Menu

Prepreke e-poslovanju u političkim i institucionalnim sistemima

Prepreke e-poslovanju u političkim i institucionalnim sistemima

Mi imamo situaciju da smo donijeli zakone o e-poslovanju, e-dokumentu i slične, te je za Javnu upravu uspostavljen sistem za izdavanje digitalnog potpisa i digitalnog sertifikata, ali nije u funkciji.

Slobodan M. Dragičević, dipl. ing, rukovodilac IT Centra Privredne komore Republike Srpske i sekretar Udruženja za IKT tehnologije za BUKU govori o e-poslovanju, koliko je ono razvijeno kod nas i gdje su šanse za privrednike iz BiH.

Kako biste najjednostavnije objasnili šta je to e-poslovanje?

U osnovi, elektronsko poslovanje (e-business) označava komercijalne aktivnosti koje se obavljaju uz pomoć personalnog računara i srodnih tehnologija, a uglavnom putem računarskih mreža kao što su Intranet, Extranet i Internet, kao globalna mreža. Ciljevi koji se žele postići su poboljšanje i proširivanje poslovanja ili dolazak na zasićena tržišta sa novim proizvodima ili uslugama, kao i pristup novim tržištima i kupcima.

Ovo znači i da ovaj tip poslovanja podrazumijeva mogućnost inovativnog nastupa na drugim tržištima i ciljanim grupama kupaca ukoliko proizvod ili usluga nije adekvatna za domaće tržište. Razvoj ovog oblika poslovanja se mijenja i samo prilagođava krajnjim korisnicima, kupcima ili prodavcima, uz pomoć mobilnih tehnologija i pametnih telefona, a što je očigledno u posljednje vrijeme.  Bitno je napomenuti i da je pojam e-commerce ili e-trgovina nešto što se često poistovjećuje sa e-poslovanjem, a što nije tačno.

Koliko se e-poslovanje kod nas razlikuje od tog tipa poslovanja u inostranstvu?

E-poslovanje se kod nas, u osnovi, ne razlikuje od e-poslovanja u inostranstvu, jer podrazumijeva istu tehnologiju za njeno korišćenje. Međutim, kod nas je problem u primjeni ove tehnologije usljed raznih prepreka koje su najčešće prouzrokovane političkim i institucionalnim sistemom koji nije u potpunosti završio donošenje svih zakonskih, a najviše podzakonskih akata koja definišu ovu oblast. Radi se i o lošoj ekonomskoj procjeni primjene ovih tehnologija.

Najveći problem je još i u tome što se sada ništa konkretno ne radi na tome u državnim institucijama. Jedino je Privredna komora RS formiranjem Udruženja za IKT u kontinuitetu aktivnosti kojima prati potpuno aktuelna dešavanja i radi direktno sa privrednim društvima iz ovog sektora.  Prevelika administracija koči uvođenje ovih sistema jer bi došlo, neminovno, do prekvalifikacije državnih službenika i aktiviranja novih privrednih subjekata koje bi oni pokrenuli.
 
Šta je potrebno uraditi da se ova oblast unaprijedi i približi građanima?

Mi imamo situaciju da smo donijeli zakone o e-poslovanju, e-dokumentu i slične, te je  za Javnu upravu uspostavljen sistem za izdavanje digitalnog potpisa i digitalnog sertifikata, ali nije u funkciji. Udruženje za IKT tehnologije traži da se u Privrednoj komori RS formira CA (Certification Authority) koje će privrednim subjektima i građanima obezbijediti dobijanje digitalnog potpisa i sertifikata.

Ovaj projekat je predložen prilikom uspostavljanja Privrednog registra RS u Privrednoj komori RS.  Tada bismo mogli npr. predavati poreske prijave elektronski – građani i pravna lica, plaćati uz pomoć PayPall-a, što se sada vrši preko drugih država, davati niz usluga putem on-line servisa, plaćanje berzanskih transakcija, itd. Ovdje država gubi novac neprekidno. Primjer je i Projekat interoperabilnosti podataka koji je završen i koji bi trebalo najhitnije implementirati.

Koliko je privatni i javni sektor spreman prihvatiti ovakav vid poslovanja?

Privatni sektor ima želju i potrebu već odavno da se urede stvari u javnom sektoru kako bi ovo profunkcionisalo. Oni servisi koji se mogu premostiti ili prilagoditi stvarnim sistemima se uveliko koriste. Na primjer, plaćanje roba od domaćih firmi putem WEB Shop-a je moguće uz plaćanje prilikom preuzimanja robe kada dobijete račun za plaćanje i novac ide iz ruke u ruku ili plaćanjem na žiro račun, pa dokazujete plaćanje priznanicom, ali uz kašnjenje u isporuci robe ili usluge. Samo je pitanje vremena kada će sve ovo početi funkcionisati, ali i našeg mjesta u privrednom okruženju.

Koliko su naši građani zainteresovani za ovaj tip poslovanja?

Ne postoje neke tačne analize koje ovo pokazuju. Inicijatori ovih aktivnosti za fizička lica su najviše banke koje nude određene modele e-poslovanja. Ako plaćaju putem Interneta kartu za avion iz Banjaluke do Beograda, onda je ušteda i do 70KM, što je provizija agencije ili plaćanja unaprijed ljetovanja (u decembru) u Grčkoj je 200€ za dvije osobe za 10-15 dana, sve uključeno.

Kako biste ocijenili internet marketing kod nas uopšteno gledano?

Ovaj vid marketinga je kod nas u razvoju, ali jednim dijelom i potpuno onemogućen iz ranije navedenih razloga. Firme ne razvijaju web portale sa mnogo aktivnijim i dinamičnijim dizajnom, a najčešće su samo velike trgovačke kuće u situaciji da se promovišu dobro na Internetu i putem socijalnih mreža. Pojavio se jedan manji broj privrednih društava koji ove sisteme izrađuju najčešće za strano tržište i za vizionarska domaća privredna društva. Većina ovih firmi ima vlasnika u nekoj od susjednih zemalja, a samo mali broj su mikro domaća društva.

Gdje vidite šansu na poboljšanje?

Kao što sam ranije naveo potrebna je politička i institucionalna aktivnost na prevazilaženju ovih prepreka. Ono od čega se treba početi jesu ministarstvo obrazovanja, visokoobrazovne ustanove, fakulteti i univerziteti, pedagoški zavodi i nastavno osoblje koje MORA da priprema talentovane ljude i većim dijelom usmjerava mlade ljude u IT oblast školovanja i dovodi ih u tom redovnom procesu školovanja do vrhunskih znanja. Najveći problem prave privatni fakulteti koji obrazovanje doživljavaju kao vrhunski biznis, pa danas imamo doktora nauka koji su na birou ili onih koji te diplome dobiju preko noći. Takve osobe se personifikuju sa sistemom i ponašaju snobovski, te blokiraju cijele procese reformi društva na račun ličnog doimanja i potreba.

Nama strani investitori postavljaju pitanje koliko visokoobrazovanih kadrova proizvodimo godišnje i tu odmah izgubimo bitku za otvaranjem tržišta rada i tržišta roba i usluga. Dalje je neophodno povezivanje rada fakulteta, naučno-istraživačkog rada sa zahtjevima privrede i iniciranja stvaranja novih roba i usluga ili njihovog adaptiranja našem tržištu.

Danas u Banjaluci počinje E-Business Conference. Možete li nam reći nešto više o samom događaju i učesnicima?

Kao što sam naziv kaže, ovo će biti prvi Naučni skup – Konferencija koja će imati osnovni zadatak da prezentuje znanja i iskustva u pojedinim zemljama u Evropi, kao i benifite za privredni razvoj, te inicira kod institucija potrebu da se završi donošenje podzakonskih akata bitnih za funkcionisanje procesa iz ove oblasti. Već je naglašeno da su ovo procesi koje ne možemo zaobići u poslovnoj korespondenciji sa privredom okruženja i bitno je što prije da ih implementiramo i usvojimo neka znanja.

Značajno je za predstavnike naših institucija i privrede da se upoznaju sa ovim modelom poslovanja i poslovnih procesa kako bismo što ranije i koordinisano pristupili realizaciji istih. Bitno je naglasiti da postoji i ljudski potencijal koji je još uvijek zainteresovan za uvođenje e-poslovanja i povezivanja svih sistema u Republici Srpskoj u interesu privrede. Zato je i poziv upućen svima koji žele, a mi kažemo i trebaju, da prisustvuju konferenciji i da u ova dva dana i u bilateralnim razgovorima sa predavačima dobiju sve neophodne informacije.  

Mi još imamo problem osnovne informatičke obuke korisnika PC-a. Kako razvijati ove sisteme kad polazni uslov nije završen?  Osnovno pitanje kojim će se baviti Konferencija je: Kako do veće uspješnosti poslovanja i manjih troškova pomoću e-Business-a u privatnom i javnom sektoru?

Želio bih da zaključim da je nevjerovatno da naši brojni ekonomisti i savjetnici nisu nikada uradili kvalitetnu analitu IKT sektora, a kamoli uštede koje se uvode ovim sistemom poslovanja i unapređenja poslovanja.  Privatni sektor čini sve što može da svoje poslovanje, u ovim teškim vremenima i institucionalnim preopterećenjima, učini racionalnijim. Sa druge strane se ne može reći da su institucije racionalne ili da imaju namjeru da to budu u realno kratkom vremenu ispred nas.

Ostavi komentar

PRAVILA KOMENTARISANJA

Slobodno komentarišite, kritikujte i izrazite svoje mišljenje.

MOLIMO VAS DA PROČITATE SLEDEĆA PRAVILA PRIJE KOMENTARISANJA:

Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove gradskog portala Dobojski.info. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu redakcija@dobojski.info

nazad na vrh

Sponzorisani članci

MERIDIANBET PONUDA: Siti ima šta da pokaže protiv Reala

Jedan od derbija osmine finala Lige šampiona igraju Real Madrid i Mančester siti, a "kraljevići" su ...

ČELSI – BAJERN: Meridianbet ima ponudu koja se ne odbija

U prvoj utakmici osmine finala Lige šampiona, prvi put poslije UEFA Superkupa 2013. godine, u zvanič...

OGLAS ZA POSAO: Koala Paintings d.o.o. Tešanj zapošljava radnike

Zbog povećanja obima posla „Koala Paintings" d.o.o. raspisuje oglas za popunu sljedećih radnih mjest...

DE BRUJNE RUŠI LESTER: Siti kod "lisica" - Meridianbet ima sjajan prijedlog

Jedan od dva derbija 27. kola Premijer lige odigraće trećeplasirani Lester i Mančester siti, koji je...

Ekonomija i Privreda

DOBOJ: Štab za vanredne situacije – nema lica sa simptomima virusa korona

U Doboju nema zaraženih niti lica sa simptomima virusa korona, preduzete su sve mjere iz naredbe Min...

ŠTA DALJE OČEKUJE NEZAPOSLENE Prijava na zdravstveno osiguranje moguća i nakon 29. februara

Svi građani koji su ranije po osnovu nezaposlenosti bili prijavljeni na zdravstveno osiguranje, a ko...

ZVANIČNO: Šta donosi novi njemački zakon o useljevanju stručnog kadra

Ambasada Savezne Republike Njemačke donosi informacije u vezi sa tim šta donosi novi njemački zakon ...

Prosječna plata u Srpskoj 914 maraka, a mjesečni troškovi života čak DVOSTRUKO VEĆI

U Republici Srpskoj najveća prosječna plata u januaru isplaćena je u oblasti finansijske djelatnosti...

VAGONI, MILIONI I TAJNI UGOVORI S HRVATSKOM Da li je na pomolu nova afera u “Željeznicama RS”

Prije skoro dvije godine u Hrvatsku je na remont poslato 10 pružnih vozila „Željeznica RS“, na osnov...

DOBOJ: Za otpremnine u "Elektro-Doboju" se prijavilo 28 zaposlenih

Na interni poziv radnicima koji žele dobrovoljno da se prijave za prekid radnog odnosa uz stimulativ...

OSOBE BEZ PRIHODA Oni se mogu zdravstveno osigurati na TERET RS po novim propisima

Da biste u Srpskoj ubuduće bili zdravstveno osigurani na teret države kao osoba bez prihoda, mjesečn...

Aktivna aplikacija za elektronsko podnošenje Zahtjeva za dodjelu podsticaja za zapošljavanje

Ministarstvo privrede i preduzetništva u Vladi RS aktiviralo je aplikaciju za elektronsko podnošenje...

Dodikovom zetu i kumčetu od Lutrije RS 250.000 KM

Marketinška agencija “Red box media” koju su osnovali Renato Radišić, sin kontroverznog banjalučkog ...

Ministarstvo privrede bez odgovora na PAD INDUSTRIJSKE PROIZVODNJE

Vlada Republike Srpske je na posljednjoj sjednici razmatrala informaciju o stanju u industriji u pro...

Srpska odbija poslodavcima refundirati porodiljske plate

Novi Zakon o dječijoj zaštiti RS na snazi je od 1. januara 2020. godine i propisuje da poslodavci im...

STIŽU NOVE SUPER VIJESTI ZA NEZAPOSLENE Njemačka želi još više radnika sa Balkana

Njemačkoj je potrebna radna snaga i vlada ubrzava proces doseljavanja stranih stručnjaka. U Bonu je...

DOBOJ: Željezničarima januarske plate linearno uvećane

“Željeznice Republike Srpske” linearno će uvećati januarske plate za sve radnike, a ostvareni višak ...

Decembarski prosjek plate u BiH 951 KM

Prosječna neto plata u BiH u decembru prošle godine iznosila je 951 KM i nominalno je viša za pet od...

4. Industrijska revolucija, digitalizacija, obrazovanje i „odliv mozgova“ u fokusu narednog Kopaonik biznis foruma

Naredni 27. Kopaonik biznis forum održaće se od 1. do 4. marta 2020. godine u Kongresnom centru hote...

DOBOJ: Turska banka umjesto Gradske apoteke? (VREMEPLOV)

Gradonačelnik Doboja Boris Jerinić rekao je da izgradnja mreže auto-puteva predstavlja razvojnu šans...