguća preorjentacija na obnovljive izvore enerrije, poput vjetroelektrana, a pogotovo hidoelektrana.

„Nacionalni plan za klimu i energiju BiH je u stvari krucijalni strategijski plan koji u stvari treba da kaže na koji način će se između ostalog sprovoditi energijske politike i na koji način će se uraditi dekarbonizacija energetike. Nažalost, Bosna i Hercegovina je jedina od potpisnica ugovora o osnivanju energijske zajednice koja još uvijek nije usvojila svoj nacionalni plan za klimu i energiju. Predala ga je na uvid Sekretarijatu prije skoro godinu dana, možda čak i više, i taj nacrt je ocjenjen neozbiljnim i neambicioznim, a posebno vezano za sudbinu termoelektrana u BiH“, podsjeća Muhamedbegović

Davno je istekao rok kojim su zemlje Balkana trebale da smanje zagađenje zraka usljed rada termoelektrana. Prema izvještaju „CEE Bankwatch Network“ u 2023. godini TE Ugljevik i TE Kakanj su prekoračile svoje maksimalne vrijednosti za emisije SO2 za više od 10 puta, dok je TE Gacko u Bosni i Hercegovini, emitovala skoro 10,7 puta više praškastih materija od maksimalno dozvoljenih.

„U ovom trenutku apsolutno je jasno da će CBAM oporezivanje imati ogroman uticaj na bh. privredu, ali i na tržišne pozicije elektroprivreda u državnom vlasništvu. U tom kontekstu, najugroženije su Elektroprivreda BiH i Elektroprivreda RS, dok se Elektroprivreda HZHB nalazi u povlaštenom položaju, s obzirom na svoj energetski portfolio i činjenicu da ovo preduzeće ne posjeduje nijednu termoelektranu“, objašnjava Predrag Blagovčanin.

Bosna i Hercegovina kao potpisnica ugovora o osnivanju Energijske zajednice koja još uvijek nije usvojila svoj nacionalni plan za klimu i energiju. Nije ni blizu realizacije smanjenja emisije štetnih materija iz termoelektrana, što će neposredno uticati i na više EU takse na „prljavu tehnologiju“, a unutar BiH neminovno znatnije povećanje cijene električne energije, što znači i lančano poskupljenje svih drugih proizvoda i usluga.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.