NOVAC PRED IZBORE, RAČUNI OSTAJU I POSLIJE NJIH: Vlada Srpske penzionerima daje 80 ili 120 KM – zašto baš sada?

JEDNOKRATNA POMOĆ ČETIRI DANA PRIJE POČETKA KAMPANJE

Vlada je odlučila da pomoć bude isplaćena do kraja avgusta, dok zvanična izborna kampanja počinje 4. septembra. Po objavljenom kriterijumu, penzioner sa 698,48 KM dobija 120 KM, a onaj sa samo jednim feningom većom penzijom 80 KM. Transparency International BiH upozorava da se ovakva pomoć pojavljuje 2018, 2022. i 2026. godine – svaki put u godini opštih izbora.

Svaka marka dobro dođe penzioneru koji od skromnog mjesečnog primanja mora platiti hranu, lijekove, struju, vodu i sve druge troškove života. Zato problem nije u tome što će penzioneri dobiti 80 ili 120 KM. Problem je u tome što vlast jednokratnu isplatu javnog novca predstavlja kao pomoć, a ne daje uvjerljiv odgovor zašto takva „pomoć“ ponovo stiže baš u izbornoj godini i neposredno pred početak kampanje.

Vlada Republike Srpske odlučila je 21. avgusta da korisnicima kojima je penzija za jul 2026. godine obračunata u iznosu od 698,48 KM ili manje isplati po 120 KM. Korisnicima čija je julska penzija veća od 698,48 KM biće isplaćeno po 80 KM.

Rok za isplatu je 31. avgust 2026. godine.

Prema zvaničnom izbornom kalendaru Centralne izborne komisije BiH, kampanja za opšte izbore počinje 4. septembra, a izbori će biti održani 4. oktobra 2026. godine.

To znači da je krajnji rok za isplatu pomoći samo četiri dana prije početka zvanične izborne kampanje i 34 dana prije izlaska građana na birališta.

Ta činjenica sama po sebi nije dokaz da se glasovi kupuju. Ali jeste činjenica koja, zajedno sa ranijim identičnim obrascem, obavezuje vlast da javnosti objasni zašto novac dijeli upravo sada.

Pomoć nije poklon vlasti

Novac koji će dobiti penzioneri nije privatni novac premijera, ministara, poslanika ili bilo koje političke stranke. Riječ je o 31,2 miliona KM budžetskog novca, planiranog rebalansom na stavci „Tekuće pomoći penzionerima“.

Penzioneri zato nikome ne duguju ni zahvalnost ni glas. Tokom radnog vijeka uplaćivali su doprinose, a budžet iz kojeg se sada isplaćuje pomoć pune građani i privreda Republike Srpske.

Prema podacima Fonda PIO Republike Srpske za jul, isplatom penzija obuhvaćeno je 296.287 korisnika, od kojih je 237.445 u Republici Srpskoj, a 58.842 izvan Republike Srpske. Za julske penzije bilo je potrebno 178,94 miliona KM neto, dok je prosječna penzija iznosila 698,48 KM i činila samo 41,14 odsto prosječne plate.

Vlada u objavljenom saopštenju nije navela koliko će tačno korisnika dobiti 120, a koliko 80 KM. Nije objavila ni detaljno obrazloženje kriterijuma, način realizacije isplate niti odgovor da li će njome biti obuhvaćeni svi korisnici izvan Republike Srpske i korisnici srazmjernih penzija.

Ako se planiranih 31,2 miliona KM podijeli na 296.287 korisnika, riječ je o prosječno približno 105 KM po korisniku, ali bez broja korisnika u svakoj grupi nije moguće provjeriti konačan obračun. Upravo te podatke Vlada i Fond PIO treba da objave.

Jedan fening razlike – 40 KM manje pomoći

Kriterijum koji je Vlada odabrala stvara očiglednu nelogičnost.

Penzioner kojem je za jul obračunato 698,48 KM dobiće 120 KM, dok bi korisnik sa penzijom od 698,49 KM – dakle samo jednim feningom više – dobio 80 KM. Jedan fening razlike u penziji tako može značiti 40 KM manje pomoći.

Nelogičnost je još vidljivija kada se kriterijum uporedi sa podacima Fonda PIO. Najniža penzija za korisnike sa 40 i više godina staža u julu je iznosila 698,89 KM. To je samo 41 fening iznad prosječne penzije, pa bi ti korisnici, prema objavljenom pravilu, trebalo da dobiju 80, a ne 120 KM.

Istovremeno, najveća julska penzija iznosila je 3.776,10 KM. To znači da će, prema jedinom objavljenom kriterijumu, isti iznos pomoći od 80 KM dobiti i penzioner sa 698,89 KM i korisnik sa penzijom od 3.776,10 KM.

Zašto Vlada nije napravila više platnih razreda? Zašto nije zaštitila penzionere koji se nalaze neposredno iznad statističkog prosjeka? I zašto visina pomoći zavisi od jedne grube granice koja jedan fening pretvara u razliku od 40 KM?

Kada se 120 KM rasporedi na godinu, ostaje deset maraka mjesečno

Jednokratna pomoć nije povećanje penzije. Ona ne ulazi u osnovicu i neće biti ponovljena sa narednom isplatom.

Kada se 120 KM rasporedi na 12 mjeseci, to je 10 KM mjesečno. Iznos od 80 KM odgovara iznosu od približno 6,67 KM mjesečno.

Tačno je da su penzije u januaru 2026. redovno usklađene za 6,25 odsto, a od avgusta je najavljeno i vanredno povećanje od 3,55 odsto. Za to vanredno povećanje rebalansom je planirano dodatnih 35,4 miliona KM. Međutim, to ne mijenja prirodu jednokratne pomoći: ona traje samo jedan dan na računu, dok troškovi života dolaze svakog mjeseca.

