Tako se u ovim podacima navodi da je za 10 mjeseci ove godine deficit iznosio skoro 11 milijardi KM, tačnije 10 milijardi i 796 miliona KM.
"U periodu januar - oktobar ove godine izvoz je iznosio 14 milijardi i 161 milion KM, što je za 5,7% više nego u istom periodu 2024. godine, dok je uvoz iznosio 24 milijarde i 957 miliona KM, što je za 4,6% više nego u istom periodu prethodne godine", naveli su iz Agencije za statistiku BiH.
Dodali su da je pokrivenost uvoza izvozom iznosila 56,7%, dok je spoljnotrgovinski robni deficit iznosio 10 milijardi i 796 miliona KM.
"Izvoz u zemlje CEFTA je iznosio dvije milijarde i 451 milion KM, što je za 7,7% više nego u istom periodu 2024. godine, dok je uvoz iznosio tri milijarde i 83 miliona KM, što je za 9,1% više nego u istom periodu prethodne godine", stoji u podacima Agencije.
Dalje piše da je pokrivenost uvoza izvozom iznosila 79,5%.
"Izvoz u zemlje EU je iznosio 10 milijardi i 446 miliona KM, što je za 5,9% više nego u istom periodu 2024. godine, dok je uvoz iznosio 14 milijardi i 513 miliona KM, što je za 2,3% više nego u istom periodu prethodne godine. Pokrivenost uvoza izvozom je iznosila 72%", istakli su iz Agencije za statistiku BiH.
Ekonomista Igor Gavran je nedavno za "Nezavisne novine" rekao da imamo dva paralelna problema, izvoz daleko ispod naših mogućnosti i uvoz daleko iznad naših potreba.
"Dio razloga je u našoj nekonkurentnosti, ali nije samo to u pitanju - ovisni smo o tržištu EU i regije i vrlo malo izvozimo izvan tog ograničenog okvira, iako nas niko ne sprečava da barem pokušavamo ući na nova tržišta - recimo na tržištu Ruske Federacije konkurencija je manja nego ranije zbog sankcija brojnih zemalja, ali to ne koristimo, a uvoz je daleko iznad naših potreba, gdje se enorman dio odnosi na one proizvode koje ili sami proizvodimo u dovoljnim količinama ili ih lako možemo sami proizvesti", naglasio je Gavran.
Dodao je da su problem i strukture da izvozimo sirovine, repromaterijale i jeftinije gotove proizvode, a uvozimo skuplje.
"Odnedavno je posebno tragičan slučaj električne energije koju sve manje izvozimo, a sve više uvozimo. Nafta i naftni derivati su druga tragedija, ali dugoročna, jer imamo čak i određene rezerve sirove nafte (koje ne istražujemo i ne eksploatišemo), imamo rafineriju nafte koja bi mogla proizvoditi derivate za cijelo bh. tržište i izvoz, ali ništa od toga ne koristimo. Sada kada se Srbija suočava sa sankcijama, mogli bismo izvoziti i tamo, ali umjesto toga imamo rafineriju koja ne radi bez ikakvog tehničkog ili ekonomskog opravdanja", zaključio je Gavran.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.
Čitaoci reporteri
Podjelite sa ostalim našim čitaocima ono što svakodnevno vidite, sa čime se susrećete, vaše utiske sa putovanja, neobične sutuacije kojima ste prisustvovali i zabilježili ih svojim foto-aparatom tokom ljetovanja, zimovanja, izleta... Pišite nam na našu email adresu:
