Menu

DARKO LAKIĆ: Prošla su vremena kada su needukovani investitori nasumično kupovali akcije

Darko Lakić, prvi čovjek Penzijskog rezervnog fonda RS, najavljuje da će, i pored sve boljih rezultata koje ostvaruju iz godine u godinu, biti nastavljeno sa restrukturiranjem portfelja koji PREF posjeduje.

Kako kaže, dugoročno posmatrano, broj preduzeća u portfelju PREF-a bi trebalo da bude sveden sa sadašnjih 450 na oko 100 preduzeća.

Četvrta godina poslovanja Penzijskog rezervnog fonda je iza Vas. Kakve rezultate očekujete i šta je obilježilo 2014. godinu u poslovanju PREF-a?

Zadovoljni smo rezultatima koje smo postigli u godini iza nas i preliminarno očekujemo da PREF i u 2014. godini ostvari dobit koja će biti veća nego u 2013. godini, kada smo ostvarili dobit od 7,4 miliona KM. U 2014. godini nastavili smo sa procesom restrukturiranja portfelja i prodali smo pakete akcija u 29 preduzeća, pri čemu je najveća vrijednost postignuta za 8,7 odsto učešća u preduzeću „Celex“ iz Banjaluke, koje smo krajem godine prodali za 1,15 miliona KM. Od osnivanja PREF-a prodali smo pakete akcija u 176 preduzeća i očekujem da u ovoj godini dostignemo 200 prodatih paketa akcija. Prije četiri godine preuzeli smo upravljanje PREF-om sa 770 preduzeća u portfelju, a trenutno u portfelju PREF-a imamo učešće u vlasništvu u 450 preduzeća. Dugoročno posmatrano, broj preduzeća u portfelju PREF-a bi trebalo da bude sveden na oko 100 preduzeća.

Da li proces restrukturiranja portfelja daje rezultate?

Godinu završavamo sa preko 60 miliona KM likvidne imovine u obveznicama, bankarskim depozitima i trezorskim zapisima, od kojih imamo izvjesne prihode od kamata. Da nismo prodavali akcije preduzeća, prihodi od dividendi od tih preduzeća bi bili gotovo simbolični, dok nam prihodi od kamata rastu iz godine u godinu i u 2014. godini smo ostvarili preko 3,6 miliona KM prihoda od kamata. To je najvažniji rezultat naših aktivnosti u prethodne četiri godine. Prihodi od dividendi su u 2014. godini iznosili preko 12 miliona KM, pri čemu su i dalje prihodi od dividende „Telekoma Srpske“ najzaslužniji za dobit koju ostvarujemo, ali, kao što sam rekao, prihodi od kamata su sve značajniji i čine gotovo četvrtinu ukupnih prihoda.

Kako ocjenjujete dešavanja na tržištu kapitala u RS? Kako se čini sa akcijama se veoma malo trguje?

To je očekivano. Od akcija preduzeća u kontinuitetu se trguje samo akcijama „Telekoma Srpske“, s kojima se u 2014. godini trgovalo u vrijednosti od oko 11 miliona KM. Razumljivo je da ima investitora koji ulažu u akcije „Telekoma“, jer one donose oko 12 odsto zarade od dividende, što je značajno više u odnosu na štednju u banci ili na kupovinu obveznica. Trenutno nijedna druga akcija na BL berzi ne nudi takvu zaradu od dividende i očekivano je da nema interesa investitora za akcije preduzeća koja ne ostvaruju dobit i koja ne isplaćuju dividendu. Ove godine imamo pozitivan primjer „Banjalučke pivare“, koja ostvaruje značajno bolje rezultate i te akcije su ostvarile rast i postoji interes za kupovinu, ali relativno mali broj akcija je u opticaju i gotovo da niko od akcionara ne želi da proda te akcije. Prošla su vremena kada su needukovani investitori nasumično kupovali akcije. Dakle, ako bude više preduzeća koja ostvaruju bolje rezultate, isplaćuju dividendu i imaju zavidno korporativno upravljanje, biće i investitora koji će kupovati te akcije.

Šta je sa ostalim akcijama, rekli ste da je u portfelju PREF-a 450 preduzeća. Da li je moguće pronaći investitore za akcije preduzeća koja ne ostvaruju dobit?

Iz dosadašnjeg iskustva izvjesno je da su za manja preduzeća uglavnom zainteresovani većinski akcionari, što je i očekivano. Značajnom broju preduzeća koja imaju nekoliko zaposlenih i prihode od nekoliko desetina hiljada KM i nije mjesto na berzi. Mislim da smo kroz proces privatizacije dobili preveliki broj akcionarskih društava koja su listirana na berzi, što sa sobom nosi ispunjavanje niza obaveza. S toga je proces „izlaska“ sa berze logičan. Naravno, da bi većinski akcionar došao do stopostotnog vlasništva, mora da plati primjerenu cijenu ostalim akcionarima, što u ovim uslovima često nije moguće. Mada, mislim da bi i regulativu koja reguliše proces preuzimanja trebalo olabaviti, ako se mogu tako izraziti. Prethodnih godina, u želji da se onemoguće zloupotrebe na štetu manjinskih akcionara, regulativa je nadograđivana i mislim da smo u nekim segmentima i preregulisali tržište akcija, što donekle smanjuje interes investitora na berzi. Dešavalo se da su akcionari, koji imaju preko 50 odsto vlasništva u preduzeću, imali interes da kupe akcije PREF-a, ali kada izračunaju troškove koje imaju nakon što kupe akcije PREF-a, jer ponovo ulaze u proces preuzimanja, odustajali su od kupovine, što pakete manjinskih akcionara čini manje atraktivnim. Pored toga, postoji jedan problem o kojem se gotovo ne govori, a to je da imamo na desetine hiljada akcionara koji nisu među živima, a kod kojih vlasništvo nad akcijama nije prošlo kroz ostavinsku raspravu, tako da u određenom broju preduzeća nije ni moguće doći do praga od 90 odsto vlasništva pa većinski vlasnici nemaju interes da povećavaju svoje vlasničko učešće.

Ali ključno je da preduzeća koja ostanu na berzi, dakle, ne stotine preduzeća, nego desetine preduzeća, pronađu svoj interes od tržišta kapitala. Ni nakon 12 godina još preduzeća ne finansiraju svoj rast kroz emisije akcija i obveznica, nemamo menadžerskih ugovora gdje se kroz akcije nagrađuju menadžeri koji ostvaruju dobiti, nemamo učešće zaposlenih u dobiti preduzeća i tako dalje.

Dok se akcijama ne trguje značajno, promet obveznicama i trezorskim zapisima kontinuirano raste?

Promet sa dužničkim hartijama od vrijednosti dominira, sve je veća ponuda dužničkih hartija na berzi i poslije 2007. godine ovo je rekordna godina po prometu na Banjalučkoj berzi. U 2014. godini se obveznicama RS trgovalo u ukupnoj vrijednosti od preko 280 miliona KM, a trezorskim zapisima 190 miliona KM. Cijena obveznica emitovanih po osnovu duga za ratnu štetu je i u ovoj godini rasla za oko 10 odsto, ali je prinos i dalje preko osam odsto. Iako je za nas koji smo investitori u te obveznice, svakako u interesu da je prinos što veći, to sa druge strane destimuliše ulaganje u akcije ili u korporativne obveznice. Jer ako imate državne obveznice sa prinosom od osam odsto, onda bi obveznica koju emituje preduzeće trebalo da ima veći prinos, što za preduzeća nije prihvatljivo.

Ostavi komentar

PRAVILA KOMENTARISANJA

Slobodno komentarišite, kritikujte i izrazite svoje mišljenje.

MOLIMO VAS DA PROČITATE SLEDEĆA PRAVILA PRIJE KOMENTARISANJA:

Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove gradskog portala Dobojski.info. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu redakcija@dobojski.info

nazad na vrh

Sponzorisani članci

MERIDIANBET PONUDA: Siti ima šta da pokaže protiv Reala

Jedan od derbija osmine finala Lige šampiona igraju Real Madrid i Mančester siti, a "kraljevići" su ...

ČELSI – BAJERN: Meridianbet ima ponudu koja se ne odbija

U prvoj utakmici osmine finala Lige šampiona, prvi put poslije UEFA Superkupa 2013. godine, u zvanič...

