Osnovni uzrok pada aviona "cesna" 24. septembra 2015. godine na planini Ozren, u kojem je poginuo pilot, a članovi posade povrijeđeni, je neadekvatna priprema posade za let, skretanje sa zadate putanje i let na manjoj visini od odobrene, utvrđeno je istragom.
Avion je zbog tih propusta uletio u oblak, zakačio drveće i srušio se.
Komisija Ministarstva komunikacija i transporta BiH za sprovođenje istrage o uzrocima ove avionske nesreće sačinila je izvještaj na osnovu sprovedene istrage, analize prikupljenih dokaza i raspoloživih informacija o nesreći u kojoj je poginuo pilot Nikola Aćimović iz Beograda, teže povrijeđen operater kopilot Jaroslav Hortman iz Stare Pazove, a lakše aviomehaničar pripravnik Stefan Stevanović iz Mladenovca. Avion, iz kojeg su izbacivane vakcine protiv bjesnila, srušio se 25 minuta nakon polijetanja sa aerodroma u Banjaluci.
Komisija je utvrdila da je na drugoj etapi odobrene rute Doboj - Tuzla posada skrenula južno od pet do šest kilometara od zadate putanje.
- Umjesto da su let izvodili dolinom rijeke Spreče, odnosno obroncima planine Ozren, kako je planirano, to su činili iznad planinskog područja, čiji su vrhovi približni ili veći od visine leta, a visina leta bila je niža od planirane. Operater nije nadzirao elemente leta i prekasno je intervenisao. Posada je nakon uočenog skretanja sa zadate linije puta isuviše kasno reagovala i nije preduzela blagovremene postupke za povratak na zadatu putanju i visinu leta. Dozvolila je da avion uđe u oblake - navedeno je u izvještaju i dodato da je posada tada izgubila vizuelan kontakt sa zemljom.
Avion je potom zakačio drveće i udario o zemlju, kabina se odvojila od trupa i buknuo je požar. Pilot je poginuo, a operater i mehaničar su se izvukli i pozvali Službu traganja i spasavanja u Tuzli, koja je ubrzo stigla.
Komisija je utvrdila i da priprema posade za let nije bila adekvatna u odnosu na karakter i uslove izvođenja leta.
- Priprema se bazirala na rutini i iskustvu sa ranije izvođenih letova po odobrenoj ruti, a ne na složenosti i stvarnim uslovima izvršenja zadatka. Nema dokaza o postojanju prethodne pripreme posade, niti dokaza da je urađena bilo kakva procjena rizika u odnosu na meteo-uslove koji su vladali na planiranoj ruti - stoji u izvještaju.
Navedeno je da je prije polijetanja sa aerodroma u Banjaluci posada bila upoznata s tim da vremenski uslovi na ruti imaju trend daljeg pogoršavanja.
- Nesreća je mogla biti izbjegnuta da je posada blagovremeno preduzela postupak povratka na zadatu liniju puta i preduzela adekvatne postupke prije ulaska u oblak i gubitak vizuelnog kontakta sa zemljom. Ipak, identifikacija uzroka ne implicira utvrđivanje krivice, niti utvrđivanje upravne, građanske ili krivične odgovornosti - navedeno je u zaključku istražne komisije.
Komisija je imenovana u avgustu 2016, a činili su je Salko Begić, Jusuf Midžić, Enes Mujezinović i Mladen Karić, dok je predstavnik Srbije bio Branimir Podovac.
Faktori koji su doprinijeli nesreći
- Ignorisanje informacije o meteorološkoj situaciji i prognozi vremena
- Neadekvatna priprema posade za izvršenje leta na maloj visini
- Ignorisanje najave pogoršanja meteorološke situacije
- Nepridržavanje pravila za minimalnu visinu leta
- Gubitak vizuelnog kontakta sa zemljom
