Diletantizam na asfaltu: Kružni tok kod Japanca ponovo se „popravlja“

Novi kružni tok i dogradnja postojećeg kod Japanskog mosta – Doboj planira rasterećenje saobraćaja, ali ko će platiti cijenu ranijih grešaka?

Grad Doboj raspisao je konkurentski zahtjev za dostavu ponuda za izradu glavnih izvedbenih projekata koji se odnose na unapređenje saobraćajne infrastrukture na dvije frekventne lokacije u gradu. Riječ je o projektu dogradnje i optimizacije saobraćajnih tokova na raskrsnici magistralnih puteva MI-105 i MI-110 kod Japanskog mosta (LOT 1), te izradi glavnog izvedbenog projekta kružnog toka na spoju magistralnog puta MI-105 i Ulice Nikole Tesle, sa priključkom na skladište „Elektro Doboja“ (LOT 2).

Ukupna procijenjena vrijednost javne nabavke, bez uključenog PDV-a, iznosi 32.000 KM. Od toga je za LOT 1 planirano 12.000 KM, dok je za LOT 2 predviđeno 20.000 KM. Nabavka će biti finansirana iz budžeta Grada Doboja.

Rok za pružanje usluga je 30 radnih dana za svaki lot, a krajnji rok za dostavu ponuda je 30. januar 2026. godine do 11 časova. Detalji tendera se mogu vidjeti OVDJE.

Dogradnja kružnog toka kod Japanskog mosta

U okviru LOT-a 1 planirana je izrada glavnog izvedbenog projekta dogradnje i optimizacije postojećeg kružnog toka na raskrsnici magistralnih puteva MI-105 i MI-110, u skladu sa važećim Regulacionim planom „Donji grad“ Doboj. Ovim planom predviđeno je povezivanje kružnog toka sa saobraćajnicama u naselju Pijeskovi, ukupne dužine oko 140 metara.

Kako je navedeno u tenderskoj dokumentaciji, tokom dosadašnjeg korištenja ove raskrsnice uočeni su povremeni problemi sa stvaranjem saobraćajnih gužvi, kao i otežan prolazak vangabaritnih vozila. Cilj projekta je povećanje kapaciteta raskrsnice i omogućavanje nesmetanog kretanja vangabaritnih vozila u pravcima Tuzla – Brod, Tuzla – Sarajevo i Sarajevo – Brod.

Projekat treba da obuhvati tri cjeline: projektovanje dvotračne saobraćajnice sa razdjelnim ostrvom prema naselju Pijeskovi, projektovanje bajpas saobraćajnice na pravcu Tuzla – Brod, te projektovanje saobraćajnice na pravcu Sarajevo – Tuzla.

Diletantizam koji plaćaju građani

Novo projektovanje i „optimizacija“ postojećeg kružnog toka ponovo otvaraju pitanje kvaliteta ranije izvedenih radova, ali i odgovornosti onih koji su učestvovali u planiranju, projektovanju i nadzoru izgradnje postojećeg rješenja kod Japanskog mosta.

Već godinama je jasno da kružni tok, kakav je izgrađen, nije u stanju da funkcioniše u realnim saobraćajnim uslovima, posebno kada je riječ o teretnom i vangabaritnom saobraćaju. Gužve, otežani manevri i povremeni saobraćajni kolapsi ukazuju da problem nije „povremen“, kako se navodi u dokumentaciji, već sistemski i projektantski.

Postavlja se ključno pitanje: kako je moguće da se tek nakon izgradnje i puštanja u saobraćaj uočava da kružni tok nema dovoljan kapacitet i da ne omogućava prolazak vozila za koje je, po definiciji, morao biti projektovan?

Ako se sada planiraju dodatni radovi i nova rješenja, logično se nameće i dilema – koliko će popravka ranijih grešaka koštati građane Doboja i da li će taj trošak, ponovo, pasti isključivo na teret budžeta?

