Kompanija Etmax iz Banjaluke već mjesecima izvodi radove na izgradnji solarnih elektrana u Podnovlju kod Doboja, iako za taj projekat ne posjeduje ekološku dozvolu. To je utvrdila ekološka inspekcija Grada Doboja, koja je nakon izvršenog nadzora naložila investitoru da u roku od 30 dana pribavi potrebne dozvole.
Prema zvaničnom rješenju, investitoru je jasno naređeno da pribavi ekološku dozvolu za izgradnju preko stotinu malih solarnih elektrana snage do 149 kW, što predstavlja osnovni zakonski uslov za realizaciju ovakvog projekta. Uprkos tome, na terenu nije zabilježeno zaustavljanje radova.
Istovremeno, inspekcija potvrđuje da Etmax raspolaže sa čak 104 građevinske dozvole za pojedinačne objekte, izdate u periodu 2024. i 2025. godine. Ta činjenica otvara ključno pitanje – kako je moguće da su izdane desetine građevinskih dozvola za projekat koji nema osnovnu ekološku saglasnost, koja bi po zakonu trebalo da prethodi ili makar prati takve aktivnosti?
Odgovor na to pitanje dodatno komplikuje činjenica da Grad Doboj odbija da javnosti omogući uvid u te dozvole. Zahtjevi medija, građana i organizacija poput Aarhus centra ostali su bez odgovora, iako se radi o projektu koji direktno utiče na prostor i resurse od javnog interesa.
Gerila je pisala i Etmaxu i Gradu Doboju prije mjesec i po dana i još uvijek nismo dobili odgovore na pitanja.
Struka i mještani upozoravali, institucije ostale nijeme
Stanovnici ovog mjesta kod Doboja su danima protestovali protiv izgradnje solarnih elektrana na poljoprivrednom zemljištu u neposrednoj blizini kuća i izvorišta vode iz kojeg se snabdijeva lokalno stanovništvo. Pozivali su sve institucije da obrate pažnju na ovaj slučaj, a zauzvrat su dobili naredbe za informativne razgovore u policijskoj stanici što su, kako kažu za Gerilu, osjetili kao pritisak na njih a ujedno i podršku investitoru, zbog čega se jedan dio stanovnika povukao iz protesta a samim tim su izostali i dugotrajniji i masovniji protesti.
„Mi smo pvdje okupljeni iz dva osnovna razloga. Prvi je zaštita izvorišta vode za vodosnabdijevanje mještana jer se radovi izvode na jedan do dva metra od samog izvorišta, a drugi je protest protiv nelegalno oduzetog zemljišta Zemljoradničke zadruge Podnovlje koje je grad prenio u svoje vlasništvo i prodao kompaniji Etmax”, istakao je ranije za Gerilu Slobodan Dragičević iz Podnovlja prilikom jednom od protesta.
Na problem ukazuje i struka.
„Ovakvim projektima se uništava poljoprivredno zemljište ali i omogućava privatnicima da struju prodaju tržištima gdje oni žele i isti se ne obavezuju da tu struju ostave u našoj zemlji”, upozorio je Vladimir Topić iz Centra za životnu sredinu.
Ekonomista Damir Miljević dodatno naglašava da se „u normalnim zemljama ne gradi na poljoprivrednom zemljištu jer je to blago”, upozoravajući da se ovakvim projektima dugoročno gubi jedan od najvrijednijih resursa.
“Sa stanovišta društva, poljoprivredno zemljište je jedan od najvrijednijih prirodnih resursa i u tom kontekstu postavljanje solarnih panela i bilo koja druga djelatnost, kad su u pitanju koncesije koja će upropastiti poljoprivredno zemljište, ne bi se trebala dozvoliti”, izričit je Miljević u razgovoru za naš portal.
Šta je starije: Sistem ili rupa u sistemu?
Slučaj Podnovlja sve više ukazuje na obrazac u kojem formalno postoje određene dozvole, ali izostaje ona ključna – ekološka. Upravo ta dozvola treba da procijeni uticaj projekta na okoliš, vodu i zemljište, i da definiše uslove pod kojima se radovi mogu izvoditi.
Bez nje, svaki zahvat ove vrste ostaje bez osnovne procjene rizika.
Paralelno s tim, projekat je koncipiran tako da se umjesto jedne velike solarne elektrane gradi više od stotinu manjih objekata snage do 150 kW. Takav model omogućava investitoru da ostane ispod određenih zakonskih pragova, što u praksi znači izbjegavanje koncesionih obaveza i lakši pristup podsticajima za obnovljive izvore energije.
I dok se administrativni i pravni okvir projekta pokazuje sve složenijim, spor oko zemljišta na kojem se gradi dodatno komplikuje cijelu situaciju. Parcela koja je bila u posjedu Zemljoradničke zadruge Podnovlje prešla je u vlasništvo Grada Doboja, a potom prodata investitoru, zbog čega se postupak vodi pred Vrhovnim sudom Republike Srpske, dok je predmet formiran i u Tužilaštvu BiH.
Dodatno, Pravobranilaštvo BiH pokrenulo je postupak zaštite državne imovine, pozivajući se na odluke Ustavnog suda koje poljoprivredno zemljište tretiraju kao imovinu države.
Tek nakon što su radovi već uznapredovali, a sporovi otvoreni na više nivoa, u javnost dolazi potvrda da projekat nema ekološku dozvolu. Upravo taj redoslijed, a čega smo se nagledali u Republici Srpskoj i BiH, prvo gradnja – pa dozvole, predstavlja suštinu problema na koji ukazuju i stručnjaci i lokalna zajednica.
U Podnovlju, gdje su mještani na vrijeme upozoravali na rizike po vodu i zemljište, ova činjenica dodatno razotkriva način na koji se sprovodi „zelena tranzicija“, pretvarajući je, u očima javnosti Republike Srpske, u još jedan primjer prodaje magle pod okriljem institucija.
FOTO: GERILA
***
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.
Čitaoci reporteri
Podjelite sa ostalim našim čitaocima ono što svakodnevno vidite, sa čime se susrećete, vaše utiske sa putovanja, neobične sutuacije kojima ste prisustvovali i zabilježili ih svojim foto-aparatom tokom ljetovanja, zimovanja, izleta... Pišite nam na našu email adresu:
