Dobojski gradonačelnik Obren Petrović ponovo naljutio sugrađane. Na meti je kritika jer je na spomenik žrtvama Dobojskog logora, otkriven prije sedam dana, upisano njegovo ime, premda je spomenik izgrađen novcem građana.
Ime gradonačelnika na spomeniku podignutom u znak sjećanja na žrtve Dobojskog logora iz 1915.godine zasmetalo je brojnim Dobojlijama.
Tim prije jer je spomenik građen novcem poreskih obveznika iz gradskog budžeta, ali je napisano da ga podiže gradonačelnik Doboja Obren Petrović i Dobojlije rodoljubi.
Gražani negoduju. Da je rekao da su građani podigli, to bi bilo u redu, ovako on to sebi vječno postavio spomen da je on navodno zaslužan za to, ne mislim da je u redu, smatra jedan Dobojlija, dok njegov sugrađanin dodaje: Nije to u redu, to je novac svih građana Doboja, mogao je staviti na čelu sa gradonačelnikom, a ne ime i prezime i tako".
Da je spomenik građen isključivo novcem poreskih obveznika, potvrdio je i gradonačelnik na otkrivanju.
Sam grad je finansirao blizu 500 hiljada maraka", izjavio je Petrović prilikom otkrivanja, 1.jula ove godine.
Inicijator podizanja spomenika je Srpska pravoslavna crkva, međutim, njihovo ime nigdje se ne pominje. U crkvi kažu da nisu autori teksta koji stoji na spomeniku, već da je kreator Odbor za gradnju.
Zbog toga ne čudi što se baš Petrovićevo ime našlo na spomeniku, jer je odbor sastavljen od ljudi bliskih gradskoj administraciji. Otkrivanju spomenika prisustvovali su uglavnom radnici gradske uprave, što je za Veterane Srpske umanjivanje istorijske činjenice i vrijeđanje potomaka žrtava logora.
"Nepojmljivo je da radite to bez potomaka žrtava, nepojmljivo je to da pozovete određene goste koji drže svoj politički skup. Ako tamo za neke mitinge možemo iz Doboja poslati 20 autobusa zar se nije moglo barem pet autobusa poslati u područje Istočne Hercegovine, doline Drine da se dovezu ti potomci?", kaže Branko Kuđeljić iz Udruženja Veterani RS.
Kroz logor je od 27. decembra 1915. do 4. jula 1917. godine prošlo više od 45 hiljada Srba interniranih iz Istočne Hercegovine i Gornjeg Podrinja, radi stvaranja tampon zone između Srbije i BiH.
Kosti više od 12 hiljada umorenih u logoru počivaju u spomen kosturnici u Doboju.{youtube}_jScrecvPCc|500|400|{/youtube}