Zato je legitimno pitanje zašto 31,2 miliona KM nije usmjereno u trajniji, zakonom uređen mehanizam podrške najugroženijim penzionerima, koji bi važio svake godine – bez obzira na to da li se održavaju izbori.

Pomoć 2018, 2022. i 2026. godine – uvijek kada su opšti izbori

Sumnju u politički tajming ne stvara samo ovogodišnji datum isplate.

Prema analizi Transparency Internationala BiH, drugim rebalansom budžeta za 2018. godinu za „tekuće pomoći penzionerima“ bilo je planirano 18,2 miliona KM. Četiri godine kasnije, u rebalansu za 2022, pod stavkom „tekuće pomoći penzionerima i borcima“ planirano je 78,8 miliona KM. U rebalansu za 2026. godinu za tekuće pomoći penzionerima planirano je 31,2 miliona KM.

Sve tri godine – 2018, 2022. i 2026. – godine su opštih izbora.

TI BiH navodi da u budžetima i rebalansima za 2019, 2020, 2021, 2023, 2024. i 2025. godinu ovakvih izdvajanja nema.

To ne dokazuje samo po sebi da je pomoć nezakonita, ali pokazuje obrazac koji vlast ne može uvjerljivo objasniti tvrdnjom da je riječ o redovnoj pomoći. Ako je nešto redovno, zašto se pojavljuje samo svake četvrte godine – kada građani glasaju?

CIK nije pokrenuo postupak, ali politička pitanja nisu nestala

Transparency International BiH prijavio je ovu isplatu Centralnoj izbornoj komisiji BiH, smatrajući da ona ne predstavlja redovnu budžetsku subvenciju, nego jednokratno davanje uvedeno rebalansom u izbornoj godini.

Izborni zakon BiH, u članu 7.2a, među zloupotrebama javnih sredstava navodi i korištenje javnog novca radi direktne ili indirektne kupovine podrške birača, uključujući jednokratnu novčanu ili nenovčanu pomoć građanima, osim kada je takva pomoć planirana u okviru redovnih budžetskih subvencija.

CIK BiH nije pokrenuo postupak. Prema obrazloženju koje je prenio TI BiH, sredstva su obezbijeđena rebalansom, kroz redovan budžetski postupak, pa Komisija nije utvrdila činjenice na osnovu kojih bi postupala po službenoj dužnosti.

Međutim, odluka CIK-a da ne pokrene postupak nije odgovor na pitanje političke i društvene odgovornosti. Ostaje suštinsko pitanje: može li gotovo svako jednokratno predizborno davanje postati „redovna budžetska subvencija“ samo zato što ga vlast nekoliko mjeseci prije izbora unese u rebalans?

Ako je odgovor potvrdan, zakonski izuzetak lako može postati pravilo: prvo se izmijeni budžet, zatim se pred izbore podijeli novac, a potom se tvrdi da je sve redovno jer postoji budžetska stavka.

Pitanja na koja Vlada duguje odgovore

Vlada Republike Srpske, Ministarstvo finansija i Fond PIO Republike Srpske treba javno i precizno da odgovore:

1. ► Koliko će penzionera dobiti 120, a koliko 80 KM?

2. ► Koliki je tačan konačni trošak isplate i iz kojih izvora će biti obezbijeđen sav potreban novac?

3. ► Da li će pomoć biti isplaćena automatski ili je potrebna prijava?

4. ► Da li pravo imaju svi korisnici srazmjernih penzija i svih 58.842 korisnika koji žive izvan Republike Srpske?

5. ► Da li se pri određivanju iznosa posmatra samo penzija iz Fonda PIO Republike Srpske ili ukupno penzijsko primanje korisnika iz više fondova?

6. ► Zašto jedan fening iznad prosječne penzije znači 40 KM manje pomoći?

7. ► Zašto korisnik sa 698,89 KM i korisnik sa 3.776,10 KM dobijaju isti iznos od 80 KM?

8. ► Zašto je pomoć uvedena rebalansom, a nije bila dio prvobitnog budžeta i trajne socijalne politike?

9. ► Zašto se ova vrsta pomoći pojavljuje 2018, 2022. i 2026. godine, a ne pojavljuje u godinama između opštih izbora?

10. ► Zašto je isplata određena neposredno prije početka kampanje i hoće li se pomoć isplaćivati i 2027. godine, kada nema opštih izbora?

11. ► Hoće li se javni funkcioneri i kandidati pojavljivati u promociji isplate novca koji ne dolazi iz njihovih džepova, nego iz budžeta?

Penzioneri treba da uzmu novac – i da pamte četiri godine

Penzioneri treba da prime ovu pomoć. To je njihov novac, finansiran iz javnog budžeta. Ali 80 ili 120 KM ne smije postati cijena ćutanja, zahvalnosti ili glasa.

Vlast se ne ocjenjuje po koverti koja stigne pred izbore, nego po tome kako su penzioneri živjeli tokom cijelog mandata: koliko im je ostajalo poslije plaćenih računa, jesu li mogli kupiti lijekove, koliko su čekali na pregled i jesu li nakon decenija rada živjeli dostojanstveno.

Jednokratna pomoć će biti potrošena. Računi će ponovo stići. Cijene neće nestati 1. septembra, niti će se frižider sam napuniti nakon izbora.

Zato penzioneri Vladi za ovu isplatu ne duguju ništa. Vlada njima duguje odgovore – i sistem u kojem pomoć nije potrebna samo onda kada su političarima potrebni glasovi.