Arhijerejski namjesnik dobojski Mirko Nikolić zadovoljan je što je sve bliže odluka da se žrtve dobojskog logora, koji je osnovala Austrougarska u Prvom svjetskom ratu proglase za mučenike jer je njegovanje kulture sjećanja jedini način da od zaborava bude sačuvano stradanje 45.791 Srbina interniranog u prvi koncentracioni logor u Evropi u 20. vijeku.
Nikolić je rekao Srni da se sutra u Doboju obilježava 107 godina od dolaska prvog transporta Srba u dobojski logor.
"Pretežno su u dobojski logor deportovani Srbi sa područja zapadne Srbije, kao i Sarajeva, Sokoca, Rogatice, Goražda, Bileće i Trebinja. Oni su u ovom zloglasnom logoru stradali u najvećim mukama", rekao je Nikolić.
On je naveo da je dobojski logor osnovan 27. decembra 1915. godine i bio u funkciji do 5. jula 1917. godine, te da je tu interniran 45.791 Srbin, među kojim 16.673 muškarca i 16.996 žena i djece iz BiH, te 12.122 srpska vojnika i jedan broj starijih ljudi, žena i djece iz Srbije i Crne Gore, od kojih je oko 12.000 stradalo.
Nakon što je sveštenstvo Crkvene opštine Doboj uputilo zahtjev NJegovom preosveštenstvu episkopu zvorničko-tuzlanskom Fotiju da umoli Sveti arhijerejski Sabor Srpske pravoslavne crkve /SPC/ da žrtve dobojskog logora proglasi za mučenike, Nikolić vjeruje da je saborska komisija sve bliže toj odluci kako bi se žrtvama odredio datum za praznovanje.
Nikolić je poručio da je stradanje Srba u dobojskom logoru i danas otvorena knjiga koja se dopisuje, jer se u proteklih stotinu godina svjesno nastojalo da nestane sjećanje na njegovo postojanje i obim srpskog stradanja u ovom stratištu.
Prvi podaci o dobojskom logoru predočeni su u "Spomenici posvećenoj mučenicima i žrtvama dobojske internacije iz svjetskog rata 1915/16. godine", koja je urađena prilikom osveštanja spomenika Svetih apostola Petra i Pavla 1938. godine, a čija izdanja su gotovo sva uništena.
Zahvaljajući svega tri pronađena originalna primjerka, 2015. godine napravljen je reprint izdanja koje je štampano u 2.000 primjeraka, u koji je uvršten i dokument iz vojnog arhiva Nezavisne Države Hrvatske - naredba ustaškog stana u Doboju od 27. maja 1941. godine da se poruši spomen-kosturnica sa kostima stradalih kod Spomen-crkve Svetih apostola Petra i Pavla, a koja je realizovana u junu 1941.godine.
Nastavnik istorije Vedran Gligorić kaže da stradanje dobojskih logoraša
nažalost nije uvršteno u istorijske udžbenike i postalo predmet izučavanja u nastavnim programima.
Prema njegovim riječima, o tim stradanjima danas se zna, zahvaljujući knjizi "Dobojski logor" autora Dušana Paravca, pisane na osnovu crkvenih dokumenata, svjedočenja savremenika i izjava preživjelih logoraša.
Gligorić kaže da su o dimenziji stradanja svjedočile pronađene plitko zakopane masovne grobnice sa skeletima logoraša, od kojih je nekoliko bilo i na području dobojskog naselja Pridjel, ili tijela pronađena tokom radova na proširenju željezničkog čvora u Doboju 1968.godine.
U knjizi "Dobojski logor" se navodi da je austrougarski logor bio na prostoru sadašnje Željezničke stanice u Doboju, a zarobljeni Srbi bili su smješteni u drvenim barakama u kojima su prethodno konji austrougarske vojske uginuli od zarazne bolesti sakagije.
Kontinuitetu zaborava doprinijelo je i to što je na lokalitetu dobojskog logora u periodu Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije sagrađena željeznička stanica u Doboju i tako onemogućeno prikupljanje materijalne građe.
Logor je osnovan 27. decembra 1915. godine i bio u funkciji do 5. jula 1917. godine.
U pomen žrtvama dobojskog logora Srpska pravoslavna crkva objavila je u septembru 1938. godine "Spomenicu" i u porti dobojskog Sabornog hrama Svetih apostola Petra i Pavla osveštala izgrađenu spomen-kosturnicu u kojoj se nalaze ekshumirani posmrtni ostaci oko 12.000 žrtava austrougarskog logora.
U Doboju je 1. jula 2016. godine otkriven i osveštan spomenik "Dobojski logor 1915-1917", posvećen logorašima austrougarskog logora.
Odbor Vlade Republike Srpske za njegovanje tradicije oslobodilačkih ratova uvrstio je internaciju Srba u dobojski logor u kalendar značajnih događaja. Svake godine 27. decembar obilježava se kao dan sjećanja na dolazak prvog transporta Srba u logor 1915. godine.
Otvoren javni poziv za lokalne zajednice naklonjene mladima
PUTEVI: Povoljni uslovi za vožnju, oprez na dionicama sa radovima i klizištima
PUTEVI: Mokri kolovozi, magla i odroni usporavaju vožnju
PUTEVI: Magla u kotlinama, odroni u usjecima i više aktivnih radova na putevima
PUTEVI: Mjestimično vlažni kolovozi, vozačima se savjetuje sporija i opreznija vožnja
Čitaoci reporteri
Podjelite sa ostalim našim čitaocima ono što svakodnevno vidite, sa čime se susrećete, vaše utiske sa putovanja, neobične sutuacije kojima ste prisustvovali i zabilježili ih svojim foto-aparatom tokom ljetovanja, zimovanja, izleta... Pišite nam na našu email adresu:
Trenutno stanje na graničnim prelazima donosi Auto-moto savez Republike Srpske
Stanje na graničnim prelazima možete pratiti UŽIVO i putem aplikacije za Android Auto-moto saveza Republike Srpske!
