Internet u Republici Srpskoj odavno nije rezervisan samo za mlade, zaposlene i stanovnike gradova. Koriste ga gotovo svi građani mlađi od 55 godina, ali i više od osamdeset odsto onih između 65 i 74 godine. Kupovina putem interneta postala je uobičajena navika, a elektronsko bankarstvo koristi više od polovine internet populacije. Ipak, najnoviji podaci otkrivaju i nekoliko zanimljivih razlika u načinu na koji građani koriste digitalne tehnologije.
Prema istraživanju Republičkog zavoda za statistiku Republike Srpske za 2026. godinu, pristup internetu ima 94,4 odsto domaćinstava, dok je internet tokom tromjesečja koje je prethodilo anketiranju koristilo 94,7 odsto stanovnika obuhvaćenih istraživanjem.
Drugim riječima, među domaćinstvima koja obuhvata istraživanje tek nešto više od pet odsto nema pristup internetu. Povezanost je postala gotovo podrazumijevani dio svakodnevice, bilo da je riječ o razgovoru s porodicom, praćenju vijesti, kupovini ili plaćanju računa.
Internet više nije privilegija gradova
Jedan od zanimljivijih rezultata istraživanja odnosi se na razlike između gradskih i ostalih naselja.
Internet priključak ima 96,2 odsto domaćinstava u gradskim područjima, dok je u ostalim naseljima taj procenat 93,2 odsto. Razlika iznosi svega tri procentna poena.
To pokazuje da pristup internetu više nije izrazito vezan za život u gradu. Ipak, sama činjenica da domaćinstvo ima internet ne govori koliko je veza brza, stabilna ili kvalitetna, što je posebno važno za stanovnike manjih i udaljenijih mjesta.
Kada je riječ o načinu povezivanja, 82,5 odsto domaćinstava koristi fiksni širokopojasni internet, dok 75,4 odsto koristi neki oblik mobilne širokopojasne veze. Ovi procenti se ne sabiraju jer isto domaćinstvo može koristiti obje vrste priključka.
Zanimljivo je da je udio domaćinstava s pristupom internetu gotovo nepromijenjen u odnosu na 2025. godinu, kada je iznosio 94,3 odsto. Istovremeno, korištenje mobilne širokopojasne veze smanjeno je sa 77,8 na 75,4 odsto.
To ne znači nužno da građani odustaju od mobilnog interneta, već da je u istraživanju zabilježen manji udio domaćinstava koja koriste ovaj oblik povezivanja.
Pristup internetu gotovo je nepromijenjen, dok je korištenje mobilne širokopojasne veze smanjeno u odnosu na 2025. godinu. Izvor: RZS RS.
Internet koriste i penzioneri: Brojke ruše uvriježenu predstavu
Da internet nije samo prostor mlađih generacija najbolje pokazuju podaci o starosnoj strukturi korisnika.
U grupama od 16 do 24 i od 25 do 34 godine internet je tokom posmatranog perioda koristilo praktično svih 100 odsto ispitanika. Među građanima od 35 do 44 godine taj udio iznosi 99,2 odsto, a u grupi od 45 do 54 godine 98,2 odsto.
Ni među starijima razlike nisu toliko velike koliko bi se možda očekivalo. Internet koristi 96 odsto građana od 55 do 64 godine, dok je među stanovnicima od 65 do 74 godine taj udio 81,7 odsto.
Dakle, više od četiri petine ispitanika u najstarijoj obuhvaćenoj grupi koristi internet. To je važan podatak za razumijevanje promjena u svakodnevnom životu, jer digitalne usluge sve više postaju relevantne i za generacije koje nisu odrasle uz računare i pametne telefone.
Sličnu sliku daju i podaci prema radnom statusu. Internet koriste svi studenti obuhvaćeni istraživanjem, 98,8 odsto zaposlenih i 97,3 odsto nezaposlenih. Među domaćicama taj procenat iznosi 91,8 odsto, a među penzionerima 85,5 odsto.
Važno je razlikovati starosnu grupu od 65 do 74 godine i kategoriju penzionera, jer nisu svi penzioneri iste starosti, niti su svi građani u toj starosnoj grupi penzionisani.
Internet koristi 81,7 odsto stanovnika starosti od 65 do 74 godine, dok je među mlađima od 35 godina korištenje praktično univerzalno. Izvor: RZS RS.
Internet se ne provjerava jednom dnevno, nego više puta
Koliko je internet postao sastavni dio svakodnevice pokazuje podatak da 80,8 odsto korisnika pristupa internetu više puta tokom dana.
