Anonimne prepaid kartice odlaze u prošlost? BiH priprema obaveznu registraciju korisnika telefona i interneta

Bosna i Hercegovina priprema dopune Zakona o komunikacijama kojima bi se uvela obavezna registracija krajnjih korisnika telekomunikacionih usluga. Ako predloženo rješenje bude usvojeno, operatori će morati registrovati korisnike fiksne telefonije, postpaid i prepaid mobilne telefonije, ali i korisnike usluge pristupa internetu.

Riječ je o prednacrtu Zakona o dopunama Zakona o komunikacijama, koji ne mijenja cijeli sistem komunikacija, ali uvodi jednu veoma važnu i praktičnu promjenu: korisnici telekomunikacionih usluga više ne bi mogli ostati anonimni.

Najveća promjena odnosi se na prepaid kartice, koje su se do sada mogle koristiti bez pune identifikacije korisnika. Prednacrt predviđa da će i ti korisnici morati biti registrovani.

Šta zakon predviđa?

Prema prednacrtu, operator telekomunikacija bio bi dužan da registruje krajnje korisnike usluga fiksne telefonije, mobilne telefonije sa plaćanjem po računu, mobilne telefonije sa plaćanjem unaprijed, kao i korisnike interneta.

Prije registracije, operator ili ovlašteno lice operatora moralo bi izvršiti identifikaciju korisnika. To bi se moglo uraditi uz fizičko prisustvo korisnika ili elektronskim putem, korišćenjem elektronske identifikacije u skladu sa Zakonom o elektronskom potpisu.

Za fizička lica obrađivali bi se ime i prezime, jedinstveni matični broj za državljane BiH, broj putne isprave i država izdavanja za strane državljane, adresa prebivališta ili boravišta i dodijeljeni pretplatnički broj.

Za pravna lica obrađivali bi se naziv pravnog lica, poreski identifikacioni ili registarski broj i dodijeljeni pretplatnički broj.

Postojeći korisnici takođe bi morali biti registrovani

Važno je da se predložena obaveza ne bi odnosila samo na nove korisnike.

Prednacrt predviđa da operator mora, u roku od 12 mjeseci od stupanja na snagu pravilnika koji će donijeti Ministarstvo komunikacija i prometa BiH, obezbijediti registraciju svih korisnika kojima pruža usluge. To uključuje i korisnike kojima je usluga počela biti pružana prije stupanja zakona na snagu.

Drugim riječima, ako zakon bude usvojen, registracija bi obuhvatila i postojeće prepaid korisnike, a ne samo one koji će kartice kupovati ubuduće.

Zašto se uvodi registracija?

U obrazloženju prednacrta navodi se da je inicijativu za izmjene i dopune Zakona o komunikacijama dostavilo Tužilaštvo Bosne i Hercegovine.

Kao razlog se navodi potreba da se spriječi ili oteža zloupotreba telekomunikacionih sredstava za izvršenje krivičnih djela. Posebno se pominju lažne dojave o podmetnutim eksplozivnim napravama, SMS i telefonske prijetnje građanima, kao i prijetnje nosiocima političkih, pravosudnih i drugih funkcija u BiH.

U obrazloženju se navodi i da se telekomunikaciona sredstva koriste za izvršenje ili pomaganje u izvršenju krivičnih djela, što otežava istrage kada počinioci koriste sredstva koja su pribavljena zakonito, ali anonimno.

Predlagač, dakle, zakon predstavlja kao bezbjednosnu mjeru.

Šta se dešava sa ličnim podacima?

Ovo je najosjetljiviji dio prednacrta.

Operatori bi obrađene podatke mogli koristiti za pripremu, zaključenje, izvršenje, izmjenu ili raskid ugovora, obračunavanje usluge, sprečavanje i otkrivanje zloupotrebe elektronskih komunikacija, kao i za ispunjavanje obaveza koje se odnose na zakonito presretanje i čuvanje podataka.

Podaci bi se mogli koristiti u druge svrhe samo uz izričitu saglasnost krajnjeg korisnika, u skladu sa Zakonom o zaštiti ličnih podataka.

Prednacrt propisuje i da operatori i ovlaštena lica koja učestvuju u registraciji moraju preduzimati mjere zaštite od neovlaštenog pristupa podacima.

Podaci se ne brišu odmah po prestanku korišćenja usluge

Prema predloženom rješenju, operator bi podatke prikupljene u postupku registracije morao čuvati za vrijeme trajanja pružanja usluge, kao i 12 mjeseci nakon prestanka pružanja usluge korisniku.

Takođe, operator bi morao voditi i čuvati evidenciju o pristupanju i korišćenju podataka krajnjih korisnika. Iz te evidencije moralo bi se moći jasno utvrditi ko je, kada i u koju svrhu pristupao podacima.

Ta evidencija bi se čuvala najmanje 12 mjeseci od prestanka pružanja usluge.

Bezbjednost ili zadiranje u privatnost?

Prednacrt otvara pitanje ravnoteže između bezbjednosti i prava na privatnost.

S jedne strane, država i pravosudne institucije imaju interes da spriječe lažne dojave, prijetnje i zloupotrebe telefona i interneta za izvršenje krivičnih djela.

S druge strane, građani dobijaju novu obavezu, a operatori šire baze ličnih podataka koje moraju biti strogo zaštićene. Upravo zato će biti važno kako će izgledati pravilnik kojim će se detaljnije urediti način registracije korisnika, ali i ko će kontrolisati da se prikupljeni podaci ne zloupotrebljavaju.

Nije riječ o usklađivanju sa EU

Zanimljivo je da se u obrazloženju prednacrta izričito navodi da se ovim zakonom ne vrši usklađivanje sa propisima Evropske unije.

To znači da predložene dopune nisu predstavljene kao evropska obaveza, već kao domaća mjera koja se uvodi na inicijativu Tužilaštva BiH, zbog bezbjednosnih i istražnih razloga.

Šta slijedi?

Prednacrt tek treba da prođe procedure, uključujući konsultacije, mišljenja nadležnih institucija, Savjet ministara BiH i parlamentarnu proceduru.

Ako zakon bude usvojen, ključni detalji biće uređeni pravilnikom Ministarstva komunikacija i prometa BiH. Od tog pravilnika zavisiće kako će registracija izgledati u praksi, šta će korisnici morati dostaviti, gdje će se registracija obavljati i kako će se kontrolisati zaštita podataka.

Zaključak

Predložene dopune Zakona o komunikacijama kratke su po obimu, ali veoma važne po posljedicama.

Ako budu usvojene, anonimno korišćenje prepaid brojeva u BiH moglo bi postati prošlost, a obavezna registracija obuhvatila bi i korisnike interneta.

Zvanično obrazloženje je borba protiv zloupotreba telekomunikacionih sredstava i lakše otkrivanje počinilaca krivičnih djela. Ipak, pitanje zaštite ličnih podataka i kontrole pristupa tim podacima mora ostati u centru javne rasprave.

Jer ovaj zakon se ne tiče samo operatera i institucija. Tiče se svakog građanina koji koristi telefon, SIM karticu ili internet.

***

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.