Ostavka premijera Republike Srpske Save Minića, koju je saopštio 16. marta 2026. godine, ne djeluje kao izraz političke odgovornosti, već kao priznanje da je vrh vlasti i drugi put u kratkom roku upao u isti problem – manjak čvrstog pravnog oslonca. Minić je rekao da ostavku podnosi nakon konsultacija sa predsjednikom Republike Srpske Sinišom Karanom, kako bi se, po njegovim riječima, obezbijedili „legalitet i legitimitet“ Vlade, uz najavu da će upravo on ponovo biti predložen za mandatara.
Već sama ta formulacija otvara suštinsko pitanje: ako Vladi danas treba nova ostavka da bi dobila „legalitet i legitimitet“, šta to govori o načinu na koji je do tog legaliteta uopšte došla? U ozbiljnom institucionalnom poretku vlast se ne resetuje svakih nekoliko sedmica da bi ista politička garnitura ostala na istom mjestu. Kada se ista funkcija drugi put napušta da bi se isti čovjek treći put vratio kao navodno „čistiji“ izbor, onda više nije riječ o stabilnosti sistema, već o njegovoj improvizaciji.
Da je problem stvaran, a ne izmišljen, pokazuje i hronologija događaja. Narodna skupština Republike Srpske je 2. septembra 2025. godine izabrala vladu sa Savom Minićem na čelu, ali je Ustavni sud Bosne i Hercegovine 22. januara 2026. utvrdio da odluke o izboru predsjednika i članova te vlade za period od 2. septembra 2025. do 18. januara 2026. nisu bile u skladu sa Ustavom BiH. Sud je podsjetio da je Milorad Dodik 23. avgusta 2025. predložio Minića za mandatara iako mu je, prema ranijim odlukama Suda BiH i CIK-a BiH, mandat predsjednika Republike Srpske već bio prestao.
Drugim riječima, prva Minićeva vlada nije bila problem zato što ju je neko politički osporavao, nego zato što joj je temelj bio pravno sporan. To je najvažnija činjenica u cijeloj priči. Nije srušena zbog opozicione galame, već zato što je nastala iz postupka koji nije izdržao ustavnu provjeru.
Umjesto da to bude trenutak ozbiljne institucionalne samokritike, uslijedio je novi manevar. Minić je podnio ostavku, Narodna skupština ju je usvojila 18. januara 2026, a već narednog dana izabrana je 19. Vlada Republike Srpske, opet sa Savom Minićem na čelu. U međuvremenu je mandat za novi sastav vlade došao od vršioca dužnosti predsjednika Republike Srpske Ane Trišić-Babić, što je otvorilo novo pitanje političke i pravne održivosti takvog rješenja.
Sada, nakon što je Siniša Karan 17. februara 2026. zvanično stupio na dužnost predsjednika Republike Srpske, vlast očigledno pokušava da isti politički sastav ponovo provede kroz formalno uredniji postupak. Suština današnje ostavke zato nije „osvježavanje mandata“, nego pokušaj da se naknadno popravi ono što ranije nije urađeno kako treba. To je možda politički korisno, ali je porazno za institucije. Republika Srpska ne može izgledati ozbiljno ako mora više puta obarati vlastitu vladu da bi konačno došla do procedure koja neće biti oborena na sudu.
Tu dolazimo do ključnog političkog problema. Vlast uporno pokušava da proceduralni manevar predstavi kao dokaz snage i kontrole. A zapravo je obrnuto. Nije znak snage kada moraš rušiti sopstvenu vladu da bi je sačuvao. Nije znak stabilnosti kada istu funkciju u nekoliko mjeseci napušta i preuzima isti čovjek. Nije znak institucionalne sigurnosti kada se legalitet traži retroaktivno, poslije političke odluke, umjesto prije nje.
Građani Republike Srpske iz ovakvog raspleta imaju pravo da izvuku jednostavan zaključak: vlast od njih traži povjerenje u sistem koji ni sama ne uspijeva da sastavi bez pravnih pukotina. Svaka nova ostavka, svako novo političko prekomponovanje i svako novo vraćanje istog mandatara zapravo slabi povjerenje u institucije. Jer ako je sve zaista bilo čisto i stabilno, ne bi bilo potrebe za novim formalnim spasavanjem vlade.
Zato druga ostavka Save Minića nije priča o odgovornosti, nego o kontinuitetu političke improvizacije. Prva vlada pala je pod teretom odluke Ustavnog suda. Druga je od početka nosila sjenku novog spora. Treća se sada najavljuje kao pokušaj da se ista vlast po treći put predstavi kao institucionalno neupitna. To nije obnova legitimiteta. To je priznanje da ga ranije nije bilo dovoljno.
***
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.
Čitaoci reporteri
Podjelite sa ostalim našim čitaocima ono što svakodnevno vidite, sa čime se susrećete, vaše utiske sa putovanja, neobične sutuacije kojima ste prisustvovali i zabilježili ih svojim foto-aparatom tokom ljetovanja, zimovanja, izleta... Pišite nam na našu email adresu:
