Okružni sud u Doboju je tokom 2025. godine radio sa ukupno 1.981 predmetom, pokazuje izvještaj o poštivanju optimalnih i predvidivih rokova za period 01.01–31.12.2025. U tom periodu u optimalnom roku riješeno je 1.050 predmeta, dok je u predvidivom roku okončano 1.251 predmet.
U 101 riješenom predmetu evidentirano je prekoračenje predvidivog roka, a na kraju godine ostalo je 629 neriješenih predmeta, od čega je 108 već bilo sa prekoračenim predvidivim rokom. Iako ukupni procenti ukazuju na relativno stabilno poštivanje rokova, struktura predmeta u kojima dolazi do kašnjenja otvara niz pitanja.
Prekoračenja su bila najuočljivija u pojedinim vrstama postupaka. U upravnim sporovima, od 544 predmeta u radu, prekoračenje predvidivog roka zabilježeno je u 22 riješena predmeta, uz napomenu da se uglavnom radi o manjim prekoračenjima, od nekoliko dana, usljed složenosti postupaka.
Znatan dio problema evidentiran je u krivičnim predmetima. Kod prvostepenih krivičnih postupaka – redovni (Kps), od 91 predmeta u radu, prekoračenje predvidivog roka zabilježeno je u pet riješenih i čak 31 neriješenom predmetu. Kao ključni razlozi navode se nedostupnost optuženih, raspisane potjernice te spora ili neefikasna međunarodna pravna pomoć, posebno u odnosima sa Hrvatskom.
Slična situacija bilježi se i kod prvostepenih krivičnih postupaka – redovni (K), gdje je od 57 predmeta u radu prekoračenje predvidivog roka evidentirano u osam riješenih i osam neriješenih predmeta. Razlozi se vezuju za bjekstvo optuženih, složena vještačenja i zdravstveno stanje optuženih.
U drugostepenim parničnim predmetima (Gž) stanje je znatno povoljnije: od 472 predmeta, prekoračenje predvidivog roka odnosi se na svega tri neriješena predmeta, što se u izvještaju obrazlaže velikim prilivom predmeta i odlaskom dvoje sudija u penziju.
Kod žalbi na presudu u krivičnom postupku (Kž), od ukupno 317 predmeta u radu, prekoračenje predvidivog roka evidentirano je u 23 riješena i 59 neriješenih predmeta. Kao razlozi se navode odlazak sudije u penziju i naglo povećanje pritvorskih, hitnih predmeta, koji su u radu dobijali prioritet.
U prekršajnim žalbenim predmetima, od 179 predmeta u radu, prekoračenje predvidivog roka zabilježeno je u 40 riješenih i četiri neriješena predmeta, uz obrazloženje da se radi o složenijim postupcima.
Poseban signal koji, prema podacima iz CCMS-a, „bode oči“ jeste dužina trajanja neriješenih krivičnih predmeta. Na kraju izvještajnog perioda, prosječno trajanje neriješenih predmeta iznosilo je 2.439 dana za Kps i 889 dana za K, što jasno pokazuje da se dio najtežih krivičnih predmeta vuče godinama, bez obzira na ukupan procenat poštovanja rokova.
Kao ključni uzrok navedenih problema, sud u izvještaju ističe kadrovski deficit. Od 12 sistematizovanih sudijskih mjesta, tokom 2025. godine na predmetima je radilo svega sedam sudija, što predstavlja oko 60 odsto kapaciteta, uz činjenicu da su tri sudije tokom godine otišle u penziju. Istovremeno se navodi da je plan rada realizovan skoro 100 odsto, da je većina sudija dostigla normu, a pojedine i preko 120 odsto, ali da je, uprkos tome, manjak sudijskog kadra bio presudan faktor za prekoračenje rokova.
Kritički posmatrano, izvještaj pokazuje solidan ukupni učinak, ali otvara i niz legitimnih pitanja. „Dobar procenat“ ne znači nužno i izostanak posljedica po građane, jer su upravo krivični predmeti oni u kojima kašnjenja imaju najteže posljedice. Razlozi poput međunarodne pravne pomoći i nedostupnosti optuženih jesu objektivni, ali istovremeno ukazuju da pravosuđe mora imati jasnije i efikasnije mehanizme za upravljanje takvim slučajevima.
Dodatno, iako je rad sa 60 odsto sudijskog kapaciteta snažan argument u korist suda, on istovremeno otvara pitanje da li su pravovremeno tražene mjere premošćavanja, poput privremene ispomoći, hitnog popunjavanja ili preraspodjele sudija, posebno u referatima gdje je pritisak bio najveći.
Konačno, u izvještaju se prenosi i sugestija da bi tzv. „nerješivi predmeti“ trebalo izuzeti iz statistike jer „drastično“ povećavaju prosjeke. Upravo tu postoji najčvršća osnova za kritiku: iz ugla javnosti, predmet koji se ne može završiti i dalje je predmet koji traje i proizvodi posljedice. Umjesto izuzimanja, kredibilnije rješenje bilo bi odvojeno statističko praćenje takvih predmeta, kako se slika ne bi uljepšavala, ali ni prosjeci iskrivljavali.
Izvještaj o poštivanju optimalnih i predvidivih rokova
***
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.
Čitaoci reporteri
Podjelite sa ostalim našim čitaocima ono što svakodnevno vidite, sa čime se susrećete, vaše utiske sa putovanja, neobične sutuacije kojima ste prisustvovali i zabilježili ih svojim foto-aparatom tokom ljetovanja, zimovanja, izleta... Pišite nam na našu email adresu:
