Može se zaključiti da je vanredno stanje u Doboju proglašeno prekasno i da je signal za uzbunu dat prekasno. Da je to urađeno na vrijeme, posljedice po ljudske živote i materijalna šteta bili bi mnogo manji, navodi se, između ostalog, u izvještaju.
Odluka o proglašenju vanrednog stanja u Doboju, uzrokovanog poplavama koje su se dogodile 14. maja 2014- godine, donesena je prekasno, a razmjere tragedije u ovom gradu-stradalniku mogle su u znatnoj mjeri biti izbjegnute!
Odluka je u "Službenom glasniku" objavljena 6. juna, a navedeno je da je vanredna situacija navodno proglašena 15. maja, ali nijedan učesnik u ovim događajima, to nije mogao potvrditi! Takođe, 15. maja u osam časova, vodostaj Bosne je iznosio 653 centimetra, što je bila vrijednost iznad istorijskog maksimuma, ali je tek sat i po vremena kasnije, ođnosno u 9.30 časova, dat zvučni signal za "opasnost od elementarne nepogode". U tom trenutku največi dio naselja Makljenovac i Usora bio je pod vodom, a bujica je nadirala u središnju gradsku zonu! Na području Doboja tog dana je 11 ljudi izgubilo život, od čega devetoro utapanjem! Ovi šokantni detalji izneseni su u izvještaju Anketnog odbora Narodne skupštine RS za utvrđivanje činjenica o djelovanju nadležnih organa i organizacija u vezi s poplavama u maju 2014. godine.
Vanredno stanje u Doboju proglašeno prekasno, zašto ćuti gradonačelnik Petrović?
Dvije godine za izvještaj
- Može se zaključiti da je vanredno stanje u Doboju proglašeno prekasno i da je signal za uzbunu dat prekasno. Da je to urađeno na vrijeme, posljedice po ljudske živote i materijalna šteta bili bi mnogo manji - navedeno je u izvještaju koji če se skoro dvije godine nakon tragič-nih događaja nači pred posla-nicima.
Anketni odbor je precizirao da je ođluka o proglašenju vanrednog stanja u Bijeljini donesena 14. maja, a na području Šamca i Modriče dan kasnije.
- U "Službenom glasniku grada Doboj", od 6. juna 2014. godine, objavljena je odluka o proglašenju vanredne situacije, broj 02-022-600/14, kojom je vanredna situacija proglašena 15. maja. Članovi anketnog odbora nisu dobili potvrdu od drugih učesnika u ovim događajima da je odluka zaista donesena tada - navedeno je.
Da je signal za uzbunu dat ranije, grad bi bio poplavljen, ali bi bio manji broj žrtava
Petrović nije došao
Jedina osoba koja nije bila prisutna na javnom saslušanju pred članovima anketnog odbora, da bi dao odgovore na navedene primjedbe, bio je gradonačelnik Doboja Obren Petrović, koji je preko advokata dostavio obavještenje da je bolestan. Povjerenik za Doboj general Momir Zec, koga je Vlada RS postavila na ovu pozidju 20. maja, za Press je kazao da je, nažalost, stigao kasno u taj grad, kad su razmjere štete već bile tragične.
- Da je signal za uzbunu dat ranije, grad bi bio poplavljen, ali bi bio manji broj žrtava. Bila bi znatno manja i materijalna šteta jer bi ljudi sklonili neke stvari, podigli ih na spratove i slično - istakao je Zec.
On je upozorio na brojne propuste nađležnih u Doboju.
- Procjena Gradskog štaba bila je da će moći spasti grad od poplave, kad je Bosna ušla u potok Liješanj. Nasip na Liješnju i "Sforovom putu", u kritičnom periodu je nasipan šljunkom i frakcijom lomljenog kamena, odnosno vodopropusnim materijalom, umjesto vrećama sa pijeskom. Čelični most na rijeci Bosni, zbog količine nanesenog materijala, sprečavao je proticanje rijeke i pad vodostaja. Da bi nivo vode opao i da bi eventualno bilo spriječeno izlivanje Bosne preko M-17, bilo je neophodno srušiti čelični most, što nije urađeno - kazao je Zec.
Ne osjećaju moralnu odgovornost
Ono što je posebno zanimljivo jeste da na pitanje člana anketnog odbora, upućenog predstavnicima različitih republičkih i lokalnih organizacija tokom javnog saslušanja, o tome da li osjećaju moralnu odgovornost zbog materijalne štete i ljudskih žrtava, niko nije potvrdno odgovorio, ali su istakli da je "svakog pogodilo stradanje ljudi".
- Urađeno je maksimalno što je moglo biti urađeno u datim okolnostima - odgovoreno je.