Ko je odgovoran i da li će biti posljedica?

Do danas nije poznato da li je iko snosio odgovornost za očigledne propuste u projektovanju i izvođenju radova. Nema informacija o eventualnim sankcijama, raskidima ugovora, profesionalnoj odgovornosti projektanata ili nadzora, niti o mogućim disciplinskim ili krivičnim prijavama.

Građani s pravom očekuju odgovore:

• ko je potpisao originalni projekat kružnog toka kod Japanskog mosta,

• ko je vršio stručni nadzor nad radovima,

• ko je odobrio tehnički prijem objekta,

• i da li će neko zbog ovih propusta snositi posljedice – od smjene ili otkaza, do eventualne krivične odgovornosti.

Bez jasnog utvrđivanja odgovornosti, svaka nova „optimizacija“ rizikuje da ostane samo još jedan dokaz improvizacije, dok se problemi rješavaju tek nakon što se pokažu u praksi – i to, po pravilu, novcem građana.

Novi kružni tok kod Ulice Nikole Tesle

LOT 2 odnosi se na izradu glavnog izvedbenog projekta kružnog toka na spoju magistralnog puta MI-105 i Ulice Nikole Tesle u Doboju, uz priključak na skladište „Elektro Doboja“. Ova lokacija je, prema važećem Urbanističkom planu „Doboj“, predviđena za izgradnju kružne raskrsnice.

Magistralni put MI-105 trenutno ima prosječan godišnji dnevni saobraćaj (PGDS) od oko 20.000 vozila, uz očekivanje smanjenja nakon izgradnje obilaznice oko Doboja i dionice autoputa preko Putnikovog brda, planirane do kraja 2027. godine. Ulica Nikole Tesle povezuje Novu bolnicu, trgovački centar u krugu bivše fabrike „Trudbenik“ i industrijsku zonu Usora sa magistralnim putem, a očekuje se rast saobraćaja sa sadašnjih manje od 1.500 na oko 4.000 do 5.000 vozila dnevno.

Posebna pažnja u projektu mora biti posvećena saobraćajnom traku prema skladištu „Elektro Doboja“, gdje se, iako je broj vozila mali, očekuje značajan udio teretnih i vangabaritnih vozila.

Izabrani pružalac usluga obavezan je da o svim bitnim fazama projektovanja redovno izvještava upravljača puta, JP Putevi Republike Srpske Banja Luka, te da postupa u skladu s njihovim nalozima, navedeno je u tenderskoj dokumentaciji.

Grad ćuti, građani plaćaju – a odgovorni izbjegavaju odgovornost

U cijeloj priči o „optimizaciji“ i novim projektima izostaje ono ključno – politička odgovornost. Skupština grada Doboja i gradska uprava, koje su donosile odluke, davale saglasnosti i usvajale budžetska sredstva za izgradnju postojećeg kružnog toka, do danas se nisu javno oglasile o očiglednim propustima koji su sada priznati kroz potrebu za dodatnim zahvatima.

• Ako je projekat bio loš – ko ga je usvojio?
• Ako je nadzor zakazao – ko je to dozvolio?
• Ako se greške sada ispravljaju novim javnim nabavkama – zašto ceh ponovo plaćaju građani, a ne oni koji su pogriješili?

Bez jasnog stava Skupštine grada i odgovora gradske uprave, svaki novi tender ostavlja gorak utisak da se odgovornost sistematski gura pod tepih. U takvom ambijentu nema ostavki, nema smjena, nema sankcija – postoji samo kontinuitet istih odluka i istih aktera.

Zato se opravdano postavlja pitanje da li će iko snositi političke, profesionalne ili krivične posljedice, ili će se i ovaj slučaj završiti po ustaljenom obrascu: projekti se popravljaju, problemi se ponavljaju, a građani – ćuteći ili ne – sve to plaćaju.

***

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.