OGLAS ZA POSAO: Koala Paintings d.o.o. Tešanj zapošljava radnike

Zbog povećanja obima posla „Koala Paintings" d.o.o. raspisuje oglas za popunu sljedećih radnih mjest...

DE BRUJNE RUŠI LESTER: Siti kod "lisica" - Meridianbet ima sjajan prijedlog

Jedan od dva derbija 27. kola Premijer lige odigraće trećeplasirani Lester i Mančester siti, koji je...

Ekonomija i Privreda

DOBOJ: Štab za vanredne situacije – nema lica sa simptomima virusa korona

U Doboju nema zaraženih niti lica sa simptomima virusa korona, preduzete su sve mjere iz naredbe Min...

ŠTA DALJE OČEKUJE NEZAPOSLENE Prijava na zdravstveno osiguranje moguća i nakon 29. februara

Svi građani koji su ranije po osnovu nezaposlenosti bili prijavljeni na zdravstveno osiguranje, a ko...

ZVANIČNO: Šta donosi novi njemački zakon o useljevanju stručnog kadra

Ambasada Savezne Republike Njemačke donosi informacije u vezi sa tim šta donosi novi njemački zakon ...

Prosječna plata u Srpskoj 914 maraka, a mjesečni troškovi života čak DVOSTRUKO VEĆI

U Republici Srpskoj najveća prosječna plata u januaru isplaćena je u oblasti finansijske djelatnosti...

VAGONI, MILIONI I TAJNI UGOVORI S HRVATSKOM Da li je na pomolu nova afera u “Željeznicama RS”

Prije skoro dvije godine u Hrvatsku je na remont poslato 10 pružnih vozila „Željeznica RS“, na osnov...

DOBOJ: Za otpremnine u "Elektro-Doboju" se prijavilo 28 zaposlenih

Na interni poziv radnicima koji žele dobrovoljno da se prijave za prekid radnog odnosa uz stimulativ...

OSOBE BEZ PRIHODA Oni se mogu zdravstveno osigurati na TERET RS po novim propisima

Da biste u Srpskoj ubuduće bili zdravstveno osigurani na teret države kao osoba bez prihoda, mjesečn...

Aktivna aplikacija za elektronsko podnošenje Zahtjeva za dodjelu podsticaja za zapošljavanje

Ministarstvo privrede i preduzetništva u Vladi RS aktiviralo je aplikaciju za elektronsko podnošenje...

Dodikovom zetu i kumčetu od Lutrije RS 250.000 KM

Marketinška agencija “Red box media” koju su osnovali Renato Radišić, sin kontroverznog banjalučkog ...

Ministarstvo privrede bez odgovora na PAD INDUSTRIJSKE PROIZVODNJE

Vlada Republike Srpske je na posljednjoj sjednici razmatrala informaciju o stanju u industriji u pro...

Srpska odbija poslodavcima refundirati porodiljske plate

Novi Zakon o dječijoj zaštiti RS na snazi je od 1. januara 2020. godine i propisuje da poslodavci im...

STIŽU NOVE SUPER VIJESTI ZA NEZAPOSLENE Njemačka želi još više radnika sa Balkana

Njemačkoj je potrebna radna snaga i vlada ubrzava proces doseljavanja stranih stručnjaka. U Bonu je...

DOBOJ: Željezničarima januarske plate linearno uvećane

“Željeznice Republike Srpske” linearno će uvećati januarske plate za sve radnike, a ostvareni višak ...

Decembarski prosjek plate u BiH 951 KM

Prosječna neto plata u BiH u decembru prošle godine iznosila je 951 KM i nominalno je viša za pet od...

4. Industrijska revolucija, digitalizacija, obrazovanje i „odliv mozgova“ u fokusu narednog Kopaonik biznis foruma

Naredni 27. Kopaonik biznis forum održaće se od 1. do 4. marta 2020. godine u Kongresnom centru hote...

DOBOJ: Turska banka umjesto Gradske apoteke? (VREMEPLOV)

Gradonačelnik Doboja Boris Jerinić rekao je da izgradnja mreže auto-puteva predstavlja razvojnu šans...