JUBILEJ ZA PONOS Sto sedamdeset godina škole u Osječanima

JUBILEJ ZA PONOS Sto sedamdeset godina škole u Osječanima

Sredinom devetnaestog vijeka otvoreno je više osnovnih škola u sjevernoj Bosni. Bile su to škole za opismenjavanje i obrazovanje srpske mladeži među kojima je i Osnovna škola u Osječanima sa dugom tradicijom; prvi đaci upisani su 1852, dakle tačno prije sto sedamdeset godina

Dr Ranko Pejić (1940 – 2013), istoričar, univezitetski professor u Banjaluci, u svojoj doktorskoj disertaciji ‘’Nastava istorije u BiH u vrijeme austro-ugarske uprave’’ piše o razvoju školstva u dobojskom kraju. ‘’Srpsko školstvo u dobojskom području, kao i u cijeloj Bosni I Hercegovini, ima dugu tradiciju; intenzivno i organizovanije opismenjavanje  i obrazovanje  srpske mladeži počinje od tridesetih godina devetnaestog vijeka’’, objašnjava ovaj uvaženi profesor. Od 1830. do 1875. srpske osnovne škole  otvorene su u Gračanici (1830), Žepču (1834), Bijeljini (1835), Brčkom (1839), Modriči (1841), Vranjaku (1847), Koprivni  (1850),  Vozući (1851), Osječanima (1852), Bijeloj (1852), Ozrenu (1853)…  Još 1885. u Derventi su postojale  četiri, a u Tešnju tri srpske osnovne škole. (U Tešnju je učitelj Srpske pravoslavne škole Stevo Petranović organizovao prvu pozorišnu predstavu u Bosni i Hercegovini sa dramom ‘’Judita’’ njemačkog pisca Fridriha Hebela, 23. maja 1865. Glavne uloge su tumačili Tarsa Atanasić kao Judita i Stevo Petranović kao okrutni gospodar Holofero. Sporedne uloge su igrali učenici Srpske pravoslavne škole. Zavjese za pozornicu poklonio je trgovac Rastko Tešić, a stolar i slikar Miloš Petrović namolovao je obrise drevnog orijentalnog grada. Na predstavu je stiglo više gostiju iz Sarajeva, Dervente, Teslića, Modriče, Osječana… Od 1953. do 1992. Amatersko pozorište u Tešnju nosilo je ime Steve Petranovića: nacionalisti na vlasti i u kulturi izbrisali su njegovo ime, a bista mu je bačena u podrum.)

Dr Ranko Pejić napominje da su u Kraljevini Srba, Hrvata I Slovenaca srpske škole izgubile konfesionalni, a dobile opštenarodni karakter. Ne zna se tačno u kojoj je zgradi bila Osnovna škola u Osječanima, ali je zabilježeno da je 1860. godine prvi učitelj u ovoj školi bio Danilo Blagojević.  Nova školska zgrada podignuta je 1913, a školu je pohađalo 112 učenika. Te godine učitelji su bili Gligor Jerić I Nikola Vasiljević. Pominje se da je u vrijeme austro-ugarske vlasti 1911. bila zabranjena ćirilica, a 28. septembra 1924.mještani Osječana su protestovali zbog premještaja učiteljice  Marije Hnjiličke iz njihove škole, a protiv imenovanja učitelja Jove Pudarića. Godine 1927. učitelj je bio Svetislav Šerbedžija, a zatim dolazi i Sredoje Krivokapić koji se zalažu da se kod škole izgradi kupatilo i organizuje domaćički tečaj u trajanju od šest mjeseci.

Učitelj Karlo Hribač, koji je lijepo pjevao I svirao, izjavio je 1934. ‘’da ako se uzme u obzir da su Osječani čisto srpsko selo, a ja sam Hrvat – Šokac, mještani su prema meni pokazali visok stupanj tolerancije i kulture ponašanja. Ljudi su me pozivali i bogato gostili u svojim kućama, bio sam rado viđen gost na slavama. Imao sam vrlo dobre i pametne učenike, ne sjećam se da je ijedan djak ponavaljao razred’’.   Kralo Hribač u svojim uspomenama na učiteljovanje u Osječanima piše da je bilo djece čije su kuće bile dosta udaljene od škole i ‘’za njih smo spremali tople obroke’’. Učitelj napominje da su mu Osječani i njegovi ljudi ostali u vrlo lijepoj uspomeni i da je u to vrijeme tako naprednih sela bilo vrlo malo. Poslije Hribača u Osječanima su  učiteljovali Vera Dimić, Leposava Bubnjević, Nada Čakarević, Nada Dimić i Mirka Ćurguz.

Pred Drugi svjetski rat u Osječanima su  službovali bračni par Pero i Razija Vasiljević, a u toku rata Jelena I Boško Banjanin učili su osječansku djecu u zgradi koja je bila blizu Crkve I imala salu za druženje i prigodne svečanosti; organizovane su igranke i priredbe. Školu u Osječanima pohadjala su djeca i iz Osječanskih Čivčija, Brđana, Poriječja, Cerova Gaja…. Izgleda da su Osječanci najviše voljeli Raziju Vasiljević i s ponosom govorili: Raza - naša draga učiteljica.

U prvih nekoliko poslijeratnih godina gotovo da nema podataka o radu škole. Pohađao sam prva četiri razreda u Osječanima od 1949. do 1953. i sjećam se da su mi učitelji u prvom i drugom razredu bili Bogdan Čakarević i Mirko Lončar. U prvom razredu, u drugom polugodištu, izgubio sam ćirilični bukvar; moj otac Branko kupio mi je novi bukvar u Doboju, koji je bio štampan latinicom. Ja sam znao i latinično pismo i učitelj mi naredi da pročitam neku pričicu i to sam uradio bez greške.  Dok sam čitao, učitelj je naišao pored moje klupe i ugledao latinični bukvar. Pomislio je da sam pričicu znao napamet iz ćiriličnog bukvara i donio mi manju priču Branka Ćopića na latinici i rekao da pročitam. Pročitao sam to bez ijedne greške i učitelj mi je zabilježio peticu i rekao da sam najbolji djak u razredu. U trećem razredu došle su da nas uče učiteljice  Mira i Mica i jednom zgodom izvele su me pred tablu i kaznile sa deset jakih udaraca šibom po dlanovima ne objasnivši zašto to čine. Otada više nisam bio dobar đak i jedva sam se provlačio sa dvojkama i trojkama sve do studija. U četvrtom razredu djake su učili Cana i Simo Vasiljević.  Cana je bila vrlo omiljena; učiteljica koju su svi djaci poštovali i voljeli.

Godine 1957. počela je izgradnja nove škole u centru Osječana koja će ubrzo postati osmorazredna. Lijepa stara zgrada Osnovne škole kod Crkve je srušena, a građa prebačena u Brđane gdje je izgrađena  četverorazredna škola. (U našem narodu postoji neobjašnjiva želja da se sve staro sruši i gradi novo. U gradu Sent Augustin na Floridi škola je izgrađena 1763. godine. To je najstarija škola u Sjedinjenim Američkim Državama, drvene građe.  Gradjani ovog grada čuvaju je sa posebnom pažnjom  kao turističku atrakciju. U ovoj školi dobićete i  diplomu o uspješnom završteku sva četiri razreda za uspomenu i dugo sjećanje.)

U Osječanima je povodom  Mjeseca knjige, oktobra 1962, bila priređena i izložba knjiga u organizaciji Narodne knjižare i Narodne biblioteke u Doboju. A 1963. otvoreno je i Odjeljenje  dobojske Biblioteke u Domu kulture u ovom selu. Knjige su iz Doboja putujući lokalnim vozom nekoliko dana donosili Savo Petrović i Miloš Aprilski i bili ujedno i prvi bibliotekari. U Osnovnoj školi je te godine organizovano i književno veče mladih pisaca iz Osječana. Svoje pjesme su čitali Miloš Aprilski, Živojin Živanović i Savo Petrović, a najviše aplauza radoznalih djaka dobio je nastavnik Milorad Tomić, organizator književne večeri.

Stotunu i sedamdeset godina škole u Osječanima je jubilej za ponos i bilo bi lijepo da se to obilježi i podsjeti na davna vremena kada se obrazovanju posvećivalo više pažnje nego danas, a učitelji bili miljenici sela i nosioci naprednih ideja.

Čitaoci reporteri

Podjelite sa ostalim našim čitaocima ono što svakodnevno vidite, sa čime se susrećete, vaše utiske sa putovanja, neobične sutuacije kojima ste prisustvovali i zabilježili ih svojim foto-aparatom tokom ljetovanja, zimovanja, izleta... Pišite nam na našu email adresu: Ova email adresa je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript u vašem brauzeru da biste je videli.

Trenutno stanje na graničnim prelazima donosi Auto-moto savez Republike Srpske

granicni prelaz Gradiska AMS RS

Stanje na graničnim prelazima možete pratiti UŽIVO i putem aplikacije za Android Auto-moto saveza Republike Srpske!

Najnoviji komentari

Vi ste "Ćaciji" carevi!🤣
Ре Лазар je postavio/la komentar u DOBOJ: Učenici četiri srednje škole obilježIće sutra praznik
ХахахахаахаЈошић Данијел патриота.....мојне шеви Лазо, заболи ме тиба....Де питај Данијела, јел масн...
Jošič je morao svega da se naguta,i svašta je radio da se izgradi kao institucija.Još uvjek nije dos...
Ma neka ba ljudi, "naši" su, mi ih birali... je postavio/la komentar u Skoro milion maraka za lizing vozila: pitanja bez odgovora u Doboju
Daće oni nama čarobni napitak, od po jedne kašičice religijskih osjećanja, patriotizma i 'brige' o p...
Bahati, drogirani ili alkoholizovani vozači su za oduzimanje vozačke na duže vrijeme, to ih najviše ...

Mi smo nezavisni informativni portal koji ne pristaje na kompromise kada je u pitanju istina. Naša uređivačka politika zasniva se na principima profesionalnog novinarstva, a posebno se zalažemo za borbu protiv korupcije, kriminala i nepotizma. Bez obzira na pritiske, ostajemo dosljedni u namjeri da građanima pružimo tačne, provjerene i pravovremene informacije koje služe javnom interesu.

Čitaoci reporteri

Podjelite sa ostalim našim čitaocima ono što svakodnevno vidite, sa čime se susrećete, vaše utiske sa putovanja, neobične sutuacije kojima ste prisustvovali i zabilježili ih svojim foto-aparatom tokom ljetovanja, zimovanja, izleta...

Pišite nam na našu email adresu: redakcija@dobojski.info