Gotovo svi korisnici, njih 99,6 odsto, internet koriste za komunikaciju. To obuhvata širok prostor svakodnevnih kontakata koji su se nekada uglavnom odvijali telefonskim pozivima ili neposrednim susretima.
Pristup informacijama jedan je od glavnih razloga korištenja interneta za 89,4 odsto korisnika, dok ga 86,8 odsto koristi za zabavu.
Ovi podaci pokazuju koliko je internet važan i za informisanje građana. Vijesti, lokalna dešavanja i servisne informacije danas se prate u digitalnom prostoru, u kojem korisnici mogu doći do sadržaja u bilo kojem trenutku.
Posebno je zanimljiv podatak da 53,3 odsto internet populacije koristi internet bankarstvo.
To znači da je za više od polovine korisnika internet postao i način obavljanja finansijskih poslova. Odlazak u banku više nije jedini način da se provjeri stanje na računu ili obavi dio svakodnevnih bankarskih usluga.
Ipak, istraživanje ne pokazuje koliko često građani koriste internet bankarstvo, niti koje konkretne bankarske usluge najčešće obavljaju.
Komunikacija i informisanje prednjače među aktivnostima na internetu, dok internet bankarstvo koristi 53,3 odsto internet populacije. Izvor: RZS RS.
Svaki drugi korisnik kupovao je putem interneta
Kupovina preko interneta više nije rijetkost niti navika ograničena na pojedine grupe potrošača.
Prema rezultatima istraživanja, 51,4 odsto korisnika interneta naručivalo je ili kupovalo robu i usluge onlajn tokom tri mjeseca koja su prethodila anketiranju.
Najčešće su se kupovali ili naručivali odjeća, obuća, torbe, nakit, sportska oprema i elektronski uređaji.
Kada se posmatra duži period, podaci pokazuju da približno 23 odsto ispitanika nikada nije kupovalo putem interneta, dok je oko 18 odsto posljednji put kupovalo prije tri mjeseca do godinu dana. Još oko osam odsto posljednju onlajn kupovinu obavilo je prije više od godinu dana.
Ovakvi rezultati pokazuju da se internet sve više koristi i za konkretne potrošačke odluke, a ne samo za razgovor, čitanje vijesti ili zabavu.
Za trgovce i preduzetnike to je važna poruka: digitalno prisustvo više nije samo dodatni način predstavljanja proizvoda. Kupci su već na internetu, pretražuju ponudu i sve češće putem njega završavaju kupovinu.
To je značajno i za lokalne poslovne subjekte u Doboju i okolini, jer internet otvara mogućnost da njihovu ponudu vide kupci izvan neposrednog mjesta poslovanja. Ipak, istraživanje ne daje posebne podatke za Doboj, niti pokazuje koliki dio onlajn kupovine završava kod domaćih trgovaca.
Više od polovine ispitanika kupovalo je putem interneta tokom prethodna tri mjeseca, dok približno 23 odsto nikada nije kupovalo onlajn. Izvor: RZS RS.
Digitalna svakodnevica se promijenila, ali ostaju nova pitanja
Najnovije istraživanje pokazuje da je Republika Srpska dostigla visok nivo pristupa internetu, ali i da je digitalna svakodnevica mnogo šira od samog posjedovanja priključka.
Građani se više puta dnevno povezuju na internet, informišu se, komuniciraju, kupuju i koriste bankarske usluge. Čak ni starije generacije više nisu izuzetak.
Međutim, visoka zastupljenost interneta otvara i druga pitanja: koliko građani znaju da prepoznaju internet prevare, koliko su sigurni prilikom onlajn plaćanja, imaju li svi jednako kvalitetnu vezu i koliko su digitalne javne usluge zaista jednostavne za korištenje?
Na ta pitanja ovo istraživanje ne daje odgovore, ali jasno pokazuje koliko su postala važna.
Internet je gotovo svuda stigao. Sljedeći izazov nije samo da građani budu povezani, nego da digitalne mogućnosti koriste sigurno, kvalitetno i u svoju korist.
***
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.
Čitaoci reporteri
Podjelite sa ostalim našim čitaocima ono što svakodnevno vidite, sa čime se susrećete, vaše utiske sa putovanja, neobične sutuacije kojima ste prisustvovali i zabilježili ih svojim foto-aparatom tokom ljetovanja, zimovanja, izleta... Pišite nam na našu email adresu:
